HRT

VAKULA OTKRIVA: ‘Približava nam se zima, a prestaje borba s minusima?! Da, ali…’

Autor: dnevno.hr/Zoran Vakula

Hoće li iznadprosječna biti i ova zima? Evo što kaže Vakula!

Hm, približava nam se zima,
a prestaje borba s minusima?!

Štoviše, od ovoga utorka – Svjetskog dana televizije,
umjesto studeni – do nedjelje nam se toplina “smije”.
No, već za početak novoga tjedna takva prognoza – nije.

Hoće li relativno toplo ili hladno prevladavati u prosincu, siječnju i veljači,
mnogobrojni svjetski stručnjaci u Zagrebu će ovaj tjedan reći.

Prognoza je to HRT-ova meteorologa Zorana Vakule čija zapažanja prenosimo u nastavku:

Za razliku od nekih drugih sniženja, po trgovinama, primjerice, sniženje temperature ispod 0 °C, koje smo u kontinentalnoj Hrvatskoj imali prošlih dana, i osobito ovoga ponedjeljka, vjerojatno se mnogima od vas nije svidjelo, premda je za studeni sasvim uobičajena pojava, posebice za njegovu drugu polovinu. Od ovoga utorka i Svjetskog dana televizije, slijedi nam iznadprosječna toplina, barem do subote, uz minuse još ponegdje uglavnom u utorak, a uskoro će se saznati i najnovija dugoročna prognoza za zimu.

Neke zanimljivosti o minusima

Najranija najniža temperatura zraka s negativnim predznakom u drugoj polovini godine na meteorološkoj postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir izmjerena je 21. rujna 1952. godine, -0,2 °C. Od 29. rujna minusi su bili češći, a od 10. listopada ne postoji nadnevak u kojem barem jednom nije zabilježen minus. I tako sve do 2. svibnja. Pritom je najčešća “negativna temperatura” bila 16. siječnja, od mogućih 69 godina, čak u njih 61. 0 °C i više na taj je dan bilo samo 1956., 1970., 1975., 1998, 2011., 2013., 2014. i 2015. godine.

Na postaji Split Marjan prvi minusi u drugoj polovini godine u povijesti mjerenja zabilježeni su 23. studenoga 1988. i 2005., a od 30. studenoga bilo ih je gotovo na svaki nadnevak, uz iznimku 12. prosinca, kada je najniža temperatura zraka bila 1,6 °C, i to 2012. godine. Najkasniji dan u prvoj polovini godine s temperaturom zraka nižom od 0 °C bio je 23. ožujka 1958., kada je izmjereno -0,2 °C, a najviše minusa na Marjanu je izmjereno na dan 14. veljače – 12 godina, od mogućih 70. Posljednji put 2012. godine, -2,4 °C.

A u razdoblju od današnjeg nadnevka do 30. studenoga na splitskom Marjanu je samo 5 dana u 4 godine izmjerena temperatura niža od 0 °C, najniža -4,5 °C, 30. studenoga 1957. godine.
Naravno, u Maksimiru ih je bilo i češćih, i žešćih. Živa se u termometru meteorološke kućice spuštala čak i do -13,5 °C, i to 24. 11. 1988. godine. No, gledajući broj dana s negativnim predznakom temperature do kraja mjeseca, kojih je bilo između 27 i 36, ipak se može zaključiti kako prevladavaju pozitivne vrijednosti.

Tjedna prognoza

I ove će godine, barem do potkraj ovoga tjedna. Uz prevladavajuće jugo i jugozapadnjak slijedi nam iznaprosječno visoka temperatura za ovo doba godine, uz samo rijetke minuse, uglavnom u utorak ujutro. Pritom će biti većinom suho, uz sporadičnu kišu većinom na riječkome području.

No, već za vikend sve je veća vjerojatnost promjene vremena – pada temperature, te česte, ponegdje i obilne kiše, osobito u gorju i snijega, na Jadranu i jačanja bure. Za pouzdanije prognoze te promjene, koja bi ove godine mogla potvrditi poznate izreke iz pučke meteorologije povezane s rimokatoličkim blagdanom svete Kate, valja pričekati još poneki dan, ali već je sada neprijeporno kako će posljednji dani studenoga biti hladniji od većine u ovome tjednu.

A hoće li iznadprosječna biti i ova zima?

Dosadašne dugoročne prognoze za drugi dio ove godine i početak nove nisu bile postojane kao što dugoročne prognoze znaju biti, posebice kod godina s jakim El Ninom. Istina, češće za ljeto nego za zimu, i to više za srednju sezonsku i mjesečnu temperaturu zraka nego za ukupnu sezonsku i mjesečnu količinu oborine, što je vidljivo i na slikama s rezultatima verifikacije dugoročnih prognoza posljednjih šest godina.

I dok se za pretprošlu zimu s prilično velikom vjerojatnošću prognoziralo kako će biti toplija od prosjeka, a prošla zamjetno hladnija, ove se godine već potkraj kolovoza, te posebice početkom listopada uočavala zamjetno veća nesigurnost u dugoročnim prognozama.

I najnoviji izračuni razlikuju se od dosadašnjih pa se pokazuje opravdanost pozivanja na oprez i dodatno praćenje. Prema njima je sve manja vjerojatnost ostvarenja prognoze hladnijeg prosinca, pa i u većini Hrvatske prosječno tople/hladne zime. Štoviše, povećava se vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka višu od prosjeka, pri čemu bi i svi sljedeći mjeseci bili barem prosječno topli.

No, konačni sud o tome, kao i o prognozi ukupne sezonske količine oborine, dat će stručnjaci čija su specijalnost dugoročne prognoze, i to na međunarodnom meteorološkom skupu u Zagrebu. Ovaj tjedan će njih četrdesetak iz zemalja oko Sredozemlja i iz jugoistočne Europe analizirati, prognozirati i zajednički izraditi službenu prognozu za zimu 2017/2018, koja će biti objavljena na internetskoj stranici DHMZ-a, poslije i kojegdje drugdje. Naravno, i u emisijama s meteorološkim sadržajem na medijskim platformama HRT-a.

A utorak ujutro u emisiji Dobro jutro, Hrvatska podrobnije se razgovaralo o načinu izrade dugoročnih prognoza, pouzdanosti njihovog prognoziranja i korisnosti u različitim područjima ljudske djelatnosti.

Izvor: HRT

Autor: dnevno.hr/Zoran Vakula