Davor Puklavec/PIXSELL
Davor Puklavec/PIXSELL

Što se skriva iza panike izazvane salmonelom? Nekoliko je mogućnosti!

Autor: T. P.

Hoće li priča o salmoneli i popratna panika utjecati na smanjenje uvoza i veću potrošnju domaće robe, ostaje tek vidjeti

Lijepa Naša posljednjih je dana zgrožena slučajevima pojave salmonele u mesu i jajima, a novi zaraženi uzorci ne prestaju se pojavljivati. Ljudi s oprezom odlaze u trgovačke centre od kojih gotovo nijedan više nije bez stigme prodaje zaraženoga mesa. Porastom sumnjičavih pogleda oko hladnjaka s mesom pala je prodaja proizvoda na akciji, osobito kada je riječ o piletini, mesu u kojem je posljednjih dana zabilježeno najviše slučajeva ove bakterije.

>>> ŠOKANTAN PODATAK: Oba slučaja salmonele imaju nešto zajedničko!

Kada je i službeno potvrđeno da je petogodišnji dječak iz Bregane, Mirko Vidović, umro od posljedica salmoneloze, što je potvrdila i obdukcija čije je nalaze obitelj nesretnog dječaka, ali i cijelokupna hrvatska javnost čekala čak 38 dana, u Hrvatskoj se krenulo s pojačanim inspekcijskim nadzorima po velikim trgovačkim centrima gdje su, u jednom od njih, i kupljena jaja zaražena Salmonellom enteritidis. Ono čemu danas svjedočimo velika je panika šire javnosti. Pitanje koje se može postaviti kao sukus svega jest: je li ta panika izazvana s punim pravom ili pak s nekim skrivenim razlogom? Jasno, smrtni slučaj dječaka zaista je uznemirujuća činjenica, no sumnju budi podatak da od 2600 vrsta salmonele koliko ih postoji nisu sve opasne za ljudsko zdravlje, a očima javnosti i te “bezopasne” vrste predstavljene su kao neusklađene s propisima. A u propisima, odnosno u Zakonu o hrani, ne navode se poneke vrste salmonele. Na to su ukazali iz tvrtke Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o. Čakovec:

“U našem mesu je pronađena i izolirana S. infantis, koja prema europskom i hrvatskom zakonu nije definirana kao kriterij sigurnosti hrane. Prema Uredbi o mikrobiološkim kriterijima za hranu br. 2073/2005 i dopuna 1086/2011, stavka 1.28, za svježe meso peradi je deklarirano ograničenje samo dva soja salmonele – Salmonelle typhimurium i Salmonelle enteritidis kao kriterij sigurnosti hrane, što podrazumijeva fokus na značaju mikrobiološke dijagnostike, koje izvodimo u vanjskim akreditiranim laboratorijima”, naveo je ovaj proizvođač koji je tvrdnju potkrijepio oslobađajućom presudom s Prekršajnog suda u Splitu iz svibnja ove godine, kada je također njihova piletina povučena zbog sumnje na S. infantis. Tada je sud utvrdio da se na listi EK ne spominje ta salmonela, već samo sva soja S. typhimurium i S. enteritidis kao kriterij sigurnosti hrane. U presudi je istaknuto da Salmonella Infantis meso ne čini nesigurnom niti štetnom hranom za zdravlje.

Međutim, iz Hrvatske agencije za hranu u lipnju 2016. stigao je drugačiji napis u kojem se navodi da je meso peradu u kojem je utvrđena S. infantis rizično za zdravlje ljudi, posebice u djece, starijih i imunokompromitiranih osoba. Kako su dodali, u ljudi je najčešće prijavljeni soj S. enteritidis i S. Typhimurium, no sve su češći pokazatelji da bolest u ljudi uzrokuju i drugi serotipovi kao što su S. infantis, S. agona, S. hadar, S. heidelberg i S. Virchow.

Iz Ministarstva poljoprivrede naveli su objašnjenje koje uključuje obje spomenute strane:

“Iako se u Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu S. infantis ne navodi kao kriterij sigurnosti hrane, meso peradi u kojima je pronađena S. infantis smatra se štetnim po zdravlje ljudi sukladno stavku 4. članka 14. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane”, navode iz Ministarstva, ističući dakle da je dotična salmonela ipak štetna za zdravlje ljudi. Mijenja li se bakterija koja prije očito nije bila štetna ili se tek mijenjaju pravila, ne znamo, no opreza, složit će se mnogi, nikad dosta.

U cilju opreza i postizanja što boljih efekata u nadzoru tržišta ministar Tomislav Tolušić odlučio je da će ubuduće češće rotirati mjesno nadležne inspektore radi njihove osobne zaštite, ali i zaštite cijelog sustava sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj.

Inspekcije nadležne za provedbu službenih kontrola hrane u Republici Hrvatskoj su poljoprivredna i veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede te sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja. Podjela nadležnosti između inspekcija propisana je Zakonom o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja. Prije nekoliko dana stigli su i rezultati velike kontrole u deset poslovnih subjekata: KAUFLAND, SPAR, METRO, LIDL, BILLA, MI BRAĆA PIVAC, PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA, KONZUM, PETASON i PLODINE. Rezultati su pokazali da su nepravilnosti zabilježene baš kod svih.

Podsjetimo, konačni rezultati ministarstva predstavljeni su uz dozu panike koja je ionako već ključala u Hrvatskoj:

1. Ukupno je utvrđeno 42,7 tona mesa s istekom roka trajanja ili bez propisane dokumentacije o sljedivosti ili smrznuto pred sam kraj roka trajanja, to je meso odmah neškodljivo uklonjeno.

2. Do sada je naređen povrat i opoziv za ukupno 9,5 tona mesa. U određenom broju objekata službene kontrole su još u tijeku.

3. Temeljem inspekcijskih nalaza i rezultata laboratorijskih pretraga nadležni inspektori  izdat će rješenja i podnijeti optužne prijedloge sukladno Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima, Zakonu o hrani i Zakonu o veterinarstvu za svih 10 objekata.

>>> Detaljne rezultate pogledajte ovdje

Uvozno meso manje se kontrolira nego domaće

Činjenica je da se uvozno meso kontrolira manje nego domaće. Domaće je tako zdravije, sigurnije, kontroliranije i – skuplje. S obzirom na hrvatski narod koji pliva u siromaštvu, to je nešto što si ne mogu priuštiti baš svi. Hoće li priča o salmoneli i popratna panika utjecati na smanjenje uvoza i veću potrošnju domaće robe, ostaje tek vidjeti. Za domaće prilike takvo što ne bi bilo loše, mali hrvatski proizvođači mogli bi profitirati, samo u slučaju da si više ljudi domaće (skuplje) može i priuštiti.

Podsjetimo, ulaskom u Europsku uniju naše je tržište dodatno otvoreno i za uvoz prehrambenih proizvoda, a on je dodatno podržan širenjem inozemnih trgovačkih lanaca na hrvatskom tržištu. Neupitno je da kao članica EU moramo omogućiti pristup našem tržištu, ali se isto tako poštujući pravila i obveze Unije mora voditi računa o zaštiti domaće proizvodnje i zaštiti sigurnosti i zdravlja hrvatskih građana. Domaći proizvođači i oni koji su uvoznici morali bi ispunjavati iste kriterije što sada nije slučaj.

„Od 2006. do ove godine uvoz piletine porastao je za skoro 30%. Prošle je godine čak 39% peradarskog mesa i proizvoda bilo uvozno. Kriteriji kvalitete i nadzora nad domaćim proizvodima i onima iz uvoza moraju biti isti. Svjedoci smo da se često uvozna roba prodaje po vrlo niskim pa i dampinškim cijenama – to nije problem samo za domaće proizvođače već i za domaće potrošače, hrvatske građane. Izrazito niska cijena u pravilu znači nisku kvalitetu, a kada je hrana u pitanju to može biti i opasno za zdravlje“, izjavio je Goran Pajnić predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Iz HUP-a su reakcijom ministra Tolušića zadovoljni. Reagirao je, kažu, brzo i konkretno, no ono što je potrebno učiniti jest pojačati nadzor uvozne robe.

Srbija i BiH šute

Vijest o salmoneli u Hrvatskoj odjeknula je i u regiji. O dječaku iz Bregane koji je preminuo zbog salmonele u jajima pisalo se i u Srbiji i BiH i Sloveniji, kao i o ostalim proizvodima zaraženima salmonelom. Kao i Hrvatska, i BiH i Srbija uvoze robu, no panike u njihovim redovima – nema.

Kontrole su u Srbiji pojačali, no o opasnostima ne govore mnogo:

Direktor Uprave za veterinu Srbije Nenad Petrović izjavio je da se u Srbiji provode pojačane kontrole. “Radimo pojačane kontrole u određenim razdobljima kada uočimo da može doći do neke opasnosti. Što se tiče razine kontrole, mi smo gotovo stalno na terenu”, rekao je Petrović.

Prema pisanju srpske agencije Beta, tijekom 2016. godine u Srbiju je uvezeno 12 pošiljaka konzumnih jaja, i to sve iz Bosne i Hecegovine u količini od 164 040 kilograma i sve analize su bile ispravne i kontrolirane na salmonelozu prije puštanja u promet. Istaknuto je da je iz Poljske 2016. godine uvezeno 109 839 kilograma jaja u prahu, bjelanjaka u prahu i žumanjaka u prahu te da sz sve pošiljke bile ispravne i puštene u promet.

Vlasti Bosne i Hercegovine pojačale su nadzor nad kvalitetom prehrambenih proizvoda koji se uvoze reagirajući tako na pojavu mesa zaraženog salmonelom u Hrvatskoj, potvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, kako ga citira sarajevski “Dnevni avaz”. Šarović je kazao kako se na svim graničnim prijelazima preko kojih se uvozi hrana posebice kontrolira ispravnost i kvaliteta mesa i to svakodnevno.

Iako je zabrinutost u regiji dodatno potaknula neispravnost proizvoda koje na tržište plasira “Perutnina” Ptuj Šarović je kazao kako BiH time nije ugrožena jer ova tvrtka u BiH ima posebnepogone u kojima kao sirovine koristi meso iz lokalnog uzgoja.

Kontrole ima, kao i u Hrvatskoj, ali panike u BiH i Srbiji – nema.

Je li u Hrvatskoj panika opravdana, na svakom od nas je da procijenimo samostalno. Tko može, zasigurno će si ovih dana priuštiti domaće proizvode. Tko pak ne može, sumnjičavo će pregledavati police trgovačkih centara s kojih vrište “akcije” i sitna slova stranih zemalja iz kojih se meso uvozi. Zamjerili su nam se Poljska, Braća Pivac, Kaufland, Lild, Konzum, no nešto se jesti mora. Prijatelji Životinja spremno su uskočili u ovu priču izdavši online “Kuharicu bez salmonele“, a neke bi recepte doista i bilo dobro isprobati (ako i za to imate novca s obzirom na neke potrebne eko sastojke).

>>> Kako zapravo dolazi do zaraze salmonelom? Izmet štakora, nepranje ruku…

Autor: T. P.

ZADNJE VIJESTI