Bivši automobilistički prvak i suvlasnik tvrtke koja je gradila farme svinja i krava proljetos je postao predsjednik udruge građana, koja je i svojim imenom davala do znanja što joj je glavni cilj i strateška odrednica. U međuvremenu je udrugu pretvorio u stranku, no usput je iz naziva izbacio njezin 'nepodoban' dio, iako temeljna načela i stav da će se boriti protiv ulaska Hrvatske u EU nije promijenio. Nakon pregovora s mnogim potencijalnim partnerima, koaliciju za predstojeće izbore uspio je dogovoriti samo s ćudljivim načelnikom Primoštena.

Zbog čega vam je iz naziva stranke nestalo ono 'Ne u EU', po čemu ste bili prepoznatljivi?

- Da bi mogli izaći na izbore, morali smo se iz udruge pretvoriti u političku stranku. No, puno ime udruge 'Volim Hrvatsku, ne u EU' nisu nam dali registrirati, jer su u Ministarstvu uprave kazali da u imenu stranke ne smije biti ime strane zemlje. Europska unija, međutim, nije strana zemlja, što znači da njihovo obrazloženje ne stoji. Pravi razlog je, uvjeren sam, to što im složenica 'Ne u EU' ružno zvuči. Zbog toga smo se prije par mjeseci registrirali pod imenom 'Volim Hrvatsku'.

S kime ćete koalirati, odnosno zbog čega niste dogovorili široku koaliciju stranaka Trećeg bloka, što ste svojedobno najavljivali?

- Načelnik Primoštena, Stipe Petrina, naš je izgledni koalicijski partner na predstojećim izborim, dok svi ostali iz nekog razloga bježe od nas. Pregovarali smo sa Željkom Sačićem iz 'Akcije za bolju Hrvatsku', Milovanom Šiblom iz 'Jedino Hrvatska', ljudima iz Stranke mladih, sa Zagorskom strankom, Demokratskom strankom žena, s Ivanom Pernarom, ljudima iz 'Hrasta', kao i s vodstvom HSP-a dr. Ante Starčević', no svi su oni odustajali od suradnje jer su financijski ovisni o parlamentarnim strankama ili se nisu mogli složiti s našim strateškim opredjeljenjem da Hrvatska ne smije u Europsku uniju.

Zar i HSP, kao i stranka Ruže Tomašić, te HRAST, u svojim programima nemaju ugrađen stav da Hrvatska mora ostati suverena država?

- S Hrvatskom strankom prava ne želimo surađivati, jer se bezbroj puta osramotila. Ante Đapić je vrlo često mijenjao mišljenje samo zbog osobne koristi, a Đapić se do danas nije maknuo iz HSP-a, što znači da je HSP i dalje nevjerodostojna stranka. Ruža Tomašić me, pak, za vrijeme pregovora o mogućoj suradnji upitala: 'a što je uopće alternativa ulasku Hrvatske u EU?' Odgovorio sam da je to neprimjereno pitanje, jer je jasno da je alternativa suverena Hrvatska. Dopredsjednik njezine stranke, Ivan Tepeš, na to je kazao da oni u temeljnim načelima stranke imaju suverenitet Hrvatske, no kasnije je dodao je da će, ako većina na referendumu glasa za ulazak u EU, promijeniti temeljna načela. U tom trenutku odustao sam od pregovora s ljudima iz HSP-a dr. Ante Starčević. Slična stvar se dogodila i s dr. Josipom Jurčevićem iz HRAST-a, koji je još prije godinu dana tvrdio da će se ta udruga, odnosno stranka, izjasniti protiv EU, no do danas to obećanje nisu ispunili.

Tvrdite da su te stranke financijski ovisne o parlamentarnim strankama. Tko im daje novac i zbog čega?

- Novac im daje HDZ koji je preko svojih ljudi i osnovao većinu tih stranaka ili udruga. Učinili su to da bi ih mogli lakše kontrolirati, a kasnije i razbiti ako im više ne trebaju. Pogledajte samo ljude koji umjesto Ruže Tomašić, povlače konce u HSP-u dr. Ante Starčević. Sve su to HDZ-ovi kadrovi, što znači da bi u slučaju dobrog izbornog rezultata HDZ-a, stranka Ruže Tomašić s njima sigurno išla u koaliciju. To čak ni članovi stranke ne znaju, a ne znaju to ni njihovi potencijalni birači. Jer da znaju, ne bi glasali za Ružinu stranku. Kod njih će dodatni problemi nastati u trenutku kada u HDZ-u definitivno shvate da neće dobiti slijedeće izbore. Tada im te stranke više neće trebati, što znači da će im prestati davati novac, a što onda znači da neće sudjelovati u predizbornoj kampanji te da će loše proći na izborima. Uvjeren sam da će se slična stvar dogoditi i Hrastu koji se pokazao kao najobičnija fikcija.

Zašto mislite da vi, za razliku od Ruže Tomašić, 'Hrasta' ili drugih desnih stranaka zaslužujete povjerenje birača?

- Mi, kao prvo, nismo desna stranka, jer desne stranke ni ne postoje. Postoje samo lijevi i desni svjetonazori. Mi ne pripadamo niti jednom od njih, već smo nadideološka stranka, odnosno mi smo i lijevi i desni, jer naglašavamo da nam je najvažnije očuvanje Hrvatske i hrvatskog suverenita, dok su sve ostale političke opcije neprijatelji Hrvatske, jer su spremni odreći se suverenosti. Mi smo, osim toga, nova politička stranka koju čine novi ljudi, dok u ostalim strankama sjede uglavnom potrošeni političari. U tome je glavna razlika.

Što vam je glavni cilj i kakav rezultat očekujete na izborima?

- Vjerujem da ćemo, zajedno s Nezavisnom listom Stipe Petrine, ući u Sabor, no ne očekujem pritom senzacionalan rezultat. Mi smo mlada stranka i nije realno očekivati da uđemo u vlast. Cilj nam je da budemo u Saboru, da se naš glas čuje, te da možemo utjecati i na druge parlamentarne stranke. Na referendumu oko EU ostat ćemo aktivni te ćemo nastojati mobilizirati ljude da glasaju protiv. Pravu političku bitku vodit ćemo tek na lokalnim izborima.

Što vi to znate o EU što drugi ne znaju, kada se tako izričito protivite ulasku Hrvatske u tu asocijaciju?

- EU fondovi, o kojima se toliko govori i od kojih hrvatski građani toliko očekuju, najobičnija su prijevara. Najbolje to potvrđuje primjer IPARD fonda koji tobože hrvatskim poljoprivrednicima nudi vrlo povoljne kredite, no koji se u praksi pokazao tek kao privid velikih mogućnosti. Jer da bi dobio kredit iz tog fonda, poljoprivrednik mora u dokumentaciju uložiti čak od 300 do 700 tisuća kuna, koliko stoje razni dokumenti, projekti, energetske i druge suglasnosti, te građevinske dozvole. I kada se poljoprivredniku učini da je na kraju puta, birokrati Europske unije od njih traže dodatne provjere, garancije i hipoteke. Problem je u tome što mala seoska gospodarstva ne mogu imati značajan bonitet upravo zato jer su mala gospodarstva. Zbog toga gotovo ni jedan projekt nije zaživio, a zato i tvrdim da su EU fondovi najobičniji mit bez pokrića. Sve to znam i iz osobnog iskustva, jer sam suvlasnik tvrtke koja je gradila farme svinja i krava. U Hrvatskoj, nažalost, nema mnogo novih farmi.

Vesna Pusić tvrdi da je EU garancija mira, te da je važno da uđemo u tu asocijaciju kako bismo se zaštitili od novih ratova. Što mislite o toj tezi predsjednice Odbora za praćenje pristupnih pregovora s EU-om?

- Uvjeren sam da stvari funkcioniraju upravo obrnuto, odnosno da veća opasnost od ratnih sukoba postoji unutar Europske unije, nego izvan nje. Usporedite samo primjere Islanda i Grčke, pa ćete vidjeti koliko se zemlja koja je izvan EU lakše izvukla iz krize, nego članica Europske unije. Island je prije nekoliko godina baš poput Grčke zapao u veliku dužničku krizu, no oni su se brzo oporavili zato što su suverene zemlja i zato što su odbili sanirati goleme bankarske dugove. Oni danas sude bivšem premijeru i ministru financija, jer su ih doveli u tako tešku situaciju. U Grčkoj su, s druge strane, prisiljeni podizati nove kredite, jer im EU ne dozvoljava da održe referendum o tome želi li grčki narod nova zaduženja i nove kredite. Njihovi otoci u isto vrijeme daju se u hipoteku, na ulicama gradova ima i mrtvih, no građani ništa ne mogu mijenjati, jer suštinske promjene ne dozvoljavaju vlasti u Bruxellesu. Ista stvar bi se dogodila i Hrvatskoj. Slično stanje je, uostalom, i u mnogim drugim zemljama EU, samo se o tome šuti kako se ne bi sve raspalo. Podsjećam vas da su i Irsku nazivali 'europskim tigrom' sve dok nije ušla u EU. Od tada govore o irskoj prezaduženosti, a irski premijer odnedavno priznaje da su banke stvarni vlasnici Irske.

Kako bi Hrvatska sama mogla riješiti probleme nezaposlenosti i prezaduženosti?

- Trebali bi imati stručnjake koji bi odredili koje su investicije Hrvatskoj važne, te koji bi osigurali plasman domaćih proizvoda. Mogli bismo to činiti i carinskom zaštitom, a domaće bi poljoprivredne proizvode mogli štititi i visoki standardi kvalitete, odnosno standardi o hranjivosti i kvaliteti okusa, a ne o veličina ploda. Iz gospodarskog programa izdvojit ću važnost vraćanje nadzora nad platnim sustavom kroz obnovu funkcije bivšeg ZAP-a. Trenutno stanje je takvo da zbog poslovanja preko stranih banaka više informacija o poslovanju hrvatskih tvrtki, pa čak i onih u državnom vlasništvu, imaju stranci i druge države, nego Hrvatska i njezine porezne službe. Jasno je, stoga, da su mnogi poslovi skrivani od zakona uz pomoć "bankarske tajne", a postoji sumnja da su neke od tih banaka imale svoje prste u mnogim nezakonitostima. Htjeli bi, stoga, prebaciti sve račune državnih institucija i tvrtki poput HEP-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, INE, Croatia osiguranja... u novu Hrvatsku investicijsku ili poslovnu banku. Tražili bi također i aktivniju ulogu Hrvatske narodne banke.

Može li Hrvatska vratiti INU i druge tvrtke te banke za koje se utvrdi da su nezakonito privatizirane u svoje vlasništvo i može li zaustaviti prodaju preostalog 'obiteljskog srebra'?

- Naravno da može. Cilj nam je poništiti sve nezakonite privatizacije, odnosno privremeno blokirati one za koje se sumnja da su privatizirane nezakonito. No i na primjeru INE, odnosno sumnji u korupciju pri dobivanju upravljačkih prava MOL-a nad Inom, vidi se da nam EU ne bi dozvolila da raščistimo s korupcijom, odnosno da oni štite one koji su se koruptivnim radnjama najvjerojatnije poslužili kako bi dobili upravljačka prava. Mi bismo stoga onemogućili daljnju prodaju poljoprivrednog zemljišta, voda, šuma i drugih prirodnih bogatstava i odmah preispitali zakonitost dosadašnjih prodaja. Cilj nam je, također, omogućiti kvalitetno besplatno obrazovanje, koje bi bilo usklađeno s dugoročnim planovima i ciljevima Hrvatske, jer je ulog u znanje dugoročno najisplativija investicija.

Tko, prema vašem mišljenju, danas vlada Hrvatskom: političke stranke ili netko drugi?

- Banke u stranom vlasništvu i velike korporacije vladaju Hrvatskom, a političke stranke su njihove marionete. Banke žele imati potpuni utjecaj nad Hrvatskom, a nama je suđeno da budemo najamni radnici u pogonima u stranom vlasništvu, u kojima se u upravljačkim strukturama već sada govori stranim jezicima. Ako se takvo stanje ne promijeni, Hrvatska će izgubiti i ono malo suverenosti što joj je još preostalo.