U razgovoru s Vlastom Toth, supredsjednicom Zelene liste, predstavljamo vam neke od ideje i planova koje 'zeleni' žele integrirati u našu nacionalnu politiku.

Zelena lista je osnovana 2004. godine. Možete li ukratko predstaviti svoja dosadašnja postignuća?

Osnovani smo krajem 2004. kao lokalna zagrebačka stranka pod nazivom „Zeleni za Zagreb“. Već na izborima u svibnju 2005. osvojili smo prve mandate u 4 zagrebačke četvrti što je tada bila prava senzacija kao prvi izborni uspjeh „zelenih“.

Nastavili smo kontinuirano raditi i biti prisutni u javnosti koliko su to prilike dopuštale. Naši lokalni vijećnici su bili u stalnom kontaktu s građanima u svom susjedstvu i zalagali se za rješenje njihovih lokalnih problema. Građani su to nagradili na sljedećim lokalnim izborima 2009. kad smo osvojili 29 mandata u lokalnim općinskim i gradskim vijećima. Tada, pod imenom Zelene liste s članstvom i podružnicama i izvan Zagreba.

Najviše smo bili angažirani na, uvjetno rečeno, ekološkim temama kao što su: obnovljivi izvori energije, anti-nuklearna kampanja, nova energetska strategija (2009.), anti-GMO, prostorno i urbano planiranje (naročito u Zagrebu), problemi otpada, posebnog otpada i sl. Smatramo da građani i javnost trebaju imati veći utjecaj u donošenju strateški važnih odluka te smo veliki zagovornici referenduma.

Naše aktivnosti su mnogobrojne i stalne o čemu se svatko može uvjeriti na našim web stranicama – www.zelena-lista.hr.

Kakve odnose imate s ostalim strankama zelenih u Hrvatskoj i imate li nekih programskih razlika?

U Hrvatskoj trenutno ima 8 političkih stranaka koje imaju „zelenu boju“ u imenu i pretendiraju da budu u tom dijelu političkog spektra. Tako velik broj istorodnih stranaka nije specifičan samo za zelene. Ima ih i kod pravaša i kod penzionera, a vidim da su se i stranke mladih počele množiti i međusobno konkurirati. Smatram da je za takav kaos na političkoj sceni kriv loš zakonodavni sustav koji regulira osnivanje i rad političkih stranaka. Takvo zakonodavstvo odgovara velikim parlamentarnim strankama jer onemogućuje pojavu „novih igrača“.

Među postojećim zelenim strankama nema nikakvih odnosa ni suradnje. Koliko mi je poznato, između zelenih političkih programa nema neke bitne razlike i kad bi se htjelo, mogao bi se na programskoj razini lako postići dogovor ili ujedinjene. Međutim, razlog postojanja toliko puno zelenih stranaka nije programske prirode već su to najčešće osobne ambicije pojedinaca (ego-tripovi), odnosno pojedine zelene stranke su umjetno klonirane od strane jačih lijevih ili desnih stranaka s namjerom da se spriječi ulazak i proboj zelene političke opcije.

Surađujete li sa zelenim strankama u Europi?

Da. Zelena lista od prvog dana postojanja ima vrlo dobre i česte veze sa zelenim političkim strankama u Europi, kao što su: Švedski zeleni, Zelena ljevica Nizozemske, Njemački zeleni, Austrijski zeleni, itd.. Zelena lista je jedina od naših zelenih stranaka koja je pridružena članica European Green Party i to od 2007. godine. Kriteriji za ulazak u to paneuropsko udruženje zelenih stranaka su prilično teški, ali smo ih mi uspjeli djelomično ispuniti pa smo u statusu promatrača koji nam omogućuje sudjelovanje na skupovima i gotovo svim aktivnostima Zelenih Europe. Jedino što ne možemo je glasovati pri donošenju nekih odluka.

Što mislite, zašto su zelene stranke u europskim zemljama uspješnije i zastupljenije u političkom životu njego što je to u Hrvatskoj?

Zelene stranke u zapadnoeuropskim zemljama su kao prvo puno starije. Njemački zeleni su nedavno proslavili 32. godinu postojanja. Općenito, pokret zelenih u zapadnoeuropskim zemljama datira s kraja 70-tih ili sredine 80-tih. Mi zaostajemo za njima otprilike 15-20 godina, pa je shodno tome i naše građanstvo slabije informirano o važnosti ekologije te preferira druge stvari od onog u razvijenim zemljama.

Drugi razlog je taj što je u pojedinim zemljama niži izborni prag za ulazak u pralament, pa je i zelenima bilo lakše doći u nacionalni palament, a kasnije i u Europski.

Kažete da se gospodarski program Zelene liste temelji na Green New Dealu. Možete li pojasniti o čemu se radi?

Green New Deal (GND) je ekonomski model koji su razvili Europski zeleni i koji pojedine zemlje (poput Njemačke i Švedske) počinju primjenjivati kao sredstvo za izlazak iz ekonomske, energetske i klimatske krize.

Osnova GND-a je tehnološka „revolucija“ u području energetike koja nužno ima svoj odraz i na ostalim sektorima gospodarstva. Preorijentacija na upotrebu obnovljivih izvora energije (sunca, vjetra, biomase, geotermije, vodikovih ćelija, itd..) nije samo fraza već to znači pravi tehnološki skok koji jedini može usporiti klimatske promjene, ali čija će primjena imati utjecaj i na globalno tržište energije, dobara i kapitala te time i na promjenu društvenih odnosa. GND pretpostavlja prije svega „održivost“ (= trajanje) što znači da sa svim resursima treba postupati štedljivo i pritom paziti kakav će to utjecaj imati na ostale čimbenike (okoliš, društvo). GND pretpostavlja održivost konzumerizmu, koji je zavladao svjetom zadnjih 20-30 godina neoliberalizma. Konzumerizam i aktivnosti poticane isključivo zbog većeg profita, globalno gledano, dovele su našu civilizaciju u slijepu ulicu samouništenja. Potrebni su novi modeli i načini postupanja, a te modele nudi GND. Zato smo u našoj kampanji izabrali kao jedan od glavnih slogan „Svaki rast nije napredak ni razvoj“.

Na konkretnom primjeru to bi značilo: Tvornica koja proizvodi konzervirano voće (kupljeno od obližnjih proizvođača) i zapošljava oko 100-tinjak radnika i radnica, opremljena je suvremenim i energetski štedljivim uređajima i strojevima. Tvornica može tako raditi i uz malu dobit (možda svega 1 % ili oko 0%), ali će 100 obitelji imati prihod, a još 200 njih će živjeti od proizvodnje voća. Njihova djeca neće biti bogataši, ali neće biti ni gladni. Moći će kupovati osnovne stvari potrebne za život koje će dalje hraniti nekih drugih 100 ljudi.... itd. Ono što će uštedjeti moći će uložiti u još bolju novu tehnologiju.....

Kako Hrvatska u odnosu na zahtjeve GND stoji danas, a kako će se stvari u tom pogledu promijeniti ako Hrvatska uđe u EU?

Hrvatska je nažalost jako daleko od GND-a. Hrvatska se još uvijek „bori“ za što veće stope rasta makar si time zapravo pili granu na kojoj sjedi. Obnovljivi energenti (sunce, vjetar i geotermija) su naša komparativna prednost. Umjesto da se svi financijski tokovi okrenu ka tim novim tehnologijama koje donose energetsku sigurnost, neovisnost i efikasnost, naši stratezi opet planiraju izgradnju termoelektrane na ugljen kao „jedini mogući izlaz“. Pitanje je samo za koga? Po našem mišljenju to je jedini izlaz za koncerne poput RWE-a ili Siemensa da još nekom u svijetu plasiraju tu zastarjelu i štetnu tehnologiju. Kod kuće (u Njemačkoj) oni više to ne mogu graditi. Zato u maniri prave multinacionalne kompanije sele „kapital“ u južnije i nerazvijenije zemlje.

Ulaskom RH u EU očekujemo da će se neke stvari morati po tom pitanju promijeniti, ako ništa drugo onda zbog zahtjeva 20:20:20. Hrvatska jako zaostaje u primjeni obnovljivih energenata pa će to morati brzo nadoknađivati ulaskom u EU. Treba spomenuti da se u Hrvatskoj hidroenergija smatra obnovljivim izvorom energije. To je samo uvjetno dok su klimatske prilike normalne. Međutim, baš zbog promjene klime na „normalno“ se više ne može računati.

U čemu gospodarski programi ostalih stranaka, osobito vodećih stranaka i koalicija, odstupaju od vašeg programa i jesu li mu negdje direktno suprotni?

Odmah moram reći da nisam detaljno proučavala programe drugih stranaka. Ono što ni jedan stranački program osim našeg ne spominje su klimatske promjene – kako ih dočekati što spremnije, što poduzeti da posljedice promjene klime budu što bezbolnije za građane Hrvatske. Mi obrađujemo detaljno to pitanje koje nije samo ekološko-klimatsko, već ima svoje implikacije u društvenim odnosima, socijali, ali i mogućim drugačijim geostrateško-sigurnosnim odnosima u svijetu.

Imate liste u svim izbornim jedinicama. Kakvom se uspjehu nadate?

Da, napravili smo liste za sve izborne jedinice i to samo zato da bismo imali priliku upoznati sve građane Hrvatske sa zelenim rješenjima i mogućnostima koje nudi zelena politika.

Uspjeh? U situaciji kad su neki nacionalni mediji već „izabrali“ tko će sve sjediti na kojem saborskom stolcu, teško se nadati uspjehu. Ipak ostaje nam nada da su čuda uvijek moguća.

U svakom slučaju, nadamo se dobrom rezultatu što bi bilo 2-3%. To je naravno nedovoljno da se uđe u Sabor, ali je dobra osnova za naredne lokalne izbore. Mi tu nismo zato da bismo zauzeli 2-3 saborske fotelje, već imamo puno važniju i dugoročniju misiju – da promijenimo svjetonazor ljudi i učinimo im život boljim, kvalitetnijim i dugoročnijim.

Niste ulazili u nikakvu koaliciju. Planirate li neku postizbornu koaliciju?

Možda smo mogli „prodati“ ime i boju kao što je učinila Zelena stranka iz Rijeke ušavši u koaliciju s HSS-om. Sada HSS lijepi okolo kričavo zelene plakate i izvikuje „Mi zeleni“. Istovremeno, HSS-ovi ljudi poput Vuletića na čelu Hrvatskih šuma amenuje sječu i dilove drvnom masom, Husarić na čelu Hrvatskih voda privatizira i prodaje vodoprivredu, a Pankretić je umočen u poslove s koncesijama na poljoprivredna zemljišta. I još da se ne zaboravi, HSS je kao koalicijski partner HDZ-a poslušno izglasao lošu i zastarjelu energetsku strategiju te dizao rukice za Zakon o golfu, o ukidanju prostornih planova i legalizaciji ilegalne gradnje. (Da li to mogu biti Zeleni?)

Ukoliko Zelena lista uspije dobiti neki mandat u novom Saboru, kako sada stvari stoje, podržat ćemo SDP (tj. Kukuriku) i to isključivo ako resor zaštite okoliša bude povjeren Mireli Holy. Ona je stručna osoba i sigurni smo da će poduzeti sve da se neke stvari u tom resoru stave na pravo mjesto.