Ivo Cagalj/PIXSEL

Zaposlenici splitskog suda: Predsjednik suda ZLOSTAVLJA NAS; Sud: TO NIJE ISTINA!

Autor: Damir Kramarić

Pojedini zaposlenici Općinskog suda u Splitu obratili su se uredništvu portala Dnevno sa zamolbom da provjerimo utemeljenost njihovih tvrdnji, a potom i da objavimo pismo u kojem oni progovaraju o (navodnom) mobbingu nad zaposlenicima tog suda od strane predsjednika suda te o brojnim drugim nepravilnostima na sudu.

”Goran Čolak bio je ranije šef Ovršnog odjela Općinskog suda u Splitu. Kakav je bio kao šef? Dovoljno je sjetiti se brojnih šokiranih građana koji su, za njegovog mandata, nakon deset, petnaest i više godina dobivali sa suda rješenja po kojima je njihov dug bio višestruko uvećan.

Izmišljena radna mjesta

Govore da je Kerum zaposlio ‘puno svojih’. I predsjednik suda Čolak izmislio je mnoga radna mjesta u Sudskoj upravi, kojih nije bilo prije. U toj upravi najčitanije je štivo ‘Gloria’ te slični portali. Kriterij za dobivanje posla, ili napredovanje nije dugogodišnji ili ostvareni rad, budući da su na ta radna mjesta raspoređene osobe bez puno staža na odgovornim mjestima. Za iste su se, naravno, morale pronaći odgovarajuće prostorije i to u situaciji kada na sudu imamo manjak radnog prostora.

Nadalje, određenim sudskim službenicima (sudski ovršitelji) oduzima se dio posla te ustupa njegovim ljudima, da bi oni ‘malo zaradili’. Kod ocjenjivanja djelatnika kriterij je sve, samo ne rezultati rada, promiču se djelatnici koji su ‘jučer’ došli.

Predsjednik suda protiv je određenog broja dugogodišnjih službenika pokrenuo stegovne postupke, u kojim je jedna od sankcija – otkaz! A što su toliko zgriješili? Dugogodišnji su radnici, normalno rade, ponašaju se pa razlog stegovnih postupaka nikome nije jasan.

Za vrijeme mandata predsjednika Čolaka, zgrada Općinskog suda već je dobrano načeta. Poznato je da je izgorjela jedna sudnica s tisućama spisa. Trebat će godine da se tu stanje normalizira. I to je brzo zataškano.

Prije nekoliko godina sudac Čolak donio je čudnu, protuzakonitu odluku, koja je pogodovala, gle čuda, jednoj sumnjivoj osobi, o čemu su tada izvješćivali i mediji. No, sve je brzo zataškano bez suvislog objašnjenja. Nikakvog postupka protiv suca Čolaka nije bilo. Tada se on intenzivno družio s M. G. (podaci poznati uredništvu), sucem Općinskog suda u Splitu, inače članom Državnog sudbenog vijeća, što možda i nije tako nebitno. Nakon svega, Čolak je izabran za predsjednika Općinskog suda u Splitu, uz zgražanje medija, a o zaposlenicima suda je bolje i ne govoriti.

Svemogući Čolak

Važno je napomenuti da je neuobičajeno velik broj zaposlenika Općinskog suda u Splitu otišao u prijevremenu mirovinu. Osim osobnih razloga, svi ističu da su otišli i zato što je stanje na sudu postalo ‘neizdrživo’. Iz istih razloga neki su potražili i novo radno mjesto, što je prije bilo nezamislivo”, napisali su, između ostaloga, zaposlenici Općinskog suda u Splitu u pismu koje je stiglo u našu redakciju.

A nakon što smo poslali upit u Općinski sud u Splitu, telefonski nam se javio jedan zaposlenik toga suda, koji se predstavio imenom i prezimenom (podaci poznati uredništvu) te je naveo i dužnost koju na sudu obavlja, no koji je zamolio da mu ime ne objavljujemo.

Kazao je da govori u ime više svojih kolega te nas je uvjeravao da su navodi u pismu istiniti, odnosno, da je u pismu opisan tek djelić (navodno) mučne atmosfere na sudu.

Osim zaposlenika suda s kojim smo razgovarali, u pozadini smo čuli još nekoliko ljudi, koji su našem sugovorniku šaputali što da još kaže novinaru s kojim je na liniji.

Osoba koja nas je nazvala na službeni mobitel objasnila je da su doznali da je na sud došao upit portala Dnevno.hr u vezi s navodima u pismu. Doznali su, kažu, sadržaj pitanja koja smo poslali sucu Čolaku, kao i glasnogovorniku suda te su nas nazvali da potvrde kako su navodi u pismu istiniti.

”Ovdje ima jako puno zlostavljanja, mnogo zaposlenika završilo je na bolovanju, mnogi su išli psihijatru”, naveo je naš izvor (podaci poznati uredništvu).

Upiti splitskom sudu

U želji da provjerimo navode iz pisma te da čujemo i drugu stranu priče, zamolili smo predsjednika Općinskog suda u Splitu da se očituje na navedene tvrdnje.

”Kako gospodin Čolak komentira navode zaposlenika da on nekim sudskim službenicima (sudskim izvršiteljima) oduzima dio posla te ga ustupa nekim ‘njegovim’ ljudima da bi isti ‘malo zaradili’, zatim da kod ocjenjivanja djelatnika suda kriterij nisu rezultati rada, već sve ostalo, potom da se na sudu promiču djelatnici koji su ‘jučer’ došli na sud? Kako komentira tvrdnje da u određenim trenucima vrijeđa pojedine zaposlenike te da prijeti zaposlenicima? Kako komentira navode da je protiv određenog broja dugogodišnjih službenika pokrenuo stegovne postupke, zbog čega im prijeti i otkaz, premda nitko, kako tvrde zaposlenici Suda, ne zna što su oni zgriješili? Kako predsjednik Suda komentira navode da je za njegova mandata izgorjela jedna sudnica s tisućama spisa, ali da je ovaj incident zataškan, bez da je itko zbog nemara i propusta odgovarao? Kako komentira navode da je neuobičajeno velik broj zaposlenika otišao u prijevremenu mirovinu te da su svi istaknuli da su otišli i zato što je stanje na sudu postalo ‘neizdrživo’?

Što kaže na tvrdnje da su mnogi građani u razdoblju dok je gospodin Čolak bio šef Ovršnog odjela, tek nakon 10 i 15 godina dobivali rješenja o ovrsi, zbog čega je njihov dug bio višestruko uvećan? Kako pak gospodin Čolak komentira navode da je on kao predsjednik suda ‘izmislio’ mnoga radna mjesta u Sudskoj upravi, kojih prije nije bilo, te da su na ta mjesta raspoređene osobe bez puno staža na odgovornim mjestima, a i bez ‘moralnog integriteta’? Nadalje, kako Čolak komentira navode da je izabran za predsjednika Općinskog suda, ‘unatoč ne baš dobrim rezultatima rada, unatoč aferi o kojoj su pisali mediji (odluka koja je pogodovala jednoj osobi) te uz zgražanje medija?

Odgovori našoj redakciji

Odgovore glasnogovornika Općinskog suda u Splitu objavljujemo u cijelosti.

”Povodom vašeg novinarskog upita od 6. rujna 2017. godine u kojima se predsjedniku Općinskog suda u Splitu postavljaju pitanja o navodnim događanjima na Općinskom sudu u Splitu u kojima se traži ne odgovor nego komentar na teze koja nisu istinite, odgovor je kako ništa od navedenog u upitima nije točno. Međutim, pitanja odnosno retorička pitanja navedena u točkama 4., 6.i 9. zadiru u sadržaj rada Suda na koje je Općinski sud u Splitu kao tijelo javne vlasti dužan sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama dati točne podatke radi pravilnog informiranja javnosti.

U odnosu na upit iz točke 4. koji se odnosi na požar u kojem je izgorjela jedna sudnica na Općinskom sudu u Splitu, provedena je kriminalistička obrada te je policija dostavila posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, a nadzor je provelo i Ministarstvo pravosuđa. U tom požaru su djelomično ili potpuno izgorjelo 314 spisa te je izvršena njihova rekonstrukcija.

U odnosu na pitanje pod br. 6, skrećem vam pozornost kako se od preuzimanja dužnosti predsjednika Općinskog suda u Splitu od strane gosp. Čolaka stvara dojam kako je Općinski sud u Splitu jedini sud u državi koji ima problem s ovršnim predmetima koji su evidentirani kao riješeni ali u kojim sud treba poduzimati postupovne radnje. Međutim, činjenica je da je većina sudova suočena s istim problemom, a da Općinski sud u Splitu jedini napravio akcijski plan za rješavanje te vrste problema. Odmah nakon što je gosp. Čolak stupio na dužnost predsjednika Ovršnog odjela Općinskog suda u Splitu, u rujnu 2009. godine, izvršien je nadzor Ovršnog odjela i utvrđeno je kako postoji veliki broj ovršnih predmeta koji se u evidenciji vode kao riješeni, ali stvarno nisu okončani jer nakon izdavanja rješenja o ovrsi, rješenja uručena strankama, u pravilu ovršeniku.

Radilo se o broju od preko 50.000 predmeta!  Iako je u razdoblju od njegovog imenovanja na mjesto predsjednika Ovršnog odjela broj zaprimljenih predmeta znatno rastao, ipak je svake godine je zabilježen znatan pad broja neriješenih predmeta, a istovremeno su u skladu s kadrovskim i organizacijskim mogućnostima ažurirani predmeti koje su se u evidenciji vodili kao riješeni, a stvarno je bilo potrebno poduzimanje postupovnih radnji suda, u Stalnim službama u Omišu i Solinu, a prethodno je kao sudac u Općinskom sudu u Kaštel Lukšiću u potpunosti ažurirao stanje ovakve vrste predmeta na tom sudu. Upravo je gosp. Čolak kao predsjednik Ovršnog odjela predlagao tadašnjoj sudskoj upravi ažuriranje ovakve vrste predmeta i u sjedištu suda u Splitu jer je za takav posao trebala organizacijska i kadrovska potpora sudske uprave budući da s obzirom na obujam poslova tadašnji Ovršni odjel s takvom kadrovskim i organizacijskim ustrojem nije mogao dovršiti taj posao.

Međutim, za ažurnost pojedinog predmeta odgovoran je referent koji je s predmetom zadužen, a predsjednik odjela nema ovlast sankcioniranja za eventualnu neažurnost u pojedinim predmetima. Odmah nakon preuzimanja dužnosti vršitelja dužnosti predsjednika Općinskog suda u Splitu u rujnu 2013. godine, sačinio sam akcijski plan za rješavanje ovršnih predmeta koji su evidentirani kao riješeni, a u kojima je još potrebno poduzimanje postupovnih radnji (takvih predmeta je bilo više od 37.000!), formirana je sedmočlana radna skupina te je rad na takvoj vrsti predmeta ažuriran, zahvaljujući neplaćenom prekovremenom radu članova radne skupine, broj ovakvih predmeta u samo godinu dana pao je prepolovljen, a nakon dvije godine pao na broj manji od tisuću. Međutim, učinak ažuriranja ove vrste ovršnih predmeta stvorio je posljedicu da je nekim strankama rješenje po prvi put uručeno nakon više godina. Dakle, radi se o posljedici ažuriranja predmeta od strane sadašnje sudske uprave, a ne neaktivnosti sadašnjeg predsjednika suda. Razlozi za ovakvo stanje su brojni, od velikog priljeva ovršnih predmeta u tom razdoblju, nedostatka kadra, izbjegavanja primitaka sudskih pismena od strane ovršenika te neurednih prijava prebivališta i boravišta stranaka, prvenstveno ovršenika (što je slučaj i u konkretnom događaju) te nerazumijevanje naravi problema ranijih sudskih uprava. Budući da je problem primijećen, s obzirom na poduzete mjere, ovaj predmet je potpuno riješen.

U odnosu na upit pod brojem 9., skreće se pozornost kako je prilikom izbora za predsjednika Općinskog suda u Splitu rad gosp. Čolaka u prethodnih pet godina ocijenjen je sukladno kriterijima koje je utvrdilo Ministarstvo pravosuđa  s ukupno 142 boda, što je najveći broj bodova koje je dobio jedan kandidat za predsjednika suda od kada su na snazi sadašnja okvirna mjerila i jedan od najvećih rezultata koje su ostvarili svi kandidati uopće. Dakle, izbor je izvršen temeljem egzaktnih kriterija, a ne proizvoljno te većinom glasova od strane Državnog sudbenog vijeća koje broji 11 članova”, stoji u odgovoru suca Marija Franetovića, glasnogovornika Općinskog suda u Splitu.

 

Autor: Damir Kramarić