Marko Lukunic/PIXSELL
Marko Lukunic/PIXSELL

PLENKOVIĆ NA KUŠNJI: Može li eurobirokrat postati nacionalni vođa?

Autor: Boštjan Marko TURK / 7dnevno / 22. srpnja 2016.

Pod Plenkovićem, HDZ se želi lišiti nacionalnog i povijesnog naboja, koji je pod Tuđmanom omogućio stvaranje nacionalne države. HDZ bez nacionalne svijesti ne postoji! Sve to se radi u ime multikulturalizma Frankfurtske škole, koji je u Bruxellesu sada „moderan“

„Postoji zavjet, star 20 stoljeća, između veličine Francuske i slobode svijeta“. Natpis je koji krasi podnožje spomenika Charlesu de Gaulleu na svetom mjestu francuske Republike – zvijezdi (Etoile). Nakon masakra u Nici tekst je samo blijeda uspomena na staru slavu vođa koji su svojim narodima, i ne samo njima, nego i cijeloj zapadnoj civilizaciji, bili u mogućnosti dati slobodu i sigurnost. Kada je Manuel Valls, aktualni francuski premijer, stigao  u Nicu dan nakon tragedije, bio je izviždan. U tom zvižduku mogao se čuti prosvjed svih državljana Europe. Vođe koji su stari kontinent izveli iz Drugog svjetskog rata, a kasnije ga povezali Europskom unijom, više ne postoje. Nema više formata moćnika koji su istočnoj Europi omogućili integraciju nakon pada Željezne zavjese. Umjesto toga, nastao je profil eurobirokrata koji prikupe milijune po mandatu, uvježbavajući iste „vrijednosti“ koje su za vrijeme Hladnog rata bile ideološki arsenal marksističke škole. Govorimo o uklanjanju identitetskih prava autohtonog stanovništva kontinenta u korist doseljenika s neeuropskog istoka. To predstavlja rak ranu multikulturalizma, koju su na najvišu moguću operativnu razinu  uzdignuli baš predstavnici Europske pučke stranke – Angela Merkel i Jean-Claude Juncker.

Tuđmanovi nasljednici nisu mu do gležnja

Zbog njih smo osuđeni na kvadraturu kruga: svakih pet godina biramo zastupnike Europskog parlamenta, u nadi da će se nešto promijeniti: i mijenja se, ali nagore. Europi su potrebni jaki vođe koji će predstavljati svjetionike budućnosti.

To je posebno očito u njezinoj najmlađoj članici, Hrvatskoj, posebno u stranci koja je osnovala Hrvatsku – Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Slovenski je pandan Charlesu de Gaulleu bio disident i predsjednik koalicije zbog koje je Slovenija postala nezavisna 1991. godine, dr. Jože Pučnik (1932. – 2003.), a hrvatski je dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik HDZ-a. Tuđmanu je bilo za vrijeme života dano izvršiti stvari koje prije njega nijedan Hrvat (u modernoj povijesti) nije. Republika Hrvatska nije samo postala nezavisna sa stalnim međunarodnim identitetom, nego je njezin teritorij oslobođen nizom uspješnih vojnih akcija (Oluja). No, nije ni to bilo sve, naime, ponovno je udružio nacionalni korpus kojim su Hrvati u dijaspori motivirani za stvaranje neovisne države i da u njoj (u nacionalnom zajedništvu) osiguraju neotuđiva prava. Sve to u deset godina jednog života! S kakvom se gigantskom oporbom tada suočavao – i što je njegovo ime imalo da pretrpi poslije smrti, vrlo dobro ilustrira knjiga dr. Nedjeljka Mihanovića – Tuđmanova baština.

Most je mamac u Udbinoj zamci

Svi su njegovi nasljednici (muškarci) samo sjena nekadašnje slave, i na mjestu predsjednika Republike, i u HDZ-u. Prvi koji je došao na vlast nakon Franje Tuđmana, s mandatom 2003-2007. nastavio je s „trećejanuarskom“ diktaturom. Detuđmanizacija Hrvatske je zapravo do kraja realizirana pod Ivom Sanaderom. Nečastan kraj nekadašnjeg distributera pornografije za Hrvatsku i Balkan nećemo ponovno navoditi.

Nedavno je HDZ vodio Mesićev čovjek – Tomislav Karamarko. HDZ je koalirao s Mostom, koji je osnovan kako bi uništio HDZ. To bi čelnici Tuđmanove stranke morali da znaju prije nego su počinili korake prema Mostu. Ovaj predstavlja klasičan udbaški manevar kojeg planiraju ponoviti još jednom, ako će HDZ i SDP 11. rujna biti bilo kako izjednačeni.

„Dan uoči izbora za predsjednika HDZ-a dio stranke strahuje od izbornog poraza, a drugi je uvjeren da će Petrov pristati na Plenkovića kao premijera“, prenosio je Jutarnji list  – glasnogovornik  tranzicijske ljevice – prošle subote. To je mamac u zamci. I HDZ spremno nasjeda! Kakva naivnost posle svega što se dogodilo. Ako stranka ne bi ušla u koaliciju s Mostom, bila bi favorit za pobjedu na parlamentarnim izborima. A s ponovnim bi se porazom ponovila 2001. godina, kada je HDZ doslovce nestao iz politike.

Plenković je pandan – Milana Zvera

Jamstvo za to je posebno Andrej Plenković. Dolazi iz političke vrste koju u Europi trenutno najviše ne poštuju: iz redova činovnika koji za sadnju cvijeća (kako je to Hamlet rekao: „words, words, words“) prikupljaju milijun eura po mandatu. Još je teže jer se HDZ pod Plenkovićem želi lišiti se nacionalnog i povijesnog naboja, koji je pod Tuđmanom omogućio stvaranje nacionalne države. HDZ bez nacionalne svijesti ne postoji! Sve to se radi u ime multikulturalizma Frankfurtske škole, koji je u Bruxellesu sada „moderan“. Dalje: Plenkovićev i Milanovićev otac bili su partijski drugovi. Plenković je vrlo dobro prošao kroz nedemokratski režim. Što je isto zapanjajuće, članom HDZ-a postao je tek 2011., dvadeset godina nakon samostalnosti.

Plenković je vrsta pandana vođi slovenske parlamentarne skupine EPS (EPP) u Europskom parlamentu, Milanu Zveru. Bio je deset godina u SKJ (1979.-1989.), njegov je mentor bio jedan od najvjernijih stranačkih povjesničara, štovatelj Lenjina, Kardelja i obožavatelj Tita, Janko Prunk. Padom Berlinskog zida obojica su zamijenili strane: uz Zvera stoje tranzicijski mediji koji ga lagano spremaju da preuzme mjesto trenutnog vođe oporbe u Sloveniji. To bi bio kraj kako Slovenske demokratske stranke, tako i njezine državotvorne uloge. I u Sloveniji dobili bi veliku stranku koja bi krenula putem HDZ-a, u nepovrat.

Ali sve okreću figure u pozadini, moćnici  prijašnje tajne političke policije i partije. Njihova je namjera jasna: ukloniti svakoga tko bi mogao uznemiravati vlast ili njezino imaginarno povijesno sjećanje (tzv. titoistički fundament novije povijesti). Najviše im smeta dr. Zlatko Hasanbegović. Upravo iz navedenih razloga, bio bi najbolji predsjednik HDZ-a.

Dr. Boštjan Marko Turk, profesor na Sveučilištu u Ljubljana, član HAZUD-a

Autor: Boštjan Marko TURK / 7dnevno / 22. srpnja 2016.

ZADNJE VIJESTI