Milijunska vojska onih koji se protive ulasku Hrvatske u EU uskoro u Saboru neće, praktički, imati niti jednog predstavnika! Apsurdna je to i zabrinjavajuća situacija za koju su, prema riječima političkih analitičara s kojima smo razgovarali, krivi ponajviše oni koji se predstavljaju kao nosioci euroskeptične opcije (uglavnom pravaši ili pak krajnja ljevica), a koji se nisu mogli ili nisu htjeli dogovoriti o zajedničkom nastupu na izborima.

Kada tome pridodamo i ostale propale glasove (sve zajedno ih je 26 posto), te oko 40 posto onih koji nisu izašli na izbore, dolazimo do zabrinjavajuće velikog boja građana koji neće imati svog zastupnika u novom sazivu Hrvatskog sabora.

Letica: Glupost kandidata i štakorske liste presudili pravašima

- Površnost, neobrazovanost i glupost izbornih kandidata glavni su razlozi što je svaki četvrti glas na proteklim izborima otišao u vjetar. Posebno bih tu izdvojio brojne neodgovorne pravaške lidere koje bi, da su zajedno išli na izbore, dobili najmanje šest do deset mandata. Vjerojatno su neku ulogu odigrale i takozvane štakorske liste, odnosno kandidati namjerno ubačeni u konkurentski prostor s ciljem razjedinjavanja konkurentskih stranaka. HDZ, naime, među pravaše nerijetko ubaci dvojicu-trojicu svojih kandidata, kako bi stvorili dojam da je to smiješna bratija na koju ne vrijedi potrošiti glasa. To je legitiman, no ne i etičan način izborne borbe – podvlači politički analitičar dr. Slaven Letica, koji ne misli da je postojeći izborni sustav kriv za izgubljene glasove.

I birači su suodgovorni za upropaštene listiće

- Dijelom su i birači odgovorni za u bunar bačene listiće, jer je glasovanje poput ulaganja pa uvijek postoji rizik da je neka izborna lista svojevrsna Credo banka. Ne mislim, stoga, da je D'Hontova metoda problem. Ona priječi atomizaciju Sabora, pa stoga i poslijeizbornu trgovinu. Nova vlast tako neće morati trgovati ministarskim mjestima ili mjestima državnih tajnika, čime će se, bar na neko vrijeme, izbjeći svađe u Koaliciji – primjećuje Letica te dodaje da će prvi sukobi među vladajućima ipak, prema njegovom mišljenju, vrlo brzo buknuti.

- Prva svađa izbit će između Slavka Linića i Radomira Čačića. Linić će, kao ministar financija, ustrajavati na štednji, dok će budući ministar gospodarstva htjeti trošiti. Druga svađa mogla bi nastati između Silvana Hrelje, koji će pokušavati štititi umirovljenike, te MMF-a i Europske komisije, koji će tražiti rezanje troškova, što vjerojatno znači i kresanje mirovina – predviđa Letica te napominje da bi nova vlast što prije trebala donijeti novi i jedinstveni izborni zakonik, u kojem bi napokon na jednom mjestu uredili pitanje izbornih lista, izbornih jedinica, financiranje stranaka, medijsko praćenje izbora i sve ostale norme važne za odvijanje izbora.

Jurčević: Zastrašujuće je što je četvrtina birača uzalud glasala

Nešto drugačije razmišlja povjesničar, dr. Josip Jurčević, koji tvrdi da je upravo izborni sustav kriv za činjenicu što mnogi birači nisu mogli izraziti svoju izbornu volju.

- Zastrašujuće je što je čak četvrtina birača uzalud izašla na izbore i što ne postoji model koji bi im omogućio da njihov glas, kada već nije pripao onome kome su ga htjeli dati, ne ode nekoj rezervnoj opciji. Najčešće, nažalost, ide upravo onima kojima ga nisu htjeli dati, odnosno velikim strankama. U Njemačkoj se, primjerice, zbog zaštite demokracije malim strankama daje peterostruko više novca po dobivenom glasu nego velikima, dok je kod nas upravo suprotno – napominje Jurčević, te dodaje da je druga razina problema neodgovarajuće zastupljenosti hrvatskih birača u Hrvatskom saboru - velika neodgovornost onih koji s listama izlaze na izbore.

Ekshibicionisti guše srednje i srednje male stranke

- Loši zakoni omogućuju postojanje čak 130 političkih stranaka te izlazak na izbore raznih ekshibicionista, koji se prijavljuju samo zato jer im je to omogućeno. Tako smo imali i kandidate koji nisu skupili ni 0,01 posto glasova, zbog čega su i televizijska sučeljavanja pretvorena u najobičniji cirkus, jer su kandidati imali svega minutu da predstave svoj izborni program. Čim kažete ime i prezime, ime liste, te udahnete zrak da bi nastavili, vrijeme vam je već isteklo, zbog čega takva sučeljavanja samo odbijaju gledatelje. U šumi neozbiljnih kandidata lako se zagube i srednje te srednje male stranke, koje bi u ozbiljnijim okolnostima ipak mogle doći do izražaja – dodaje Jurčević, koji u pravom potopu stranaka centra i desnice vidi i priliku za velike promjene, odnosno za pročišćavanje i provjetravanje ustajale hrvatske političke scene.

Vrlo je opasno kada parlament ne odražava volju većine

- U Hrvatskoj je registrirano čak 13 pravaških stranaka, no one su, sve odreda, doživjele težak poraz jer se nisu htjele ujediniti. Najodgovorniji za takvu situaciju su vođe stranaka, koji često i usprkos volji članova ne žele postići koalicijski dogovor, samo kako bi zaštitili svoje privilegije. Oni su se ponašali kao da im ni božanstvo nije ravno, pa nisu marili za opće dobro. Zato su u konačnici pojeli i upropastili jedni druge. No krivi su i ljudi koji su godinama tolerirali njihovu samovolju. No s propašću HSP-a, HSLS-a, HSS-a i još nekih stranaka to će se morati izmijeniti, jer će, da bi opstale, političke stranke morati uvesti mehanizme odgovornosti svojih čelnika – zaključuje Jurčević, uz opasku da je za Hrvatsku vrlo nezdrava, pa čak i opasna situacija u kojoj parlament ne odražava istinsku volju većine hrvatskih građana.

Zelić: Pravila su vrijedila jednako za sve

Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, koji je prije izbora vrlo često hrvatsku političku javnost upozoravao na nesređene izborne liste, neodgovarajuće izborne jedinice i druge manjkavosti, sada ipak 'staje na loptu' ističući da je najbitnije da su svi sudionici izborne utrke unaprijed znali pravila igre, te da su ta pravila vrijedila jednako za sve.

- Poznato je da D'Hontova metoda pogoduje velikim strankama i koalicijama, no budući da je ona na snazi od 1999. godine, mislim da je najveća odgovornost za brojne izgubljene glasove upravo na onim strankama ili nositeljima lista, koji se nisu prilagodili takvim pravilima. No, ako u budućnosti želimo mijenjati izborna pravila, trebalo bi organizirati javnu raspravu, sve argumente staviti na stol te donijeti novi zakon kojim bi napokon morali urediti i biračke popise, pravednije organizirati izborne jedinice te regulirati i ostala važna pitanja. To bi trebalo učiniti što prije, jer će se u suprotnom opet dogoditi da pred izbore na biračkim popisima imamo više birača nego što Hrvatska ima stanovnika – upozorava Zelić.