Borna Filic/PIXSELL
Borna Filic/PIXSELL

Zagreb treba postati glavni grad Unije

Autor: Tvrtko Dolić

Jaka funta bila je mačketina u monetarnoj vreći Unije. ECB konačno to može postati. Ako Francuska poželi krenuti svojim putem, neka joj je sretno, jer prirodno težište nove Unije nije Strasbourg, niti je to Bruxelles. Sukladno zacrtanim pravcima proširivanja Unije, EK i EP trebaju se preseliti u Zagreb!

Nakon posljednjeg okupljanja 28 članica 28. lipnja, glavni europski lideri suglasni su da Britanija zaista treba napustiti Uniju. „Ne vidim povratak u odnosu na glasovanje o Brexitu“ – izjavila je Angela Merkel. „Ne trebamo puste želje u raljama realnosti.“ Na samoj „Posljednoj večeri“ u utorak, David Cameron pokušao je prepoznati Judu, pa je na kraju poljubio samoga sebe. Francois Holande naglasio je da se Britanci moraju suočiti s posljedicama svoje odluke. Jean-Cloude Junker traži što ranije pokretanje članka 50. za proceduru izlaska, najkasnije nakon imenovanja novog britanskog premijera. Znači li to da bi Britanci mogli sve oduljiti kroz neku kreiranu ustavnu krizu? Predsjednik ECB-a Mario Draghi napomenuo je da se Unija treba prilagoditi smanjivanju uplata članica za 0,5 posto. Čemu takva briga, Britanija je samo za razvoj svoje znanosti grabila oko 1,3 milijarde eura iz zajedničke blagajne. Jesu li Britanci mudro pokrenuli razdruživanje prije sloma Unije – ekonomisti Credit Suissea tvrde da Eurozona neće preživjeti sljedeću recesiju.

Je li to nama trebalo?

Hrvatska bi mogla doći na red da predsjeda Vijećem EU-a već 2020. Time je zacrtan skori raspad Unije – nismo u stanju voditi niti malu avnojsku RH. Ne trebamo podcjenjivati odluke Londona, jer se tamo iza “narodne” volje kriju lukave smicalice. Frankfurtska burza preuzela je londonsku, pa svaki pad britanskog finacijskog tržišta destabilizira Uniju. Tko je pravi vlasnik frankfurtske burze, tko je na kraju hranidbenog lanca? Sorosova fundacija povukla je 7 milijuna kratkih pozicija u Deutche Bank AG na razini 0,51 posto kapitala te banke koja je na samu vijest o Brexitu pala 14 posto. Nakon dodatnih gubitaka na Uskršnji ponedjeljak, udjeli su se na Veliki utorak prodavali po 4,5 posto višoj cijeni. Brexit je proizveo gubitke u trgovini depozitima, koje će ovaj put banke morati progutati na svoj teret. Mislili smo da je kapital novi bitak, ali očigledno igraju nečiji specifični nacionalni i/ili religijski interesi. Prema analitičarima Goldman Sachsa, sve europske banke mogle bi sveukupno izgubiti oko 32 milijarde eura do 2018. dok bi britanske mogle stradati za 10 milijardi eura, do te simboličke stote obljetnice završetka Velikog rata. Nekako nisam siguran da je to točan odnos. Moj je osobni dojam da američki igrači predviđaju manju osjetljivost Britanije jer Amerima raspad Unije odgovara, iako Barack Obama i State Department daju suprotne izjave.

Namjesnička tehnička vlada u tehnički slučajnoj tehničkoj avnojskoj Hrvatskoj jednostavno ne prepoznaje ništa, prepuštajući da se glede nacionalnog interesa oglase već etablirani domoljubi. Iako je već svima jasno kako će naivni HSP-AS dobiti vritnjak glede nove HDZ-ove koalicije, Ivan Tepeš napušta pravašku koncepciju protiv članstva u Uniji. Tepeš se uz pomoć HDZ-a domogao saborske plaće i ne vidi razlog za paniku. Pristojni penezi sjedat će na njegov račun još godinu dana. Predsjednik glavnog HSP-a Danijel Srb, na čelu pravaša koji su odbili postati prirepak HDZ-a, reče da je pametno odmaknuti se od procesa koje ne možemo kontrolirati, a donose nam negativan utjecaj. HSP je dugo pokušavao nametnuti uvođenje Hrvatskog gospodarskog pojasa na našoj strani Jadrana, ali precizno i kvalitetno elaborirana inicijativa nikada nije dobila podršku Hrvatskog sabora, niti neke vladajuće opcije. HSP je upozoravao da će ulazak RH u EU nužno prepoloviti hrvatski životni prostor, ali nije shvaćen. HSP traži tvrđi odnos prema pridruživanju Srbije, ali se naši kratkovidni dužnosnici natječu tko će pokazati bolju „dobrosusjedsku volju“, kako se danas naziva evidentna veleizdaja. Danijel Srb tvrdi da nema pojma o geoastrategiji onaj tko planira rješavati Republiku Srpsku u BiH nakon što Srbija uđe u Uniju.

EU = Eurozona

Nova Unija bez britanske funte ima šansu da u cjelini postane Eurozona, što bi za Hrvatsku bio spas, jer nema drugog načina de se riješimo valutne klauzule. I da na vrijeme uđemo u spasonosno monetarno olakšanje ECB-a. Istovremeno se bojimo mogućnosti da se Unija pretvara u saveznu državu poput Jugoslavije, što je već davna preporuka Jürgena Habermasa. Pa neka bude tako, ako glavni grad neće biti Beograd nego Zagreb, koji je postao geografsko težište nove Unije. To bi pasalo starim i novim balkanskim članicama. Bio bi nekakav red da Beograđani konačno navrate u savezni Zagreb, u srce Europe. Ako bude pravde, naš demografski kolaps uskoro bi se mogao preokrenuti. Bit će posla za sve Hrvate i sve Srbe u Hrvatskoj! ECB može ostati u Frankfurtu, jer su Hrvati navikli da je središnja banka svjetlosnim godinama daleko. Naravno da svako rješenje ima i svoje slabosti. Recimo, u zemlju bi se vratili naši balkanski europarlamentarci, i ovdje nam glumili Europejce. Izravna okupacija bila bi podnošljivija, (vidi tekst u okviru)

Domaće bande love u mutnom

Hrvatska se našla duboko u priči s negativnim likovima, pa sada mora birati takvo društvo, jer je malo glupo na kraju priče uvoditi nove karaktere. Rasplet tek počinje, a Jean-Claude Juncker već se oprostio s britanskim Johnatanom Hillom, koji je samo mjesec-dva ranije gorljivo dizao institucije Unije protiv naše konverzije kredita s valutnom kaluzulom u švicarskom franku, koja je donijela pozitivne rezultate svima, pa i “oštećenim” bankama, pa i cijeloj Uniji, ako ništa glede pokazatelja loših kredita. Neke „domaće“ banke koriste slabu informiranost naše Javnosti, pa pokreću nove kampanje da im se nadoknadi šteta koje zapravo nema. Hoće li nam Hill kao „tehnički povjernik“ za finacijsku stabilnost Unije na kraju svog protuhrvatski obojenog mandata skuhati novu kašu – ostaje na funkciji još tri tjedna. Poljska je uvela porez na aktivu banaka, pa su banke tamo tiho. Sve zemlje zamrznule su II. mirovinski stup, sve osim Hrvatske! Mi smo za strane poslovne banke uveli doprinos 5 posto iz bruto plaće! Ili smo nacija bez grama pameti, ili imamo otvorenu veleizdaju!

U svoj ovoj strci oko britanskog napuštanja Unije, vladajuća tehnička banda u RH odlučila se potiho nas zadužiti kod „domaćih“ banaka. Tko bi rekao da u prvoj repki imamo toliko kvalitetnih tehničara? HNB će prepustiti naše novce poslovnim bankama uz kamatu 1 posto, a onde će ih iste lihvarske institucije proslijediti natrag nama uz kamatu 3,5 do 4,5 posto. A da na to pristanemo, vanjski financijski centri nude nam alibi posudbu uz kamatu veću od 5 do 6 posto. Na kraju je skuplje zaduženje zapravo jeftinije, jer ga nebi punio HNB, odnosno mi sami. Naš suicidan monetarni sustav ponovno nas baca u crveno, sve uz puni doprinos tehničkog guvernera HNB-a Borisa Vujčića, tehničkog premijera Tihomira Oreškovića i tehničkog ministra finacija Zdravka Marića. Dobro, ako se kod „domaćih“ banaka zadužujemo po kamati nižoj za 2 posto, zašto u tom smislu neće doći do reprogramiranja ranijeg zaduženja? Što je s reprogramom kredita privatnim osobama? Namjesnička veleizdajnička banda nije se uspjela konstituirala kao legitimna vlada, a već je uspjela prodati Končar, bez da je ikome objašnjeno zašto je to učinjeno. Hrvatska je zrela za oružanu pobunu nacije.

Englezi žele zadržati povlastice

Kod nas se nađe „stručnjaka“ koji tvrde kako izlazak Britanije iz Unije ništa bitno ne mijenja za Hrvatsku. Kao, naš dug neznatno je porastao. Iako se mnogima to čini kao slučaj, izvan kauzalnog odnosa nije niti činjenica da je Hrvatska ušla u Uniju a onda je Britanija napustila Uniju. Englezi su poduzeli sve protiv našeg pridruživanja Uniji, jer su znali da jednostavno ne pripadamo zajedno, ne nakon svega što su protiv nas poduzeli ili su pustili da se zlo dogodi. Ovdje odgovorno tvrdim da je Unija s Hrvatskom jača od Unije s Britanijom. Njemačka kancelarka Angela Merkel poput Marije od Magdale rekla je Davidu Cameronu prije referenduma: „Nemoj izigrati samog sebe!“ Cameron je postupio poput lidera našeg Mosta. Merkelica je izjavila da treba biti vidljiva razlika u postupku prema onima koji žele biti dio Unije i onima koji to ne žele. Ne možete izbjeći obveze, a zadržati privilegije! Prethodno postignuti sporazum o posebnim zahtjevima Britanije i Unije neće se primjenjivati u razdoblju razduživanja. Po svemu sudeći, i ostali lideri Unije zgrabili su Britance za njihovu iskazanu „narodnu volju“, i neće samo tako dopustiti da se volja naroda provjeri na novom referendumu. Rezultat britanskog referenduma koristi se za kampanju protiv direktne demokracije. Kao, narod je uglavnom nepismen i ne treba mu dopustiti da odlučuje. Neka izabere glupe zastupnike, pa neka odluče oni! Glavni euroskeptik Nigel Farage nazvao je rezultat britanskog referenduma seizmičkim, najavljujući da Britanija nije posljednja koja će napustiti Uniju. Ili će Britanija napustiti Uniju, ili će doći novi ugovor, koji neće Britancima ponovno dopustiti različite povlastice.

Izlazak Britanije iz EU-a neće djelovati na odljev naše radne snage. Britanija nam je u tom smislu nesvjesno demografski pomogla – produljila je zabranu slobode kretanja radnika na još tri godine. Ovih dana Englezi dobacuju Poljacima u Britaniji da se pakiraju doma. Onim istim Poljacima koji su napali Hitlera kada je to Englezima odgovaralo, da udovolje svojim tradicionalnim prijateljima. Poljaci više nisu doma niti u tradicionalno prijateljskoj Danskoj. Poljaci su jedna velika nacija, angloamerički uvezana, a ovih je dana prozvana kao slavenski nedisciplinirana skupina, koja je pitomim i dobronamjernim zapadnim bankama uvela porez. Dobra je vijest da Britanci više neće moći kupovati nekretnine po Hrvatskoj. Možda je zbog britanskih kupaca došlo do abnormalnog rušenja cijena nekretnina u Hrvatskoj? Pa, eto, svjedoci smo pada vrijednosti nekretnina i u Britaniji, zbog njihovog napuštanja Unije. Doživjeli smo i to da bonitetne agencije sruše Britaniji kreditni rejting. Gdje su se skrili analitičari bankarskog konglomerata Barclays, da upute Europejce kako im je pametnije investirati u Srbiji nego u Britaniji.

Hitno uvesti euro

Britanski odlazak iz Unije velika je šansa za Eurozonu, time i za Hrvatsku, koja bi se do kraja godine trebala riješiti valutne klauzule, ako bude pameti. Brz ulazak Hrvatske u Eurozonu bio bi jasna poruka Londonu. Takav ulazak i tako se može dogoditi samo ako Britanci više nemaju utjecaja na ključne odluke. Neka spasonosna rješenja za nas moramo sustavno nametnuti, jer ako će o reprogramiranju dugova odlučivati Agrokorovi delegati, nema nam spasa. “Tehnički poglavnik” ne shvaća koliko visina kamate utječe na potrošnju u marketima Agrokora. Početkom 1999. uveden je euro, a do tada je naša primarna valuta bila zapadnonjemačka marka. Ogromne privatne rezerve deviza trebale su potaknuti naš ulazak u Eurozonu, prije pridruživanja EU, a zapravo su navele međunarodne financijske institucije da to ne dopuste. Kuna je u našem prometu novca sekundarna valuta. Euro je prisutniji u odnosu 2:1. Čemu onda kuna služi? Vezana je na euro već dva desetljeća! Nakon Brexita glupo je tražiti od Hrvatske da ispuni maastriške kriterije konverergencije: stabilne cijene, deficit proračuna do 3 posto BDP-a i državni dug do 60 posto BDP-a, stabilan tečaj, i stabilna dugoročna kamatna stopa na državne obveznice, koja ne smije za više od 2 posto prijeći odgovarajuću kamatnu stopu u tri zemlje članice s najnižom inflacijom.

Kvaka je u zaradi banaka, koje za euro imaju tri tečaja, koje objavljuje i HNB: kupovni, srednji i prodajni. Već dva desetljeća morate dati oko 7,5 kuna za 1 euro, ali je posijano nepovjerenje u kunu, pa građani RH kupuju eure (po visokom kupovnom tečaju) kada imaju višak gotovine ili višak na tekućem računu. Sedam dana kasnije mijenjaju iste eure po nižem prodajnom tečaju. Hrvatima su nabačene žvale i to krasno funkcionira. Tu su i minusi na računu, za koje se obračunavaju zatezne kamate, da ne spominjemo kako minusi generiraju posudbe i privatnu valutnu klauzulu – dužnici svome dragom prijatelju vraćaju eure, koje kupuju, a prijatelji ih onda odnose u banke i mjenjačnice, pa se dobit i bonusi gomilaju. Banke i mjenjačnice tako ostvare ogromnu dobit na goloj zamjeni novčanica, kupujući euro po nižem tečaju i prodajući ga po višem tečaju. To je jedan od razloga zašto je RH formalno izvan Eurozone, iako je RH praktično zalijepljena za tu monetarnu uniju, tako da prima sve negativne utjecaje, a niti jedan pozitivan. Naš ukupni dug veći je za onoliko eura koliko smo kuna emitirali (ukamaćeno, nakon dijeljenja kunskog iznosa sa 7,5). U slučaju uvođenja eura, nema rizika glede tečaja „domaće“ valute.

EU je dizajnirana kao kulturna otimačina, na principu vodotornja. Svi pumpamo vodu u povišeni rezervoar, i onda ista prirodno otiče, ovisno o nečijem otvaranju pipe. Komunizam? Ne, ugradili su vam limitatore, pa ako natočite mimo postavljenih ograničenja, uskraćuju vam priključak. Što se onda događa s „vodom“. Pa, otiče na drugu stranu. Britancima, Nijemcima, Francuzima i svima onima koji slove kao nacije koje ne muljaju, nego izravno grabe. Nakon izlaska Britanije iz Unije, u „vodotoranj“ će doteći oko 15-20 milijardi eura manje, ali ako britanske pipe zavrnemo bit će života za sve. Pitanje svih pitanja: hoće li to Britanci dopustiti bez novog rata?

Autor: Tvrtko Dolić

ZADNJE VIJESTI