Stipe Petrina, kontroverzni načelnik općine Primošten, na parlamentarne izbore namjerava se kandidirati sa svojom Nezavisnom listom. Na zadnjim županijskim izborima u IX. izbornoj jedinici dobio je oko deset tisuća glasova što na parlamentarnim izborima nosi oko 4 do 5 posto glasova, odnosno predstavlja prag za ulazak u Hrvatski Sabor.

Zašto ste se odlučili izaći na parlamentarne izbore ?

- Mi smo druga politička stranka po snazi u Županiji Šibensko-kninskoj. Ako se ponovi odaziv birača s lokalnih izbora 2007. godine, s glasovima koje smo tada dobili mi prelazimo izborni prag za Hrvatski Sabor.

Što ćete ponuditi biračima, što je najvažnija smjernica vašeg programa?

- Decentralizacija zemlje i ukidanje birokratske nemani koja će nas na kraju uništiti. Umjesto administracije koja bi nam trebala služiti, mi imamo birokraciju koja nas guši. Uz to, izuzetno smo nezadovoljni tretmanom naše županije u nacionalnim okvirima. U ovom sazivu Sabora imali smo četiri zastupnika, a Županija nam je propala. Mogli smo biti uzor Europi, a umjesto toga izgubili smo 14,5 tisuća radnih mjesta. Mi želimo promijeniti mentalitet ljudi koji nas zastupaju. Događalo se da zastupnici iz naše županije glasaju protiv njenih interesa. Mi to nećemo dopustiti. Zubima i noktima ćemo se boriti za interese naših glasača.

Kako će te se ponašati ako uđete u Sabor? Jeste li spremni na koaliranje s drugim strankama?

- HDZ-ov koalicijski partner SDSS koji je imao 4 ili 5 zastupnika, za lojalnost vladajućima dobivao je godišnje oko 5 milijardi kuna za svoje projekte. Pitam se zašto onda mi ne bismo imali toliko zastupnika, bili u vladajućoj koaliciji, pa nek se taj novac slijeva u županije u IX izbornoj jedinici za razvojne projekte. Tako više nećemo ovisiti o centralnoj vlasti. Namjera nam je zastupati ideju koja nas je vodila devedesetih godina; Hrvatska lisnica u hrvatskom džepu, odnosno županijska, općinska lisnica u županijskom, općinskom džepu. To je bio i razlog zbog kojeg smo se odvojili od SFRJ. Danas je na žalost situacija ista kao nekad. Iz Primoštena primjerice godišnje odlazi 50 milijuna eura u državni proračun, a ništa se u njega ne vraća.

Kako gledate na funkcioniranje institucija javne vlasti?

- Generator problema u RH upravo je u praksi nepostojanja realne podjele na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, neučinkovit pravosudni sustav i funkcioniranje institucija koje rade po principu naloga i telefona. Upravo iz tog razloga zalagat ćemo se za promjenu zakonodavstva, sve vezano za postupak kontrole rada, izbora i imenovanja javnih dužnosnika (poglavito sudaca, državnih odvjetnika kao i zapovjednog kadra policije).

Potreban nam je kontinuirani nadzor građana nad radom institucija i stalno informiranje javnosti o radu javnih dužnosnika i službenika. Uz to nam treba i promjena postojeće zakonske regulative u smislu skraćivanja rokova odnosno ograničavanja dužine trajanja svih postupaka kod nadležnih tijela javne vlasti i učinkovita kontrola provođenja zakona nad istima.

Kako mislite rješavati državni dug?

-Uveli bi smo zabranu daljnjeg zaduživanja radi investicija koje ne stvaraju prihode u državnom proračunu te točno informiranje javnosti o broju i stanju svih dugovanja RH, vremenu njihova dospijeća i načinu otplate zajmova.

Za svako buduće zaduživanje radi otplate postojećih dugovanja, mora postojati unaprijed utvrđeni plan projekata iz kojih će se financirati vraćanje kreditnih zaduženja po prethodnom odobrenju Sabora.

Spomenuli ste borbu protiv birokracije. Kako bi ste je provodili?

- Stvaranjem zakonskih pretpostavki i kriterija za zabranu rotiranja istih neuspješnih kadrova na odlučujućim pozicijama. Smanjenjem broja državnih tajnika po ministarstvima te učinkovitijim provođenjem javnih natječaja za radna mjesta. Prekobrojna administracija postala je sama sebi svrhom te predstavlja teret radnicima u proizvodnim djelatnostima. Zakonom bi regulirali dužnost izdavanja svih dozvola, potvrda ili odobrenja građanima kod jedinica lokalne i regionalne uprave odnosno države u roku od maksimalno 7 do 30 dana od podnošenja zahtjeva.

Najavljivali ste i smanjivanje plaća državnim dužnosnicima?

- Visinu plaća državnih dužnosnika vezali bismo s uspješnosti provođenja ekonomske politike te ih uskladili s plaćama u gospodarstvu. Uveli bismo obveze volontiranja svih zastupnika u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne regionalne samouprave. Saborski zastupnici za vrijeme trajanja zastupničkog mandata zadržali bi plaću koju su imali na svojim radnim mjestima prije dolaska u Sabor. Uveli bismo obveze evidentiranja, kontroliranja i javnog obznanjivanja rada i sudjelovanja zastupnika na sjednicama Sabora i drugim radnim tijelima Sabora. Promijenili bi važeće zakonske regulative radi uvođenja kriterija političke odgovornosti. To se odnosi na obveze premijera i Vlade da svakih 6 mjeseci obavijesti javnost o provođenju strategije razvoja RH, o problemima u državi, planovima i rezultatima provođenja zacrtanih ciljeva. Također bi uveli i obveznu dostupnost svih ugovora o kreditiranju i financijskom obvezivanju RH bankama i financijskim institucijama.