Goran Ferbezar/PIXSELL

Topla pozivnica jednog Vinkovčanina: Ne dvoumite se, dođite na zadnji dan Vinkovačkih jeseni, pokucajte na bilo koja vrata, očekuje vas gostoprimstvo’

Autor: T. P.

"Ako se netko i lomi hoće li doći na Vinkovačke jeseni ili ne, najčešće zbog financija, neka slobodno dođe i pokuca na prva vrata na koja naiđe i vjerujte mi - dobit će itekakav tretman u obliku obilnog tradicionalnog jela i naravno izobilje pića, jer mi Vinkovčani smo takvi", poručuje naš čitatelj.

Festival Vinkovačke jeseni osnovan je 1966. godine te je ubrzo od osnutka postao najveći i najpoznatiji kulturni događaj grada Vinkovaca, cijele Slavonije, pa čak i cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske.

Slavonija je područje na kojemu je čovjek već od pamtivijeka ostavio tragove svoga rada i svoje duhovne kulture-pokazavši u tim tragovima da je slavonskim načinom ljubio zemlju oko sebe i intimne zakone njezina postojanja.

Slavonac je uvijek čuvao zadužbinu svojih otaca, svoj borbeni duh, svoj ponos, svoju veselu ćud, narodne običaje, kolo, ženske i muške rukotvorine, jedinstvenu, lijepu narodnu nošnju, kakvom se rijetko koji narod svijeta može podičiti.

Kada patrijarhalnu Slavoniju postupno potiskuju moderne gospodarsko-tehnološke promjene, kada je nagriza brzi ritam suvremenoga načina života, kada je zaprijetila opasnost od gubljenja slavonske tipičnosti, javila se ideja o ovjekovječenju i skupljanju tradicijske kulture ovoga kraja. Tu će ideju oživotvoriti smotra izvornoga folklora, najprije Slavonije i Baranje. Ona će ubrzo pokazati koliko naš narod cijeni ono što su stvarale vrijedne ruke radenica, najboljih vezilja i tkalja, koliko se cijene misli što su ih dvostihom izricali naši mudri predci, pa će pismice postati zaštitnim znakom Slavonaca, a Smotra izvornoga folklora Slavonije i Baranje prijeći će pokrajinske granice, te svoj naziv zamijeniti imenom Vinkovačke jeseni – opisane su tako Vinkovačke jeseni na službenim stranicama smotre koja se s razlogom događa baš u jesen – jer, jesen je doba koje Slavonca nagrađuje za njegov nesebični trud, rad, on i zemlja kao da dijele zajedničku sreću, a Slavonac i radost i tugu i smisao za humor iskazuje pjesmom.

Našem se portalu javio rođeni Vinkovčanin, danas nažalos s njemačkom adresom, kao i brojni drugi Slavonci koji su rodnu grudu morali napustiti u jeku nezaposlenosti. Ipak, ljubav prema domovini i Slavoniji ne zaboravlja, a upravo su Vinkovačke jeseni nešto čime se posebno diči te stoga i poručuje:

“Ako se netko i lomi hoće li doći na Vinkovačke jeseni ili ne, najčešće zbog financija, neka slobodno dođe i pokuca na prva vrata na koja naiđe i vjerujte mi – dobit će itekakav tretman u obliku obilnog tradicionalnog jela i naravno izobilje pića, jer mi Vinkovčani smo takvi”, poručuje naš čitatelj. S obzirom na to da Vinkovačke jeseni traju još 18. rujna, u nedjelju, vremena za ovu veliku kulturnu manifestaciju još je malo. Odlučite li nedjelju provesti u Vinkovcima, u programu provjerite što vas sve ondje očekuje.

Vinkovačke su jeseni postale originalni popularno-znanstveni skup izvorne narodne kulture, mjesto njezina sakupljanja, što ne znači da su Jeseni bile niti da će biti kočnica suvremenoga razvoja. One su samo čuvarica i slikarica izvornoga načina života, one pokazuju slike prošlosti i sadašnjosti, upućuju na neistražene pravce i mogućnosti u budućnosti.




Vinkovačke su jeseni izašle iz duše slavonskoga čovjeka, one su potvrda ljepote ove ravnice, one su želja da se sačuva od zaborava nekadašnje selo, njegovi ljudi i običaji, a posebice glazbena baština, koju treba otkrivati suvremenom čovjeku i ljubitelju narodnih glazbenih umjetnina.

U proteklih četrdeset godina svoga trajanja Vinkovačke su jeseni ostvarile puno više od svoga početnoga nastojanja ,obogatile se i stalno se obogaćuju novim manifestacijama pa zato možemo tvrditi da je to smotra izvornoga folklora , ali i gospodarska, kulturna, turistička, sportska i zabavna manifestacija koju možemo svrstati u red najrazvijenijih i najznačajnijih smotara u Hrvatskoj.




Autor:T. P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.