Goran Stanzl/PIXSELL

Ustav spominje supotpis predsjednika Vlade na odluku o imenovanju čelnika sigurnosnih službi, zakon spominje i imenovanje i razrješenje, svatko tumači po svom

Autor: Viktor Kordić

Članak 103. „Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske“.

Ovo je članak hrvatskog ustava koji govori o suodlučivanju predsjednika države i premijera u svezi IMENOVANJA ČELNIKA SIGURNOSNIH SLUŽBI. Kao što je razvidno, nigdje se ne spominje razrješenje, već isključivo imenovanje. Čelnik MOST-a tvrdi kako „razrješenje još uvijek nije provedeno“ i tvrdi, a taj stav zastupaju i svi mediji, da se ono„može dogoditi jedino ako su dva potpisa“. Je li ili nije Lozančić u ovom trenutku razriješen?

KARAMARKO SE POZIVA NA ZAKON

O svemu se na svom Facebooku oglasio i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, kazavši kako je”Zakon s razlogom predvidio da u slučaju imenovanja ili razrješenja ravnatelja SOA-e odluku supotpisuju predsjednici Republike i Vlade.“ Uistinu, po Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, koji je na snazi od 5. srpnja 2006. (članak 66)već u prvom stavku stoji kako se „Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju, odnosno razrješuju rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade“. No zakon tu ne prestaje govoriti o proceduri tog čina. Naprotiv, u tom istom članku nešto kasnije, razrađuje se ovaj postupak:

„Postupak za razrješenje ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija mogu pokrenuti Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor. Kada postupak za razrješenje pokreću Predsjednik Republike ili predsjednik Vlade, prije donošenja rješenja o razrješenju može se zatražiti mišljenje Hrvatskoga sabora. Kada postupak razrješenja pokreće Hrvatski sabor, zbog u postupku nadzora utvrđene nezakonitosti rada sigurnosno-obavještajne agencije ili njezinih djelatnika, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade donijet će rješenje o razrješenju ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije“.

Dakle, iz zakona, na koji se poziva Karamarko, potpuno je razvidno da predsjednik(ca) republike može tek „pokrenuti postupak“ za Lozančićevo razrješenje, i da bi prije takve odluke trebalo (ali se ne mora) zatražiti mišljenje sabora. No iz drugog dijela ovog članka jasno proizlazi da se nezakonitosti u radu utvrđuju „u postupku nadzora“, koji ovdje nije proveden, pa je nejasno tko ih je utvrdio i na temelju čega se smjenauopće traži?

PREDSJEDNICA NE MOŽE „DONIJETI ODLUKU“

Dakle, Karamarko ne iskazuje istinu kada kaže „Predsjednica je svoju odluku donijela i to moramo uvažavati“, jer predsjednica odluku ne može donijeti. Ovdje se ne radi o „dijalogu i diobu vlasti“ koji bi bili uobičajeni za demokracije, kako to kaže Karamarko, nego o hibridnom i u svijetu jedinstvenom ustavnom rješenju koje je nastalo nakon što se Mesić nije htio odreći svojih ovlasti pri promjeni iz predsjedničkog u parlamentarni sustav. Tako nakazne ustavne odredbe već su u prošlosti dovodile do paralize obavještajnog sustava, i dovodit će svaki puta kada se nađemo u sličnoj situaciji.  Demokracija ne podrazumijeva „različita mišljenja, stavove i činjenice“ kada je u pitanju imenovanje čelnika sigurnosnog sustava, kako to prvi potpredsjednik vlade navodi. Jer što bi se dogodilo da predsjednica donese „svoju“, a predsjednik vlade „svoju“ odluku?




SVATKO STVARI MOŽE TUMAČITI NA SVOJ NAČIN

”Razrješenje se može dogoditi jedino ako su dva potpisa. U ovom trenutku on nije razriješen, predsjednica je učinila korak sa svoje strane“, kazao je Petrov. Na taj se način, naravno sa svojim vlastitim viđenjem i tumačenjem zakona i procedura, u čitavu stvar uključio i čelnik MOSTA. On tvrdi da nakon razgovora s Lozančićem, „nije primijetio da postoje razlozi zbog kojih on ne bi mogao biti ravnatelj SOA-e“.Koji su to razlozi? Zakon navodi: „Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija mogu prije isteka mandata biti razriješeni: ako to sami zatraže; ako trajno izgube sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne provode odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih agencija ili ne provode njihove mjere u svezi s nadzorom rada; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; zbog povrede tajnosti klasificiranih podataka te osude za kazneno djelo koje ih čine nedostojnima obavljanja dužnosti“.Ako je predsjednica pokrenula postupak Lozančićeva razrješenja zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, a po svemu dosad iznesenom čini se da je tako, postavlja se pitanje tko je te povrede, odnosno nezakonitosti, utvrdio? I je li Šeksova ostavka motivirana isključivo pričom o pomilovanju beznačajnog dilera, ili je stari lisac nanjušio nešto mnogo opasnije: moguć sukob same predsjednice s ustavnim ovlastima nakon, za javnost još uvijek nejasne, epizode se Zdravkom Mamićem?!

AKO GA SE I RAZRIJEŠI, KAKO IMENOVATI NOVOG?




Postupak imenovanja ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija prema zakonu „pokreću Predsjednik Republike i predsjednik Vlade utvrđivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga na prethodno mišljenje odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost“. U svijetlu ove „procedure“ treba gledati i na borbu oko imenovanja novog predsjednika Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te presedansko odbijanje oporbenog kandidata za tu funkciju, bivšeg ministra Ostojića. Hoće li ova nova kriza potaknuti stranke da se konačno pozabave pitanjem ustavnih ovlasti predsjednika i premijera i hoće li, nakon petnaest godina hodanja po rubu ustavnog konflikta, hrvatska konačno postati parlamentarna demokracija? Ili ćemo ponovo imati višemjesečni politički cirkus oko najosjetljivijih pitanja za sigurnost države?

Autor:Viktor Kordić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.