rgo Jelavic/PIXSELL
rgo Jelavic/PIXSELL

VAKULA JE REK’O: ‘Daleko smo od prave studeni, ali nemojte se previše veseliti’

Autor: A.P.

Službene analize klimatologa DHMZ-a očekuju se sljedećih dana, ali već sada se, prema trenutačno dostupnim podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a može zaključiti kako je srednja listopadska temperatura zraka bila niža ne samo od prosječne posljednjih 30-tak godina, nego uglavnom i od prosječne iz hladnijeg razdoblja, od 1961. do 1990., koje je još uvijek službeno klimatološko razdoblja prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji

U većini Lijepe Naše prva dva dana studenoga bit će još toplija od posljednjih listopadskih, ali već trećeg će u mnogim mjestima zahladnjeti. Istina, daleko je to još od prave studeni, posebice stoga što već za vikend slijedi južina i zatopljenje, ali ni to vjerojatno neće dugo, piše Zoran Vakula za HRT. Hoće li stoga studeni biti sličan listopadu?

Listopad – većinom „kišan“ i „normalan“

Službene analize klimatologa DHMZ-a očekuju se sljedećih dana, ali već sada se, prema trenutačno dostupnim podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a  može zaključiti kako je srednja listopadska temperatura zraka bila niža ne samo od prosječne posljednjih 30-tak godina, nego uglavnom i od prosječne iz hladnijeg razdoblja, od 1961. do 1990., koje je još uvijek službeno klimatološko razdoblja prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. No, prema tom će razdoblju odstupanje biti znatno manje, u Gospiću čak i malo pozitivno, pa će službena klimatološka ocjena biti uglavnom „normalno“.

Maksimir i Zadar – napokon minus! Mali, ali…

I dok je ocjena „normalno“ već prevladavala nedavno, primjerice u kolovozu ove godine, zanimljivo je primijetiti kako je vrlo velika vjerojatnost – gotovo sigurno – da će srednja mjesečna temperatura zraka na postajama Zagreb Maksimir i Zadar Puntamika biti za 0,1, odnosno 0,2 °C niža od prosječne, a negativan se predznak u Maksimiru nije dogodio još od ožujka 2013. godine, u Zadru čak od veljače iste godine! Na većini ostalih postaja niz barem malo toplijih mjeseci od prosjeka bio je znatno kraći, primjerice u Kninu od ovogodišnjeg svibnja, u Gospiću od veljače 2015. godine, Rijeci, Splitu i Dubrovniku od rujna 2014., a u Osijeku od svibnja 2014.

Prema ukupnoj mjesečnoj količini oborine klimatološke će ocjene biti većinom „normalno“ i „kišno“, pri čemu će među najvećim pozitivnim odstupanjima od prosjeka biti u Poreču, Dubrovniku i Šibeniku, a među najvećim negativnim odstupanjima u Kninu i Zadru.

Siječanj – listopad

A unatoč tom većinskom višku listopadske oborine, ukupna količina u dosadašnjem dijelu godine nije velika kao u istom razdoblju primjerice 2014. i 2013. godine, u mnogim mjestima i prošle.

Ni odstupanje srednje temperature zraka od siječnja do listopada nije tako veliko kao od siječnja do rujna. No, još uvijek je dosadašnji dio godine među 10 najtoplijih u povijesti mjerenja. Srednja temperatura zraka prvih 10 mjeseci u Maksimiru, je primjerice, samo 2007. i 2014. godine bila viša nego ove godine, a mjerenja postoje od 1949. Na Zavižanu je 9. u nizu najviših, u Rijeci i Splitu 7., a na Griču, gdje podaci za prvih 10 mjeseci postoje od 1862. godine – 8.

Studeni – travanj

Kao i za listopad, za koji se prognoze srednje mjesečne temperature zraka nisu pokazale najboljima, i za studeni, pa i za sve mjesece do travnja, većina prognoza, i srednje mjesečne, i osobito srednje sezonske temperature zraka, ponajviše za razdoblje studeni – siječanj, upućuju na zaključak povećane vjerojatnosti barem malog pozitivnog odstupanja od prosjeka, ali oprez je nužan jer pouzdanost i postojanost dugoročnih prognoza za sljedeće mjesece nije velika kao kod stanja jakog El Nina. No, o tome nekom drugom zgodom, piše Vakula za HRT.

Autor: A.P.

ZADNJE VIJESTI