HRT
HRT

Zadnji dan javne rasprave i odgovor na pitanje: Hoće li poskupjeti računi za odvoz smeća?

Autor: dnevno.hr

Ministar Dobrović po pitanju računa kazao je kako će uredbom o komunalnom gospodarenju osigurati da oni koji proizvode manje smeća plaćaju manje

Danas je zadnji dan javne rasprave o Planu gospodarenja otpadom. Hoće li Hrvatska plaćati milijune eura penala Briselu zbog neuređenog sustava zbrinjavanja otpada? Hoće li poskupjeti računi za odvoz smeća? Zašto u Međimurju i na Krku recikliraju polovicu otpada, a u Splitu samo 4 promila?  Hoćemo li izgubiti gotovo pola milijarde eura iz europskih fondova ili ćemo povući taj novac na vrijeme? Što će  se događati s velikim centrima za gospodarenje otpadom na koje su potrošene milijarde i godine priprema projekata? Kada će svako kućanstvo u Hrvatskoj imati posebne posude za papir, plastiku i komunalni otpad te za kompost? To su neka od pitanja na koja su uredniku i voditelju Mislavu Togonalu odgovarali jedan aktualni i troje bivših ministara zaštite okoliša te jedan ekološki aktivist. U emisiji Otvoreno gostovali Slaven Dobrović, Mihael Zmajlović, Mirela Holy, Branko Bačić i Marko Košak.

Žustra rasprava vodila se između sadašnjeg i bivših ministara zaštite okoliša oko plana za gospodarenje otpadom. Branko Bačić kazao je kako je plan dobar, ali su rokovi za njegovu provedbu prekratki. U ovom trenutku niti jedan prostorni plan, nema lokaciju za te centre. Malo koja jedinica ima. To je ogroman postupak koji traje. Predložio je da se o njemu pregovara s Bruxsellom. Treba osigurati studiju na okoliš, lokacijsku dozvolu itd. To je moja osnovna briga. Plan je dobar kad ne bi bili u strci s vremenom. Trebat će ići u pregovore s Komisijom. Mihael Zmajlović pak smatra da je o rokovima nemoguće raspravljati. Pregovarati s Europskom komisijom znači da vam svaka država članica mora ratificirati promjenu pristupnog ugovora – to zaboravite. Kazao je kako je plan loš te da neće ostvariti niti ciljeve niti rokove. Zmajlović je napao je aktualnog ministara Dobrovića da je ovim planom pregazio vjerodostojnost iz kampanje. Ovaj je plan neostvariv i nedostižan. Nema konkretnog plana kako to ostvariti. Mi cijelu 2016. tapkamo u mjestu. S druge strane aktualni ministar Slaven Dobrović smatra da je plan moguće provesti u zadanom roku od dvije godine. Zamjerio je bivšoj administraciji što pojedinim gradovima i općinama koji su imali volje i tražili su novce za sortirnice otpada to nije bilo omogućeno. To je apsurdno jer je nacionalna obaveza 50% reciklata, a vi ste smanjili broj sortirnica.

Bivša ministrica Mirela Holy također se složila da nije moguće realizirati plan u zadanom roku. Međutim, s obzirom da se ovdje radi o nacionalnom interesu, ukoliko postoji politička volja da se ovakav plan realizira onda se mogu pronaći i rješenja. To znači da se mogu unificirati procjene utjecanja na okoliš napraviti za sve sve sortirnice otpada, da država na sebe može preuzeti odgovornost definiranja lokacija na kojima će se instalirati te sortirnice otpada jer ukoliko se to prepusti jedinicama lokalne ili regionalne samouprave nećemo imati ništa. Bez obzira na to kakva će tehnologija biti u tim postrojenjima građani nikada neće pristati na to da sortirnice biti u njihovom dvorištu, zaključila je Holy. Zbog toga to treba učiniti država. Tu nema demokracije, dodala je.

Marko Košak iz Zelene akcije  naglasio je kako je sustav regionalnih centara skup te da će on višestruko povećati račune građana. Također je istaknuo da je taj sustav neekološki zbog štetnih emisija od spaljivanja i štetnih lokacija centara. Regionalni centri zbrinjavanja otpada su promašen sustav koji godinama koči Hrvatsku u napretku odvajanja i recikliranja, zaključio je aktivist. Da se računi poskupjeti smatra i Mirela Holy. Kad ulažete u organizaciju takvog sustava, onda bi bilo nepošteno govoriti da će uvođenjem primarne selekcije drastično ljudima pasti računi za odvoz otpada jer neće.

Ministar Dobrović po pitanju računa kazao je kako će uredbom o komunalnom gospodarenju osigurati da oni koji proizvode manje smeća plaćaju manje. Mora postojati fiksni i varijabilni dio naknade, a varijabilni dio se mora odnositi na ono što smatra trošak, a to je miješani komunalni otpad i bio-otpad u manjoj mjeri. S druge strane, reciklirani otpad se, kazao je Dobrović, mora odvoziti besplatno jer će se u sortirnoj liniji institucije naplatiti novom sirovinom. Kazao je da je svojim dosadašnjim djelovanjem samo promijenio smjer broda koji tone jer da je dopustio da se izrade centri kako je zamišljeno 2005. odnosno 2007. hrvatski bi građani kroz račune morali platiti dodatnih milijardu kuna. Starim bi „smjerom“ propustili priliku za boljim rezultatom recikliranja, dodao je, a Hrvatska se pristupnim ugovorom s EU obvezala da će ga do 2020 reciklirati 50%.

Izvor: HRT

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI