Većina hrvatskih glasača okrenula je leđa hrvatskoj desnici, pokazali su rezultati izbora. Istovremeno je uočljivo i da takav prijelaz znači odmak od tradicionalnog prema modernom. Naime, niti jedna stranka Kukuriku koalicije nema nacionalni predznak, već zastupaju socijalne interese.

- Ljudi očekuju da im bude bolje, žele veću plaću, mirovinu, očekuju pozitivnu energiju, neki optimizam. Očekuju da će ta nova vlast donijeti polet. Znate, kod nas uvijek postoji taj veliki pesimizam, što je ponekad i malo pretjerano, pa ljudi prvenstveno žele da bude bolje. Rasprava o nacionalnim interesima ne igra ulogu kao nekad. Treba se sjetiti 2000. godine, kad je pobijedila koalicija lijevog centra koja je znala da neće moći pobijediti bez HSLS-a. Sad više nije potrebno da netko drži nacionalne interese važnima, a takva je situacija jer su stranke desnice izdale svoje ideale - govori nam profesor na Fakultetu političkih znanosti, Tihomir Cipek.

 

Stranke radikalne desnice nisu dovoljno ostvarile ideju da postoji veza između nacionalnih interesa i socijalnih pitanja, što euroskeptične stranke u Europi uspješno povezuju. Nisu glasačima rekli: 'Ako odete u Uniju ostat ćete bez socijalnih prava'. Također, ideja zajedništva je njima izbjegla 

Uočava i trend koji se odvija, a čija je glavna karakteristika nestanak hrvatske desnice. Jedna stranka koja je obilježila hrvatsku povijest, Hrvatska stranka prava, nije ušla u Sabor. I druga, centralna strana, koju predstavlja HSLS, također nije uspjela ući u parlament. Takav razvoj situacije ovako rano nije očekivao.

Koalicija s SDSS-om - novi Plan Z4 u očima birača

- Koalicija lijevog centra pobijedila je bez stranke s nacionalnim identitetom i to mi je definitivno iznenađenje. Mislio sam da će još vremena proći dok će se tako nešto moći ostvariti. Ta legitimacija koju je ljevica sebi priskrbila, stvar je politike HDZ-a, u biti. Sve vrijednosti koje su birači HDZ-a smatrali važnima, HDZ je iznevjerio. Sve je počelo sa ZERP-om, sjećate se, pa izručenja generala Haagu...

Desni birači uočili su i HDZ-ovo koaliranje sa SDSS-om te Cipek smatra da im je takvo partnerstvo predstavljalo nešto slično planu Z4. Nakon toga, desnica se otvorila i prema Europskoj uniji, čemu ne bi trebali biti skloni. To je uzrokovalo raspršivanje desničara, objašnjava Cipek.

- Ono što mene čudi je razbijanje desnih stranka. Kada bi se njihovi mandati brojili zajedno, onda bi se tu vidjela neka snaga. U Slavoniji, recimo, mnogi su bili ispod izbornog praga, a tu i naši izborni propisi idu na štetu malih birača, odnosno birača manjih stranaka. Kad se razbila ta desnica u HDZ-u, oni koji su glasali za HDSSB smatrali su da je to taj izvorni HDZ. Treba nam jaka stranka desnice, a to će se vjerojatno dogoditi razdvajanjem unutar HDZ-a. Tako da treba vidjeti kako će se razvijati stvari u HDZ-u, jer tu će sigurno biti lomova, a time bi HDSSB mogao postati ta jaka stranka desnice. Tvrđa desnica ima birački potencijal i nije nestala s političke scene. HDSSB je preuzeo dobar dio glasača - govori Cipek.

Svi protiv EU, ali nitko protiv EU

Naglašava i da postoji potreba za solidarnošću i za zajedništvom koju desnica nije prepoznala, kao i naoko pozitivne promjene u nekim strankama, koje su uzrokovale daljnje cjepkanje desnice. Glumljenje reforme u HSP-u, govori profesor, jedna je od takvih promjena. Ali nakon toga, ističe, ljudi opet na plakatima mogu vidjeti ista lica.

Tako je Hrvatska ostala i jedina zemlja Europske unije bez jake euroskeptične stranke, kakav je bio HSP, u parlamentu, govori Cipek, te objašnjava uzrok takvom lošem biračkom odazivu.

- Mislim da stranke radikalne desnice nisu dovoljno ostvarile ideju da postoji veza između nacionalnih interesa i socijalnih pitanja, što euroskeptične stranke u Europi uspješno povezuju. Nisu glasačima rekli: 'Ako odete u Uniju ostat ćete bez socijalnih prava'. Također, ideja zajedništva je njima izbjegla - zaključuje Cipek.