Marko Prpic/PIXSELL
Marko Prpic/PIXSELL

Ustavni sud i Arsen Bauk ugušili demokraciju!

Autor: Edo Zenzerović/ 7dnevno / 7.listopada 2016.

Politička kasta SDP-a, HDZ-a, HNS-a i ostalih stranaka grubo manipulira brojem birača kako bi spriječila referendumske inicijative i namještala rezultate izbora i referenduma. Zato zatražimo prosvjedom referendum o izbornim pravilima!

Ukinuće odredbe o tisuću i petsto pravovaljanih potpisa birača za sudjelovanje stranačkih lista na izborima, odlukom Ustavnog suda 24. rujna 2015. godine moglo je dovesti u pitanje održavanje izbora s preferencijskim glasovanjem zbog prevelikog broja izbornih lista. Znatno je povećalo troškove izbora i broj propalih glasova na izborima za osmi i deveti saziv Hrvatskog sabora održanih lani 8. studenoga i 11. rujna ove godine.

Bivša predsjednica Ustavnog suda, Jasna Omejec i ustavni suci znaju da Venecijanska komisija preporučuje uvjet za sudjelovanje na izborima strankama ili kandidatima do 1 posto pravovaljanih potpisa potpore birača od broja birača izborne jedinice ili odgovarajući novčani polog (“Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”). Ukidanje uvjeta za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača omogućilo je sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor velikom broju potrošenih i marginalnih političara i stranaka koje su na izborima dobile manje od 1400 ili 1 posto glasova birača.

Nejednakost biračkog glasa

Robert Podolnjak i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović su najodgovorniji za izostanak nužnih promjena izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu na koje sam ih više puta upozorio pismeno i usmeno. Hrvatski laburisti Dragutina Lesara su savjetom profesora Podolnjaka predložili 6 izbornih jedinica. Prema tom Prijedlogu promjena izbornih jedinica, izborna jedinica Grad Zagreb imala bi 26 zastupnika.

Ako bi se prijavilo na izbore 39 lista, koliko ih je bilo u I. izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor održanim 2011. godine, za provedbu izbora u Zagrebu morali bismo tiskati oko 690 tisuća knjižica s 24 stranica formata A4 s imenima i prezimenima kandidata za izbore s preferencijskim glasovanjem. Rezultati izbora za Hrvatski sabor održanih 8. studenoga prošle godine i prijevremenih izbora, pokazali su da prohibitivna klauzula od 10 posto za priznavanje preferencijskih glasova uz jedan preferencijski glas, potire volju birača. Preferencijskim glasovima izabrali smo samo šestero zastupnika od njih 143, odnosno manje od 4,2 posto na izborima 8. studenoga prošle godine, a na prijevremenim izborima održanim 11. rujna, njih 12, odnosno manje od 8,58 posto. Preferencijsko glasovanje pokazalo se nepraktično i preskupo. Većina birača dala je preferencijske glasove medijski poznatim političarima i kandidatima na prvim mjestima na izbornim listama. Bez prohibitivne klauzule bili bismo izabrali preferencijskim glasovima 43 zastupnika ili oko 30 posto 8. studenoga 2015. godine, a na prijevremenim izborima 11. rujna, njih 40 ili oko 27,97 posto. Na nejednakost biračkog glasa zbog nezakonitog odstupanja broja birača u većini izbornih jedinica na izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru 2007. godine, upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine Hrvatski sabor i Ministarstvo uprave. Nezakonito odstupanje broja birača po izbornim jedinicama bilo je na svim izborima za Hrvatski sabor od 2000. godine krivnjom svih zastupnika Hrvatskog sabora, a posebnu odgovornost snose SDP, te zastupnici MOST-a, Ministarstvo uprave, bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnja tehnička ministrica Dubravka Jurlina Alibegović, Ustavni sud i Robert Podolnjak. Zašto za pet godina Ustavni sud, Ministarstvo uprave i Hrvatski sabor nisu ništa poduzeli, a građani su tražili promjenu Zakona o izbornim jedinicama?

Grubo manipuliranje brojem birača

Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice zadovoljava sve zahtjeve koje je GIUIO tražila koji se odnose na minimalni broj zastupnika po izbornoj jedinici i jednakosti biračkog glasa, te broj preferencijskih glasova i izborni prag. Zastupnici Hrvatskog sabora mogli su prihvatiti, kao najbolje rješenje, mješoviti izborni sustav koji je bivši predsjednik Republike, Ivo Josipović obećavao biračima u predizbornoj kampanji kojim bi se 48 zastupnika biralo većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Bez promjene Ustava mogla je saborska većina sedmog saziva Hrvatskog sabora izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika u Hrvatskom saboru. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg i prethodnog saziva Sabora.

Tri preferencijska glasa koje MOST uvjetuje u pregovorima za sastav nove Vlade RH ne znače ništa bez ispunjenja ostalih uvjeta GIUIO-i. Podolnjak bi trebao hrvatskim biračima objasniti, što MOST želi promijeniti u izbornom zakonodavstvu i političkom sustavu? Zašto dosad, kao savjetnik GIUIO-i, nije postavio pitanje provedbe referenduma o izbornim pravilima? Politička kasta grubo manipulira brojem birača od predsjedničkih izbora 2000. godine kako bi spriječila referendumske inicijative, a skokovita povećanja broja birača izazivaju osnovanu sumnju na rezultate svih izbora održanih u tom razdoblju i Pristupnog referenduma za EU.

Temeljem podataka o prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva, te popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, može se lako procijeniti da broj birača od 2007. godine nije bio veći od tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća, ako je broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima 2003. godine, prema izvještaju DIP-a, stvarno bio 3,690.936.

Broj birača registriran na biračkim mjestima prema izvještajima DIP-a u Hrvatskoj niti na jednim izborima za Hrvatski sabor nije prelazio 3,842.363, ali je prelazio na predsjedničkim izborima 2000., 2005. i 2010. godine, na lokalnim izborima 2001., 2005. i 2009. godine, te na referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji održanom 20. siječnja 2012. godine, na kojem je iznosio 4,092.137. Kako je moguće da je sedam županija imalo više birača od popisanih stanovnika 2011. godine?

Referendum o izbornim pravilima

Neselektivnom provedbom Zakona o prebivalištu, Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova mogli su od prosinca 2012. godine srediti popise birača. Tehnički ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, nije provjerama prebivališta dovoljno očistio višak birača u jadranskim županijama.

Analizom izbornih jedinica, te registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 2. rujna, u županijama, općinama i gradovima ustanovio sam da jadranske županije imaju na 100 stanovnika preko 90 birača za prijevremene izbore za Hrvatski sabor 9. rujna 2016., te 120.862 birača više od broja punoljetnih osoba, a veliki broj općina i gradova imaju više birača od stanovnika popisanih 2011. godine.

Na prijevremenim izborima održanim samo 9 dana kasnije, prema APIS IT-u, broj registriranih birača na biračkim mjestima u deset općih izbornih jedinica bio je za 208.921 birača manji (vidi tabelarni prikaz) od broja birača prema Rješenju Ministarstva uprave.

Zašto, gospodine Hrvatin, kao predsjednik DIP-a ne podnesete ostavku? Tijekom Vašeg predsjednikovanja DIP-om bila su prevelika odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva u Hrvatskoj na svim održanim izborima i referendumima! Nepostojećim biračima Ustavni sud je, prihvativši grubu manipulaciju brojem birača bivšeg ministra uprave Arsena Bauka, ugušio demokraciju. Kako se broj birača na drugim izborima za EU parlament, održanim 25. svibnja 2014. godine, za samo 118 dana povećao za 281.739 – na 4,042.522 birača, koji je Ustavni sud prihvatio od bivšeg ministra Arsena Bauka kao mjerodavan za održavanje referenduma o izbornim pravilima, na dan početka skupljanja potpisa birača 21. rujna 2014. godine? Za takvo povećanje broja birača trebalo bi 20 godina da 14.087 birača više stekne biračko pravo punoljetnošću, nego što ih umre! Ova analiza dokazuje da politička kasta SDP-a, HDZ-a, HNS-a i ostalih stranaka grubo manipulira brojem birača kako bi spriječila referendumske inicijative i namještala rezultate izbora i referenduma, te sam zbog toga DORH-u kazneno prijavio 12. listopada 2015. godine bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva, Branka Hrvatina.

Zato zatražimo prosvjedom referendum o izbornim pravilima!

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE OD 2. RUJNA 2016.GODINE

Županije

S

P

B

B – P

p %

Zagrebačka

317.606

255.003

272.912

17.909

86

Krapinsko-zagorska

132.892

108.391

110.200

1.809

83

Sisačko-moslav.

172.439

141.747

148.948

7.201

86

Karlovačka

128.899

107.884

112.992

5.108

88

Varaždinska

175.951

142.695

147.012

4.317

84

Koprivničko-križev.

115.584

93.440

95.045

1.605

82

Bjelovarsko-bilogor.

119.764

96.852

99.782

2.930

83

Primorsko-goranska

296.195

251.200

266.483

15.283

90

Ličko-senjska

50.927

42.434

45.421

2.987

89

Virovitičko-podrav.

84.836

68.119

72.109

3.990

85

Požeško-slavonska

78.034

61.679

66.521

4.842

85

Brodsko-posavska

158.575

124.989

137.737

12.748

87

Zadarska

170.017

137.068

163.278

26.210

96

Osječko-baranjska

305.032

247.007

257.743

10736

84

Šibensko-kninska

109.375

90.240

101.037

10.797

92

Vukovarsko-srijem.

179.521

141.894

154.862

12.968

86

Splitsko-dalmatin.

454.798

363.499

405.728

42.229

89

Istarska

208.055

174.334

188.047

13.713

90

Dubrovačko-neretv.

122.568

98.105

107.748

9.643

88

Međimurska

113.804

90.497

96.357

5.860

85

Grad Zagreb

790.017

649.957

690.238

40.281

87

Republika Hrvatska

4.284.889

3.487.034

3.740.200

253.166

87

Oznake: S= broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, P = broj punoljetnih osoba, B = broj birača prema Rješenju o zaključivanju broja birača za prijevremene izbore za zastupnike u Hrvatski sabor ministrice uprave dr. sc. Dubravke Jurlina Alibegović od 2. rujna 2016. godine, B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih osoba i p = B/Sx100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine. Više birača od stanovnika, prema Rješenju, imaju: Medulin iz Istarske, Cetingrad iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Gradac, Komiža, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad i Vir iz Zadarske županije.

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 11. RUJNA 2016. GODINE

 

Županije

P

B1

B2

B1 – B2

Zagrebačka

255.003

272.912

268.855

4.057

Krapinsko-zagorska

108.391

110.200

109.618

582

Sisačko-moslavačka

141.747

148.948

132.481

16.467

Karlovačka

107.884

112.992

101.829

11.163

Varaždinska

142.695

147.012

145.803

1.209

Koprivničko-križevačka

93.440

95.045

93.081

1.964

Bjelovarsko-bilogorska

96.852

99.782

90.845

8.937

Primorsko-goranska

251.200

266.483

250.187

16.296

Ličko-senjska

42.434

45.421

40.263

5.158

Virovitičko-podravska

68.119

72.109

68.047

4.062

Požeško-slavonska

61.679

66.521

61.797

4.724

Brodsko-posavska

124.989

137.137

134.159

2.978

Zadarska

137.068

163.278

150.420

12.858

Osječko-baranjska

247.007

257.743

231.020

26.723

Šibensko-kninska

90.240

101.037

90.676

10.361

Vukovarsko-srijemska

141.894

154.862

128.567

26.295

Splitsko-dalmatinska

363.499

405.728

400.605

5.123

Istarska

174.334

188.047

169.055

18.992

Dubrovačko-neretv.

98.105

107.748

105.453

2.295

Međimurska

90.497

96.357

92.960

3.397

Grad Zagreb

649.957

690.238

665.558

24.680

Republika Hrvatska

3.487.034

3.740.200

3.531.279

208.921

 

Oznake u tabeli: P= broj punoljetnih osoba popisanih 2011. godine; B1 = broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 2. rujna 2016. godine, B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine u županijama i Gradu Zagrebu, B1 – B2 = razlika registriranih birača po županijama i u Gradu Zagrebu na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna prema najavljenom broju 2. rujna, prema odgovoru DIP-a je broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali za svoje zastupnike i broj birača nacionalnih manjina koji nisu pristupili izborima, predstavlja broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima.

Birači nacionalnih manjina koji su glasovali za kandidate za zastupnike u deset općih izbornih jedinica, uključeni su u registrirane birače po izbornim jedinicama u kojima su glasali. Određeni broj birača je glasovao s potvrdama. Ukupni broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj je zbroj registriranih birača nacionalnih manjina i ukupni broj registriranih birača u deset izbornih jedinica.

Ukupni broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine iznosi 3,742.546, a to je za 2346 birača više nego prema Rješenju Ministarstva uprave od 2. rujna. Dakle, 2436 birača je glasovalo s potvrdom Ministarstva unutrašnjih poslova. Smatram da se broj registriranih birača nacionalnih manjina nije trebao odbiti od broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj, nego ostaviti kao registrirane birače u 10 općih izbornih jedinica. Ovakav prikaz rezultata izbora pobuđuje osnovanu sumnju na manipulaciju biračima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Autor: Edo Zenzerović/ 7dnevno / 7.listopada 2016.

ZADNJE VIJESTI