Pupovca pitali o Turudiću, nije mu bilo svejedno: ‘Nisam ja adresa za ispostavljanje moralnog računa’
Ustav spominje supotpis predsjednika Vlade na odluku o imenovanju čelnika sigurnosnih službi, zakon spominje i imenovanje i razrješenje, svatko tumači po svom
Članak 103. „Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske“.
Ovo je članak hrvatskog ustava koji govori o suodlučivanju predsjednika države i premijera u svezi IMENOVANJA ČELNIKA SIGURNOSNIH SLUŽBI. Kao što je razvidno, nigdje se ne spominje razrješenje, već isključivo imenovanje. Čelnik MOST-a tvrdi kako „razrješenje još uvijek nije provedeno“ i tvrdi, a taj stav zastupaju i svi mediji, da se ono„može dogoditi jedino ako su dva potpisa“. Je li ili nije Lozančić u ovom trenutku razriješen?
KARAMARKO SE POZIVA NA ZAKON
O svemu se na svom Facebooku oglasio i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, kazavši kako je”Zakon s razlogom predvidio da u slučaju imenovanja ili razrješenja ravnatelja SOA-e odluku supotpisuju predsjednici Republike i Vlade.“ Uistinu, po Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, koji je na snazi od 5. srpnja 2006. (članak 66)već u prvom stavku stoji kako se „Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju, odnosno razrješuju rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade“. No zakon tu ne prestaje govoriti o proceduri tog čina. Naprotiv, u tom istom članku nešto kasnije, razrađuje se ovaj postupak:
„Postupak za razrješenje ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija mogu pokrenuti Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor. Kada postupak za razrješenje pokreću Predsjednik Republike ili predsjednik Vlade, prije donošenja rješenja o razrješenju može se zatražiti mišljenje Hrvatskoga sabora. Kada postupak razrješenja pokreće Hrvatski sabor, zbog u postupku nadzora utvrđene nezakonitosti rada sigurnosno-obavještajne agencije ili njezinih djelatnika, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade donijet će rješenje o razrješenju ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije“.
Dakle, iz zakona, na koji se poziva Karamarko, potpuno je razvidno da predsjednik(ca) republike može tek „pokrenuti postupak“ za Lozančićevo razrješenje, i da bi prije takve odluke trebalo (ali se ne mora) zatražiti mišljenje sabora. No iz drugog dijela ovog članka jasno proizlazi da se nezakonitosti u radu utvrđuju „u postupku nadzora“, koji ovdje nije proveden, pa je nejasno tko ih je utvrdio i na temelju čega se smjenauopće traži?
PREDSJEDNICA NE MOŽE „DONIJETI ODLUKU“
Dakle, Karamarko ne iskazuje istinu kada kaže „Predsjednica je svoju odluku donijela i to moramo uvažavati“, jer predsjednica odluku ne može donijeti. Ovdje se ne radi o „dijalogu i diobu vlasti“ koji bi bili uobičajeni za demokracije, kako to kaže Karamarko, nego o hibridnom i u svijetu jedinstvenom ustavnom rješenju koje je nastalo nakon što se Mesić nije htio odreći svojih ovlasti pri promjeni iz predsjedničkog u parlamentarni sustav. Tako nakazne ustavne odredbe već su u prošlosti dovodile do paralize obavještajnog sustava, i dovodit će svaki puta kada se nađemo u sličnoj situaciji. Demokracija ne podrazumijeva „različita mišljenja, stavove i činjenice“ kada je u pitanju imenovanje čelnika sigurnosnog sustava, kako to prvi potpredsjednik vlade navodi. Jer što bi se dogodilo da predsjednica donese „svoju“, a predsjednik vlade „svoju“ odluku?
SVATKO STVARI MOŽE TUMAČITI NA SVOJ NAČIN
”Razrješenje se može dogoditi jedino ako su dva potpisa. U ovom trenutku on nije razriješen, predsjednica je učinila korak sa svoje strane“, kazao je Petrov. Na taj se način, naravno sa svojim vlastitim viđenjem i tumačenjem zakona i procedura, u čitavu stvar uključio i čelnik MOSTA. On tvrdi da nakon razgovora s Lozančićem, „nije primijetio da postoje razlozi zbog kojih on ne bi mogao biti ravnatelj SOA-e“.Koji su to razlozi? Zakon navodi: „Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija mogu prije isteka mandata biti razriješeni: ako to sami zatraže; ako trajno izgube sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne provode odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih agencija ili ne provode njihove mjere u svezi s nadzorom rada; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; zbog povrede tajnosti klasificiranih podataka te osude za kazneno djelo koje ih čine nedostojnima obavljanja dužnosti“.Ako je predsjednica pokrenula postupak Lozančićeva razrješenja zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, a po svemu dosad iznesenom čini se da je tako, postavlja se pitanje tko je te povrede, odnosno nezakonitosti, utvrdio? I je li Šeksova ostavka motivirana isključivo pričom o pomilovanju beznačajnog dilera, ili je stari lisac nanjušio nešto mnogo opasnije: moguć sukob same predsjednice s ustavnim ovlastima nakon, za javnost još uvijek nejasne, epizode se Zdravkom Mamićem?!
AKO GA SE I RAZRIJEŠI, KAKO IMENOVATI NOVOG?
Postupak imenovanja ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija prema zakonu „pokreću Predsjednik Republike i predsjednik Vlade utvrđivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga na prethodno mišljenje odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost“. U svijetlu ove „procedure“ treba gledati i na borbu oko imenovanja novog predsjednika Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te presedansko odbijanje oporbenog kandidata za tu funkciju, bivšeg ministra Ostojića. Hoće li ova nova kriza potaknuti stranke da se konačno pozabave pitanjem ustavnih ovlasti predsjednika i premijera i hoće li, nakon petnaest godina hodanja po rubu ustavnog konflikta, hrvatska konačno postati parlamentarna demokracija? Ili ćemo ponovo imati višemjesečni politički cirkus oko najosjetljivijih pitanja za sigurnost države?
ZADNJE VIJESTI
Starčević više nije gradonačelnik Gospića: Upravljanje gradom preuzima povjerenik
Zvonimir je zbog greške države ostao bez mirovine, iz sindikata objavili zabrinjavajuću činjenicu
Domovinci predali liste, Penava predstavio nositelje: ‘Ovo je tim ljudi koji će izgurati promjene’