Krađa glasova događa se već u izbornoj noći na biračkim mjestima i to nije jedina manipulacija s rezultatima izbora!

Autor: Iva Međugorac

Kao što je naš portal prvi i jedini pisao, rezultati ovih izbora zbog izbornog procesa mogli bi se dovesti u pitanje.

Da strahuju zbog načina na koji će se izbori provesti sumnjajući u njihovu transparentnost za naš portal iznijeli su predstavnici čak 15 političkih opcija u našoj zemlji, koji prst sumnje upiru u tvrtku Apis IT zaduženu za tehničku realizaciju izbora. No, čini se kako su prevare na biralištima do te mjere uvriježene u našu političku realnost da priča ne staje tek na Apisu, o čemu svjedoči naša čitateljica koja nam se ponukana našim raskrinkavanjem zakulisnih događanja u izbornoj noći javila.

Kako kaže, i sama je jednom radila na biračkom mjestu te uočila kako se već kod brojanja listića otvara mogućnost za prijevaru. Na biračkom mjestu naša je sugovornica te prigode bila prvi puta dok su joj društvo radili ostali članovi zaduženi za legitimnost izbora koji se pak znaju od ranije s prethodnih izbora, a oni su se grupirali u skupine po dvoje ljudi. Isti ljudi na svim izborima u paru broje listiće pa su tako dobili četiri grupe te je postojala mogućnost da se kod brojanja napiše za odabranoga kandidata da je dobio više glasova, no što to pokazuju stvarni izborni rezultati, premda je zbroj ispravan.

Drugim riječima, prema kazivanju naše razočarane čitateljice velika je greška da se delegati na izbornim mjestima ne mijenjaju, a nju su na koncu pitali iz koje je ona stranke. Premda je zahtijevala da se izmjene i kontroliraju broj glasova koje je pojedini kandidat dobio, moleći promatrača da uzme iz jednog stola listiće i provjeri dobila je odgovor kako to nije njegov posao, iz čega je očigledno da na tom biračkom mjestu promatrač naprosto nije bio potreban jer je svatko radio što je htio. Obzirom na revolt kojega je iskazala naša sugovornica na biralište više nikada nije pozvana kao promatrač, a ono što je sablažnjava jeste činjenica da svi o tome šute. Osim što je zastrašujući muk koji o ovoj tematici vlada još više čudi, ali i rastužuje poruka iz Državnog izbornoga povjerenstva kojom se dokazuje da oni sumnjaju sami u sebe. Naime, kako nam je rekla jedna od tajnica iz te institucije s kojom smo razgovarali postoji situacija kod preferencijalnoga glasanja koja može dovesti do falscificiranja listića, odnosno krađe glasova. Ako se odlučite podržati isključivo određenog kandidata, postoji mogućnost da netko drugi zaokruži jednu od ponuđenih lista stoga se savjetuje građanima da kada imaju preferiranog kandidata zaokruže ne samo njegovo ime već i listu na kojoj se taj kandidat nalazi. Dakle, ako ste zaokružili ime kandidata i listu na kojoj se nalazi, time onemogućujete da njegov listić bude pribrojan nekom drugom jer svaka intervencija na listiću dovodi do toga da je listić nevažeći.

Uz to što je zanimljiva situacija na biralištima zanimljive su i takozvane pouzdane ankete koje oblikuju ili kreiraju javno mišljenje. Nacionalne televizije i famozni nezavisni mediji posljednjih mjesec dana gotovo svakodnevno bombardirale su nas sa svojim anketama u kojima je moguća pogreška pet posto, što je apsurdno jer toliko iznosi izborni prag. Te ankete plaćaju se odabranim anketarima, i ne radi se o malom novcu pa je zapravo na koncu priče žalosno na koji se način manipulira javnim mijenjem utječući na birače. Sve najgore što o predizbornim anketama misli prosječan Hrvat osvjedočeno je u više navrata predviđanjima koja su očigledno bila više puste želje i navijački interesi nego li stvarno stanje na terenu.

Nije zgorega spomenuti niti izborne jedinice koje je 90-tih krojio Vladimir Šeks razbijajući primjerice Zagreb u četiri izborne jedinice premda bi po broju birača trebao biti podijeljen na maksimalno dvije izborne jedinice. Granice izbornih jedinica prema upozorenju Ustavnog suda iz 2010. skrojene su mimo izbornog zakona pa naši glasovi zapravo ne vrijede jednako u svim izbornim jedinica. Zakon propisuje da u izbornim jedinicama mora biti jednak broj birača, i to je veoma strogo definirano s tim da se dozvoljavaju odstupanja od pet posto, ali to naravno nije slučaj. Razlike u broju birača u nekim izbornim jedinicama tolike su da uopće nema govora o poštenoj provedbi parlamentarnih izbora. Primjera radi, najveća odnosno deveta izborna jedinica ima 429,2 tisuće birača, sedma broji 409,1 tisuću, a četvrta, slavonska izborna jedinica njih svega 333,8 tisuća. Razlika između najveće i najmanje jedinice iznosi time skoro sto tisuča birača, a u svima njima bira se 14 zastupnika. Ogromne razlike rezultiraju time da su neki birači u Saboru manje zastupljeni i sve to apsurdi su hrvatskog izbornog zakonodavstva.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.