‘MULJA’ LI PLENKOVIĆEVA VLADA OKO NABAVE BORBENIH ZRAKOPLOVA?

Autor: Robert Valdec

Međunarodna trgovina oružjem i vojnom opremom zacijelo je područje na kojem se vrti najveći novac, geopolitički interesi, obavijeno je većim djelom tajnovitošću koja ostavlja prostor sumnjama u ilegalne aktivnosti, spekulacijama…

I o tome, kao i o nogometu ili automobilima, svuda mudruju horde ‘eksperata’ od kojih većina nije u životu izvela korner ili dribling, sjela za upravljač auta skupljeg od 15 tisuća eura i mlađeg od pet godina. Pa su, tako, po birtijama, medijima i društvenim mrežama, posljednjih mjeseci aktualne ‘stručne’ rasprave o tome koje borbene zrakoplove i koliko njih Hrvatska treba kupiti.

Iako je bilo najava kako će odluka o nabavci novih zrakoplova biti objavljena prije Božića, premijer Plenković ‘povukao je ručnu’ i donošenje odluke za najveći broj građana neočekivano odgodio.

Ne znamo, naravno, što je pravi razlog takvoj odluci, no svakako je ostavila mjesta brojnim nagađanjima. Po jednima, američka strana je oštro protiv nabavke izraelskih F15 jer su, navodno, do te mjere izmijenjeni, prilagođeni potrebama izraelskog ratnog zrakoplovstva da izvorni proizvođač ne garantira za rezervne dijelove. Drugi, pak, spekuliraju o navodnom nezadovoljstvu hrvatske strane činjenicom da je izraelska u dobrim odnosima s vlastima u Republici Srpskoj. Četvrti u svemu vide sukob Pantovčaka i Banskih dvora, itd.

Izbor je sužen

Kako sada stvari stoje, u igri su preostala četiri zrakoplova: novi  američki F16, izraelski polovni, no modernizirani F16 Barack, grčki polovni F16 te švedski Gripen koji je, sudeći bar prema medijskim napisima, favorit. Jesu li hvalospjevi Gripenu rezultat činjenice da je SAAB, proizvođač Gripena već nekoliko puta ugošćavao neke naše medijske ‘stručnjake’, hranio, pojio i još ponešto, teško je reći.

Kako si, s obzirom na novinarsko i životno iskustvo utvaram kako ponešto znam o međunarodnoj trgovini oružja, pokušat ću analizirati ovu sagu.




Prvo i temeljno: odluka o opremanju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva prije svega je, u svojoj suštini, politička. Naime, zemlja smo članica NATO-a i EU te je logično da će nas ‘partneri’ pritiskati da svoj novac potrošimo kod njih. Jer, posve sigurno je razvidno kako ovdje baš i nije bilo riječi o ‘međunarodnom natječaju’, već internom zavrtanju ruke maloj Hrvatskoj. Izuzetak su Izraelci, no iako formalno nisu u NATO-u, najveći su američki vojni partner u biznisu s oružjem, a neki nezavisni stručnjaci tvrde kako je njihova ponuda, uzevši u obzir omjer cijene i mogućnost zrakoplova, najbolja.

No, misli li doista itko kako na svijetu postoji tek nekoliko modela višenamjenskih borbenih zrakoplova?

Kinezi ne proizvode samo ‘bofl’ robu. Najbrojnija svjetska vojska tako proizvodi izvrstan višenamjenski borbeni zrakoplov JF-17 Thunder koji je i u naoružanju vojske Pakistana. Kina, samo borbenih zrakoplova, u sastavu svoje vojske ima više od 1500. Treba li naglašavati kako je prodajna cijena jednog JF-17 Thunder manja od onog što nam se nameće? Višenamjenske borbene zrakoplove proizvode i to u velikim količinama i Francuzi, Britanci, Južno Koreanci, Indijci, o Rusima da i ne govorimo.




Veliki broj njih proizveden je, dakle, u puno većim količinama. Neki se dokazuju u borbenim uvjetima godinama. Karakteristike su im naravno različite, neki imaju bolje naoružanje, neki su brži, neki imaju veći dolet, neki bolje manevarske sposobnosti, radare…

Usporedimo to s banalnim primjerom kupnje automobila: mudar će čovjek prije toga sjesti i stavljati na papir – koliko imam novca za kupnju, koliko auto troši, ako je rabljeni, koliko je prešao, koliko dobivam godina garancije, koliko stoje rezervni dijelovi i servisi… Potom bi se isti mudar čovjek zapitao: ‘Što će mi, zapravo, auto, ako mi treba valja definirati za što? Gradsku vožnju, duge pruge, koliko ću ljudi i tereta možda prevoziti. I na kraju – prosurfati forumima (ima ih na desetke), čitati iskustva korisnika.  Pa tek onda odlučiti se na kupnju. Vidjeti koji su u stanju nabiti veću kilometražu, koji djelovi na kojima se češće kvare i koliko stoji zamjena…

Nemudar će čovjek, možda, dići kredite i kupiti auto vrijedniji od njegovog stana, da susjedima i prijateljima diže tlak. Ili auto koji juri i do 260 km/h, iako se on neće voziti nikada na pisti već po kvartu. Ako će nakon svega imati za gorivo.

Dakle, za koje nam namjene treba uopće eskadrila borbenih zrakoplova? Za obranu teritorija? Protuzračni sustavi danas su već toliko sofisticirani da ruše krstareće projektile, rakete, a bombarder, ili lovački zrakoplov, uništava pri polijetanju i to na 500-600 kilometara udaljenosti.  Jedan takav, navodno, čak i imamo, no nitko ne zna gdje je, izgubili su ga, izgleda. Ah da, javit će se na to ‘eksperti’ vrišteći – ‘Air Policing’! – Čarobna riječ. No, za prepratiti strani, nenajavljeni, oteti…, putnički zrakoplov iznad hrvatskog zračnog prostora (ne uzimajući u obzir uopće da su ga već ‘prepratili i Talijani i Slovenci, Austrijanci, Mađari), nisam siguran treba li nam eskadrila (sa svim što uz to ide) preskupih suvremenih lovaca? Ili, poput neba npr. Slovenije ili Irske gdje to rade zrakoplovima Pilatus koji se već nalaze u sastavu našeg HRZ-a. Lete na njima i naša ‘Krila Oluje’.

Moćni F16

Ali, vratimo se na međunarodnu trgovinu oružjem, ovaj puta bez politike – bilo kojem borbenom sredstvu, oružju ili vojnoj opremi, nebitno je li riječ o čizmama, pištolju, pušci, tenku, borbenom zrakoplovu…,  za konkurentnost na međunarodnom tržištu, neophodne su reference. Operativne, no svakako još bolje – borbene reference, referentna lista država koje su ih nabavile, statistike incidenata… Uz malo guglanja i prethodnog znanja iz drugih otvorenih i zatvorenih izvora, nije teško zaključiti kako je F16 u ovoj priči neprikosnoven u odnosu na Gripen. Jedan od najrasprostranjenijih višenamjenskih borbenih zrakoplova na svijetu, koji se, bez sumnje dokazao i u borbenim akcijama.

Poznavajući izraelsku vojnu industriju, posve sam siguran da je F16 Barak uvelike najmoderniziraniji  iz game, prilagođen i dokazan u borbenim djelovanjima kojih se Izrael ne ustručava. Gripen, s pedigreom švedske preciznosti, tvornice ‘SAAB’, EU porijeklom i peformancama koje se navode u prospektima, pak, zvuči kao logičan odabir. Ali… F16 proizveden je u gotovo 5000 primjeraka. Gripen u skoro 250. F16 u operativnoj je upotrebi, osim u SAD-u, u još 25 država (njegov izravni suparnik, ruski MIG 29 u 24). Uz Pakistan, Egipat, Tursku, Izrael… Gripene, s druge strane, uz Šveđane, koriste Česi, Mađari i Južnoafrikanci. U borbenim operacijama sudjelovali su kratko u Libiji, gdje su, leteći u sastavu NATO snaga uspješno gađali karavane u pustinji. Što, naravno ne znači da nisu sposobni za prave borbene uvjete i sraz sa konkurencijom. Jedino, to još ne znamo. Za sada sakupljaju reference.

Ako se malo proguglaju skupa riječi ‘Gripen’ i ‘Corruption’, rezultati koje izbaci tražilica su, ukoliko su istiniti, vrlo zanimljivi. Pokušajte. I sjetite se bučno najavljivane ‘modernizacije’ naše flote MIG-ova 21 u Ukrajini (koja u svojoj floti nema niti jedan). Na stranu što su naše obavještajne službe trebale provjeriti stanje i poslovanje remontnog zavoda u Odesi, a protuobavještajne eventualne aranžmane odgovornih u tom zavodu s onima koji su kod nas sudjelovali u njegovom odabiru, najzanimljivije je da o tome više nitko ne govori. Pojeo vuk magarca.  A Hrvatska izgubila više od 20 milijuna dolara, flotu koja je, da je bila modernizirana kako spada bila i danas funkcionalna te se osramotila u svijetu jer su nam uvalili krš sklepan od raznih dijelova nepoznatog porijekla. Što se može. Tko radi, taj i griješi. Za nadati se da će se sve ovaj put odraditi ipak profesionalnije.

I da će naše ratno zrakoplovstvo raditi ono što mu je temeljna namjena, bez obzira koliko će generacija još plaćati sve to skupa. Jer, kupujemo ga sebi i za sebe! Moto HRZ-a je ‘Hrvatskim nebom bdiju i plove’. A da neće, po zapovjedima naših partnera, bombardirati afganistanska sela, karavane po pustinjama ili skončati negdje u Baltičkom moru.

Autor:Robert Valdec
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.