U ožujku prošle godine u Hrvatskoj se ponovo aktivirala zaklada svjetski poznatog američkog investitora mađarsko-židovskog podrijetla Georgea Sorosa. Iako je hrvatski ured njegovog Instituta Otvoreno društvo (Open Society Institute) zatvoren 2006. godine nakon 14 godina poslovanja, pritok njegovih investicija na hrvatskom području nije bio potpuno obustavljen već su, kako smo saznali, čitavo to vrijeme bili aktivni investicijski programi iz regionalnog sjedišta u Budimpešti. Sukladno tome, Fond za Otvoreno društvo, kakav naziv danas nosi Soroseva zaklada, uskoro obilježava 20 godina postojanja i djelovanja u Hrvatskoj.

Bilo bi teško za izračunati koliko je novca Soroseva zaklada u proteklih 20 godina investirala na ovom području, no prema javno dostupnim podacima i prema riječima savjetnika tog Fonda u Hrvatskoj, Tina Gazivode, samo je prošle godine Soros financirao brojne projekte u ukupnom iznosu koji debelo premašuje milijun američkih dolara.

O ponovnoj uspostavi hrvatskog ureda Otvorenog društva, prošlogodišnjim aktivnostima i planovima za budućnost, razgovarali smo upravo sa savjetnikom Fonda Tinom Gazivodom, bivšim koordinatorom Centra za ljudska prava u Hrvatskom helsinškom odboru.

Zbog čega je došlo do ponovne uspostave Fonda Otvoreno društvo u Hrvatskoj prošle godine?

- Prije svega moram reći kako je Otvoreno društvo djelovalo na ovim prostorima i u vrijeme bivše Jugoslavije. Govoreći konkretno o Hrvatskoj, 90-tih godina ova zaklada je u Hrvatskoj imala veliki ured, a tada je nosila naziv Nacionalna fondacija. U tom periodu, a slično se nastavilo i danas, Fond je funkcionirao na dvije linije. Prva linija - ona tematska - uključivala je lokalne tematske programe investicija u različite projekte razvoja ljudskih prava, kulture, medija, nacionalnih manjina i tako dalje. Druga linija je više geografski orijentirana i riječ je o velikim network programima koji se provode regionalno, pogotovo na područjima tranzicijskih zemalja, koje su posebno važne gospodinu Sorosu i gdje se smatra da je otvoreno društvo najviše ugroženo. Od 1992. godine do 2006. u Hrvatskoj je djelovao ured Fonda, međutim i nakon gašenja hrvatske podružnice programi iz druge spomenute linije i dalje su bili aktivni. Prema mojim saznanjima bilo je aktivno oko pet, šest velikih programa vezanih uglavnom za ljudska prava i razvoj demokracije. 2010. godine, nakon konzultacija, a s obzirom na veliki pad demokratskih standarda u Hrvatskoj, stanje ljudskih prava i još uvijek aktualnu integraciju u Europsku uniju, odlučeno je kako bi ured trebao ponovo početi raditi punom parom.

Kako je organiziran ured i da li je promijenjena njegova struktura s obzirom na razdoblje prije 2006. godine?

- Prošle godine odredili smo tri kanala prema kojima će djelovati Fond u Hrvatskoj. Valja reći da je na prvom mjestu drugačija organizacija Fonda, gdje on više neće biti strukturiran poput spomenute Nacionalne fondacije s mnogo zaposlenih osoba, već ćemo se baviti razvojem tematskih programa lokalnog karaktera. U drugom kanalu formirana je i posebna jedinica pod nazivom Krizni fond čija je djelatnost bazično usmjerena u investiranje sredstava u one projekte koji su direktno vezani za posljedice recesije. Dakle, podržavat ćemo i podupirati antirecesijske projekte i inicijative.

U spomenutom trećem kanalu planiramo organizaciju javnih rasprava o važnim aktualnim društveno-političkim događanjima u Hrvatskoj.

Kakvi su planovi Fonda za 2012. godinu?

Nema velikih promjena u odnosu na prošlu godinu. Nastavljamo istim putem. Svi programi i dalje su aktivni, a Krizni fond će i dalje ulagati.

Određeni su i strateški prioriteti, pa se tako u 2012. planira održavanje barem tri rasprave na tri strateški bitne teme za Fond. Tako će se raspravljati o EU, ne samo o integraciji Hrvatske, već o ulozi civilnog društva u toj zajednici, ulozi Hrvatske u EU, o problemima unutar same Unije te konačno i o regiji Zapadni Balkan i njezinom utjecaju u Europi. Također ćemo i dalje zagovarati i otvarati pitanja romskog stanovništva i njihovih prava, kao i što ćemo se posebno posvetiti osvještavanju zajednice prema problemima osoba s invaliditetom. Čak tri velika network programa Fonda posvećena su tom problemu.

Koliko je novca investirao Fond Otvoreno društvo prošle godine u Hrvatskoj?

Prema podacima kojima raspolažem, Krizni fond je odobrio preko milijun dolara za razne projekte. Ali ti podaci nisu potpuni jer ima i većih projekata od uobičajenih lokalnih investicija koje uglavnom iznose oko 25 tisuća dolara, međutim, ti podaci još uvijek nisu objavljeni. Riječ je o najmanje 10 network programa velikih razmjera, o kojima će više detalja biti poznato u ožujku.

Imate li određen i investicijski program za 2012. godinu?

Kao što sam ranije rekao, Krizni fond će nastaviti s ulaganjima. O konkretnim podacima i obimu investicija ne mogu sada govoriti jer ima toliko programa da se to ne može planirati na jednostavan način.

Kako ocjenjujete suradnju s državnim i javnim institucijama u Hrvatskoj?

Suradnja svakako postoji na radnoj razini, a to zavisi od teme do teme. Surađujemo uglavnom po pitanju ljudskih prava i razvitka kulture. Moram istaknuti kako je s aktualnom ministricom kulture uspostavljen dobar dijalog. Nadam se samo da će nova vlast biti otvorenija za suradnju od onih prethodnih.

Na temeljima tranzicije iz komunizma

Pod okriljem Fonda Otvoreno društvo u Hrvatskoj je uspostavljen i 'iDEMO' Institut za demokraciju koji funkcionira kao nevladina organizacija koja radi na promicanju razvoja demokracije.

Osnovana je, prema službenoj definiciji, kao odgovor na sve veću potrebu za temeljitim analizama demokratskih procesa i kompleksnih tema koje se povezuju s razvojem demokracije.

Do danas se hrvatski mediji nisu gotovo uopće bavili Sorosevom zakladom. Tek su se ovlaš dotaknuli jedne konferencije Fonda održane prije ljeta 2010. u kojoj su Sorosevi predstavnici u Hrvatskoj najavili pojačan angažman fondacije u podupiranju demokratske konsolidacije u zemlji. Doduše, malo veću pažnju zagolicao je Sorosev hrvatski izbor za voditelja Kriznog fonda. Naime, američki milijarder je na tu poziciju postavio izvjesnog Domagoja Račića, nekadašnjeg ravnatelja Otoka znanja, obrazovnog projekta koji nikada nije profunkcionirao na otoku Koločepu, a nedavno se našao pod lupom istražitelja u DORH-u.

Institut Otvoreno društvo, poznat u svijetu kao Soroseva fondacija ili zaklada, mreža je od 29 neovisnih fondacija koje su prisutne u velikim svjetskim regijama od Afrike i Azije preko Zapadne i Srednje Europe, sve do SAD-a i Latinske Amerike. Aktivnosti Soroseve mreže u ovom trenutku se bilježe u više od 60 zemlja na svijetu.

Institut je 1993. godine osnovao američki milijarder, spekulant i filantrop George Soros kao podršku njegovoj zakladi u Srednjoj i Istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu.

Gotovo deset godina ranije, 1984. godine Soros je potpisao sporazum između njegove zaklade sa sjedištem u New Yorku i mađarske Akademije znanosti, i upravo taj dokument uzima se kao temelj modernih Fondova Otvorenog društva. Tih godina je Soroseva zaklada zajedno s još nekoliko sličnih fondacija u regiji potpomagala zemlje u njihovoj tranziciji i izlasku iz komunizma. Tek 2010. godine je počela djelovati pod imenom Fond Otvoreno društvo, kako bi i nazivom bolje označila svoju ulogu pokretača razvoja civilnog društva diljem svijeta.

Bože, daj da mogu dati

Možete ga voljeti, mrziti ili prezirati no George Soros je opaki filantrop sa snažnim uvjerenjima koji za sebe kaže kako je bogatstvo stekao zahvaljujući sposobnosti da se ukori kad je u krivu.

U ranoj mladosti obilježen benignom ulogom u 'Židovskom vijeću' osnovanom da bi provodilo protužidovske mjere u okupiranoj Mađarskoj, Soros je konstantna meka za teoretičare zavjera koji inzistiraju da je skriveni pobornik komunizma, ili sudionik međunarodne zavjere čiji je cilj zatrti Izrael ili da radi u interesu židovske kabale… Dakako, uz Sorosa se veže i loza obitelji Rothschild, a posebno ga vole napadati bolesno popularni i nezdravo desni predstavnici američkih medija poput Billa O'Reillyja ili Glena Blecka.

Soros se protiv ad hominem difamacije bori djelima, pa danas malotko može sporiti da je odigrao ključnu ulogu u tranziciji komunističke Mađarske u kapitalizam, ili da svijet nije riješio napasti Georga Busha, za kojeg je sam priznao da predstavlja 'centralni fokus njegovog života' i da je njegovo uklanjanje s političke scene 'pitanje života ili smrti'.

U razdoblju između 1979., i 2011. godine Soros je na svoju životnu borbu za ljudska prava, javno zdravstvo i edukaciju potrošio više od 8 milijardi dolara, a njegovo obilato i ne nužno transparentno financiranje disidentskih skupina iza 'Željezne zavjese' nikada nije bila tajna.

Mnogi mu zamjeraju što se 16. rujna 1992. godine (Crna srijeda) 'orkestralno okladio' protiv britanske funte, digao oko 1.1 milijarde dolara i usput se prokleto dobro zabavio.

Optužbe su pljuštale i 1997-98., godine tijekom Azijske financijske krize kada ga je premijer Malezije Mahathir bin Mohamad optužio da je u srcu 'Židovske kabale' koja je izazvala kolaps. Špotanje i medijsko prepucavanje je potrajalo do 2006. godine kada se Mahathir napokon ispričao.

Što reći, možete ga voljeti, mrziti ili prezirati, ali nemojte niti u jednom trenutku posumnjati da Soros nije iskreni filantrop sa snažnim osobnim uvjerenjima koji je svoje bogatstvo i životni vijek posvetio financiranju 'novih načina promišljanja' čiji je konačni cilj neki bolji, demokratskiji svijet.

Lista projekata koje financira George Soros (wiki).