Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Stručnjaci odgovorili zašto je došlo do potopa u Zadru: ‘Prijeti oblak koji je kao nuklearna elekrana!’

Autor: dnevno.hr

“Kad govorimo o budućnosti ne govorimo o prognozi, nego o projekcijama. Projekcije ovise o tome kolika će biti emisija stakleničkih plinova u budućnosti. To ovisi o političarima – kad se neki potrudi, onda ima manje emisije stakleničkih plinova, a kad ne – onda više”, kaže Orlić

U velikom nevremenu koje je danas zahvatilo Zadar u samo dva sata, od 8 do 10 ujutro, u tom je gradu palo oko 190 litara kiše po metru četvornom što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina od 98 litara. Tu su pojavu pojasnili meteorolozi, uz najavu nastavka padalina.

“Uzrok tolikim oborinama je veliki oblak cumulonimbus koji se ‘zalijepio’ za Velebit, a kako nema vjetra, oblak je statičan, pun je vlage i iz njega lijeva kiša. Trenutačno je taj oblak kao mala nuklearna elektrana”, rekao je jutros za Hinu voditelj Meteorološke postaje DHMZ-a u Zadru Anđelko Vidović. Dodao je i da je u Zadru najviše kiše palo 10. rujna 1986. i to 352 litre po metru četvornom, a Duško Kraljev iz DHMZ-a naglasio je da će se taj rekord danas vjerojatno srušiti.

 Na pitanje što se događa s vremenom odgovorio je za HRT i Mirko Orlić, klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

“Unutar nekoliko sati u Zadru je palo više od 200 mm kiše, što je četvrtina godišnje količine oborine. To je golema količina kiše koja se teško izlijeva u more. Postoji još jedan efekt, a to je jako jugo na Jadranu. Razina mora je nešto viša nego što je inače i onda možda imamo nekakvo kombinirano djelovanje – puno oborine, povišena razina mora i otežana odvodnja”, rekao je Orlić.

“Tražio sam podatke od DHMZ-a. Ovo ljeto je bilo ekstremno toplo i izuzetno sušno. Kad se sjetimo ljeta imali smo duge toplinske valove i sušno razdoblje. Što se sada dogodilo? Upravo ono što svi udžbenici klimatologije kažu: s globalnim zatopljenjem idu upravo te stvari koje smo doživjeli posljednjih nekoliko mjeseci – vrlo visoke temperature, duga sušna razdoblja i intenzivna kišna razdoblja”, istaknuo je Orlić.

“Kad govorimo o budućnosti ne govorimo o prognozi, nego o projekcijama. Projekcije ovise o tome kolika će biti emisija stakleničkih plinova u budućnosti. To ovisi o političarima – kad se neki potrudi, onda ima manje emisije stakleničkih plinova, a kad ne – onda više”, kaže Orlić.

Autor: dnevno.hr