Zarko Basic/PIXSELL
Zarko Basic/PIXSELL

Veterinar upozorava: Pola kilograma salame za 4,99 kuna, mljeveno meso po niskoj cijeni…. Razmislite

Autor: Dnevno.hr/Tportal

Dr. sc. Josip Križanić kaže da je domaća hrana sigurna jer prolazi danonoćne kontrole

Uvozom i unosom nekvalitetne, a pogotovo i zdravstveno neispravne hrane izravno štetimo domaćoj proizvodnji, a ugrožavamo zdravlje naših ljudi, posebno onih najsiromašnijih koji je najčešće kupuju, što se ne bi smjelo događati jer bi i najjeftinija hrana trebala biti higijenski i zdravstveno ispravna, upozorava to dr. sc. Josip Križanić, zamjenik predsjednika Hrvatske veterinarske komore i saborski zastupnik HDZ-a, koji se za kao član Odbora za poljoprivredu još u prošlom, kratkom sazivu Hrvatskog sabora zalagao za učestaliji nadzor hrane, posebice mesa. Međutim, njegovi apeli nisu imali odjek, do sada.

“Situacija je ozbiljna, ali nije alarmantna. Došlo je do narušavanja cijena uslijed unosa svakojakih viškova hrane iz EU-a te uvoza. No dobro je da uslijed svega što se dogodilo ima pomaka svijesti ljudi glede prehrane, i za to treba zahvaliti i medijima. Međutim, ne treba stvarati paniku. Salmonele je bilo i bit će je ubuduće, ali moramo voditi računa da se od nje u 21. stoljeću ne bi smjelo umirati”, upozorava Križanić nakon redovne sjednice Izvršnog odbora Hrvatske veterinarske komore (IO HVK), prenosi Tportal.

Domaća hrana je sigurna

“Kontrolna tijela veterinarske inspekcije kvalitetno danonoćno nadziru domaću proizvodnju. I domaća je hrana sigurna. Međutim, treba pojačati učestalost kontrola hrane koja se uvozi iz trećih zemlja i unosi iz zemalja EU. Naravno, mi moramo vjerovati inspektorima u tim zemljama, no nedostaje nadzor hrane nakon što se unese u Hrvatsku. U vezi toga trebamo stvoriti nadstandard. Osobito to vrijedi za namirnice životinjskog podrijetla jer, iako one čine tek desetak posto našeg uvoza i unosa hrane, tu je 90 posto od svih mogućih ugroza. A najveća opasnost u svakoj animalnoj hrani i najveće mogućnost kontaminacije su u fazi prerade, odnosno mljevenja…”, veli Križanić.

Mljeveno meso kupujte od mesara

Čim je cijena mljevenog mesa niska, kako naglašava, to upućuje na to da je od mesa kojemu je istekao ili je pred istekom rok trajanja, odnosno da je bilo zamrznuto više mjeseci.

“Bilo je svjedočenja djelatnika mesnih industrija kamo su se vozile kocke smrznutog mesa, koje su se zatim otapale za preradu. Da bi se stavilo u funkciju, gornji sloj mesa su ispirali kiselinom da bi došli do normalnog izgleda mesa. Takvo meso se mljelo i stavljalo u ćevape kobasice hrenovke. No najveći problem je kad ono ne završi u preradi, već i na policama trgovina gdje se prodaje pod svježu robu po izrazito niskoj cijeni”, upozorava Križanić koji svima savjetujem da kada žele mljeveno meso, neka traže od mesara da im odreže komad i melje pred njima, a ne preporučuje ni kupovinu već pripremljenog mesa s aditivima za pečenje.

Osim sigurnosti, odnosno zdravstvene ispravnosti hrane, drugi je problem to što u Hrvatsku ulazi i nekvalitetna roba, odnosno stara, pri kraju roka trajanja ili joj je rok već prošao. Kao mogući primjer navodi salamu koja košta 4,99 kuna, iako se radi o količini od pola kilograma.

“Čuo sam oglas za nju na radiju nakon kojeg je odmah trebala izaći inspekcija te uzeti uzorak i napraviti analizu što se u toj salami nalazi, kakva je njezina nutritivna vrijednost, a o sigurnosti neću ni govoriti. Jer tu se postavlja pitanje kako hranimo li sebe i svoju djecu. Kakva je to kvaliteta hrane za 4,99 kuna za pola kilograma? Što je to u toj salami? Ili što je u vrlo jeftinim hrenovkama? Kada takve proizvode kupimo u trgovini, računamo da smo kupili normalnu salamu ili što već. Međutim, to je pitanje jer su neki iskoristili prostor nepokriven nadzorima i to valja mijenjati. Treba uvesti češće neselektivne kontrole hrane koje stiže iz drugih zemalja. Nemate mehanizama za zabranu unosa hrane, ali imamo načina i prije svega pravo i obvezu da sami nad takvom robom provodimo dodatnu neselektivnu kontrolu prema robi iz svih zemalja jer smo već imali ugrozu na ljudski život”, ukazuje Križanić naglašavajući da novca za takve kontrole mora biti zbog toga što se ne smije ugroziti sigurnost i kvaliteta prehrane zbog nekoliko milijuna kuna.

Pod hitno nam treba Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse

Učestalost i rezultati kontrola posljednjih dana, kako dodaje, govore da je sustav počeo raditi, a nada se još većim pomacima kada se donese Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse.

“Kako može 20 jaja koštati 10 kuna ili litra mlijeka u trgovini 2,20 kuna, a otkupljuje se kod nas za 2,5 kune? I nije problem samo u mesu, jajima i mlijeku. Problem je i u kvaliteti ostale hrane koju unosimo i uvozimo, prije svega vina i voća, koje ćemo više sada uvoziti zbog mraza. Naše tržište preplavile su enormne količine vina koje ulazi, pogotovo iz Makedonije i Crne Gore. Oni imaju mogućnost izvoza u EU, a 95 posto od toga ide kod nas. Tako imate recimo tri litre vina za 15 kuna. U to je uračunat prijevoz, marža, pakovanje, a pet kuna košta u nas grožđe!? Pitao sam instituciju nadležnu za nadzor vina pregledava li se to vino prije nego što dobije markicu nužnu da bude na policama. Dobio sam odgovor da se uzima tek jedan uzorak. I to prijašnjih godina. Dakle, ne kontrolira se kao naše vino. Ne uzima se dovoljno uzoraka. Dakle, trebamo više kontrola, a prekršitelje oštro kažnjavati, pogotovo gdje ima elemenata kaznene odgovornosti”, zaključuje.

Autor: Dnevno.hr/Tportal

ZADNJE VIJESTI