Goran Kovacic/PIXSELL

Zašto se o ovome ne govori? Ogromni problemi Vojka Obersnela

Autor:

Za jednog od najdugovječnijih hrvatskih gradonačelnika, čelnog čovjeka Rijeke SDP-ova Vojka Obersnela moglo bi se reći da dobro rukovodi svojim gradom, kojim ravna više od 20 godina. Jer da nije tako, zar bi ga birači toliko godina birali, pitanje je na koje se sasvim logično odgovor sam po sebi nameće. No, čini se kako u praksi to baš i nije tako.

Naime, Grad Rijeka zadnjih nekoliko godina ne može se pohvaliti dobrom financijskom situacijom. Iako sam gradonačelnik putem lokalnih medija poručuje kako nema razloga za brigu, nalazi Državne revizije za 2016.godinu ne idu mu u prilog te ukazuju na veliki broj propusta koji se mjere u desecima milijuna kuna.

Mimo zakonskih propisa uzimaju se ogromni krediti za tekuće poslovanje i tako iz godine u godinu, a gradska uprava dobavljačima duguje dulje od godinu dana više od 63 milijuna kuna, što predstavlja porast od čak osam milijuna kuna, povuče li se paralela s godinom ranije.

”Zbog problema s likvidnošću Grad je koristio okvirni kredit u iznosu od 45 milijuna kuna. Okvirni kredit koristi se od 2012. godine. U 2016. godini rashodi za naknade i kamate iznose 1,4 milijun kuna. Koncem godine se obveze po kreditu zatvaraju te se zaključuje novi kredit za sljedeću godinu u istom iznosu. Prema Zakonu o proračunu lokalne jedinice se mogu kratkoročno zadužiti najdulje do 12 mjeseci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza kratkoročnim kreditima uzimanjem novih kratkoročnih kredita. Grad se koncem 2016. godine kratkoročno zadužio za tekuću likvidnost u ukupnom iznosu 13 milijuna kuna. Vraćeno je 3,33 milijuna, a stanje duga koncem godine iznosi 9,67 milijuna kuna”, stoji u izvještaju Revizije, a tu pak priča ne staje. Naime, prema njima dospjele obveze koncem 2016.godine iznose 174,7 milijuna kuna i u odnosu na stan je početkom godine veće su za 2,1 milijun kuna.

”Grad nije poštivao plaćanja obveza prema dobavljačima te obveze s prekoračenjem roka plaćanja preko 360 dana iznose 63,6 milijuna kuna i veće su za 8 milijuna kuna u usporedbi s prethodnom godinom. Zbog neplaćanja obveza u ugovorenim rokovima, za 2016. su ostvareni rashodi za zatezne kamate u iznosu 6,6 milijuna kuna”, nastavlja se nadalje te dodaje kako je preneseni manjak iz ranijih godina čak 246,7 milijuna kuna, dok je koncem spomenute 2016.godine nenamjenski utrošeno 9,8 milijuna kuna sredstava komunalnog doprinosa.

”U 2016. prihodi u iznosu od 24 milijuna kuna nisu se koristili za propisane namjene”, jedna je od stavki u Izvještaju, a napominje se i da grad u ugovorenim rokovima ne plaća obveze neprofitnim organizacijama, odnosno udrugama i sportskim klubovima. Jednako tako, zbog pomanjkanja financijskih sredstava nisu bili plaćeni te su stornirani iznosi od 13,8 milijuna kuna, što je za 7,4 posto milijuna kuna, ili 116 posto više u odnosu na godinu ranije.

”Zbog slabosti u primjeni projekata (nisu rađene procjene opravdanosti ulaganja) dolazi do otpisa onih ulaganja koja su procijenjena kao neizvjesna: od 2002. do 2016. godine u kompleks Zapadna Žabica u sastavu kojeg se planirao izgraditi novi autobusni kolodvor uloženo je 47,5 milijuna kuna. (…) Planirana je izgradnja trgovačkog centra, autobusnog kolodvora, javne garaže, uredskih prostora, kongresna dvorana, hotel i teretana. Prema Studiji, izgradnja navedenog kompleksa planirana je dvije godine približno u vrijednosti 330 milijuna kuna. Planom razvojnih programa za 2016. godinu i projekcijama za 2017. i 2018. izgradnja autobusnog kolodvora nije planirana”, poručuje se među ostalim u izvještaju Državne revizije, o kojem će biti govora i na Gradskom vijeću.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.