Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Što su Ministarstvo pravosuđa i Dinko Cvitan radili posljednjih mjeseci, a povezano je s Agrokorom?

Autor: dnevno.hr

“Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske putovat će s Predsjednicom Republike Hrvatske u Rusku Federaciju, odnosno u Soči radi potpisivanja Programa suradnje između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Generalnog tužiteljstva Ruske Federacije za razdoblje 2018.-2019. Program suradnje je nastavak suradnje na raniji program (Memorandum o suradnji) za protekla razdoblja o čemu su objavljivana priopćenja”, objašnjenje je DORH-a, a vezano za upite o razlogu Cvitanovog odlaska u Rusiju.
Upravo ovo posljednje putovanje, pobudilo je određene sumnje kako je državni odvjetnik, odnosno Ministarstvo pravosuđa počelo intenzivniju suradnju s državama povezanim sa slučajem Agrokor. Znači li to da se obruč oko Todorića opako steže? Ne čini se nevjerojatnim, no potrebno je uzeti u obzir kako sve te zemlje zapravo imaju vlastiti interes kojeg žele zaštititi, a riječ je o enormnim svotama novca uloženih u Agrokor, stoga je dakako i utrka za eventualno preuzimanje Agrokora u punom mahu, kao i pritisak koji raste na hrvatske institucije kako bi riješile dug Agrokora.

Naime, nakon donošenja Lex Agrokora, Hrvatska je zapravo blokirala Ruse da dođu do vlastite investicije, a to je Agrokor, dok je u isto vrijeme potpisan novi dokument s SAD-om, a sama veleposlanica SAD u Hrvatskoj je pohvalila interes američkih investitora prema Agrokoru, te se odmah nametnulo pitanje za koga zapravo ‘igra’ Hrvatska.

Uvidom u nedavne aktivnosti državnog odvjetnika, zanimljivo je za primijetiti o kojim je sastancima bilo riječ te kakvi su sporazumi postignuti. Izdvojili smo dio.

Ministar Bošnjaković 21. srpnja 2017. godine primio je u nastupni posjet Ellen Berends, veleposlanicu Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj.

Ključne teme sastanka bile su, navodi DORH, vezane uz općeniti pregled aktivnosti koje se u Republici Hrvatskoj poduzimaju i planiraju zbog povećanja učinkovitosti pravosuđa te detaljnije o informatičkoj modernizaciji pravosuđa, razvoju alternativnih metoda rješavanja sporova i promjenama u ovršnom zakonodavstvu.

Todorić je osnovao tvrtku Agrokor projekti d.o.o u Zagrebu koja je vlasnik Adria Group BV-a u Nizozemskoj, a koja je vlasnik Adria Group Holding BV-a, također u Nizozemskoj. Smatra se kako je upravo u Nizozemskoj većina Todorićevog novca.

Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Dražen Jelenić i ravnateljica USKOK-a Tamara Laptoš  09.listopada ove godine primaju u radni posjet predsjednika Vrhovnog pokrajinskog suda u Beču dr. Gerharda Jelineka i austrijsko izaslanstvo od 57 sudaca, državnih odvjetnika te sudačkih vježbenika tijekom njihova posjeta pravosudnim i državnim tijelima Republike Hrvatske.

Tijekom sastanka austrijskim je pravosudnim dužnosnicima predstavljen ustroj i djelokrug Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i  državnoodvjetničke organizacije, s posebnim naglaskom na USKOK, ustroj i djelokrug Državnoodvjetničkog vijeća, kao i presjek rada na kaznenim i građansko-upravnim predmetima, pojašnjenje je DORH-a.

‘Ante Ramljak, današnji izvanredni upravitelj Agrokora, koji je, prema vlastitim riječima pisao Lex Agrokor, uveo je svojeg bivšeg poslodavca i poslovne suradnike u kreiranje i nadgledanje poslova kompanije. Cijela skupina ljudi, interesantno, dolazi iz CAIB-a Beč, investicijske banke koja je u kasnim devedesetima i početkom prvog desetljeća 2000. godine bila iznimno aktivna u brojnim transakcijama u Hrvatskoj i regiji’, napisao je Todorić na svom ‘blogu’.

Zanimljiv sastanak odvijao  se i 1. rujna 2017. godine, kada se Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković susreo  s veleposlanicom SAD u RH, Julietom Valls Noyes te je u Ministarstvu pravosuđa održana svečana ceremonija potpisivanja Treće izmjene i dopune Pisma suglasnosti o provedbi zakona između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država.




Pismo suglasnosti o provedbi zakona između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država potpisano je u Zagrebu, 26. rujna 2012. godine s ciljem uspostavljanja i potpore projektu Regionalne inicijative u području pravosuđa namijenjenom jačanju vladavine prava, poboljšanju kapaciteta sustava kaznenog pravosuđa u jugoistočnoj Europi, sprječavanju i suzbijanju prekograničnog i organiziranog kriminala, kao i korupcije te promicanju održive pravne reforme kojom se unaprjeđuje odgovornost, transparentnost i usklađenost s europskim standardima. Vlada Republike Hrvatske i Vlada Sjedinjenih Američkih Država obvezale su se na godišnje poduzimanje radnji i ulaganje sredstava.

Zbog važnosti projekta Regionalne inicijative u području pravosuđa i posljedičnog povećanja dodijeljenih financijskih sredstava, te ujedno i nastale potrebe vremenskog produljenja njegovog trajanja, Trećom izmjenom i dopunom Pisma suglasnosti, koju su tijekom ovog sastanka potpisali ministar Bošnjaković i veleposlanica Valls Noyes, osiguran je pravni okvir neophodan za nastavak projekta, naveo je DORH u svojem priopćenju.

‘Ponosna sam na to što su američki ulagači prepoznali trajnu vrijednost u Agrokoru i dijelovima kompanije u koje su spremni uložiti i više novca, osigurati tehničku ekspertizu i podršku restrukturiranju kompanije, jer oni prepoznaju važnost zaštite zaposlenika i dobavljača. Tu nije riječ samo o dugu, već i o svim ostalim aspektima Agrokora i uistinu sam veoma ponosna na činjenicu što grupa američkih investitora pruža podršku Agrokoru kada je kompaniji ta podrška najpotrebnija. Oni su ovdje kako bi zaštitili vrijednost i sve aspekte Agrokora te u suradnji s izvanrednom upravom tvrtke, hrvatskom Vladom, radnicima i dobavljačima spasili tvrtku koja je važna i izvan granica Hrvatske.’, izjavila je pred sami odlazak s mjesta veleposlanice SAD u RH Juliet Valls Noyes. 

Dana 12. i 13. listopada 2017. godine u Luxembourgu je održan sastanak Vijeća ministara pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije. Hrvatsko izaslanstvo u dijelu pravosuđa i zajedničkog zasjedanja pravosuđa i unutarnjih poslova prvog dana sastanka predvodio je dr.sc. Kristian Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa.




Na sastanku su ministri pravosuđa usvojili Uredbu Vijeća o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja te su proveli raspravu o politikama u odnosu na prijedlog Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje te prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke  o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba  bez državljanstva (sustav ECRIS TCN)  za  dopunu  i  potporu  Europskom  informacijskom  sustavu kaznene  evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 1077/2011.

Također, ministri pravosuđa usvojili su Zaključke Vijeća o primjeni Povelje EU o temeljnim pravima u 2016. godini.

U okviru zajedničkog zasjedanja, ministri pravosuđa i unutarnjih poslova primili su na znanje Izvješće o napretku u području Kaznenog pravosuđa u kibernetičkom prostoru te su razmijenili mišljenja o Srednjoročnom izvješću o strateškim smjernicama u području pravosuđa i unutarnjih poslova.

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je 10. studenog upravo iz Lxembourga, gdje je sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a, revizorsko izvješće o poslovanju Agrokora, ističući da kriza u tom koncernu nije imala većeg utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, da je potvrđeno da nije bilo poreznog duga od šest milijardi kuna o kojem se svojedobno govorilo te da je kredit koji je HBOR dao Agrokoru jedan od rijetkih koji ima instrument osiguranja

‘Evidentno je da se radi o velikim brojkama, međutim, kao ministar financija rekao bih nekoliko stvari. Prvo i osnovno, za sada nismo vidjeli neke veće negativne reperkusije same krize u Agrokoru na hrvatsko gospodarstvo. To sugeriraju i makroekonomski, visokofrekventni indikatori, turistička sezona je iza nas, a ja iz perspektive ministra financija pomno pratim na dnevnoj bazi prihode državnog proračuna.

Ono što smo do sada objavili, dakle izvršenje prvih šest mjeseci ove godine, kada je Hrvatska po prvi put u povijesti ostvarila suficit opće države, pa do dana današnjeg potvrđuje ovu moju konstataciju’, rekao je Marić.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.