www.flickr.com
www.flickr.com

Smrtonosni stršljeni napadaju Slavoniju: Nakon uboda Slavonac dobio infarkt!

Autor: Sandra Lacić/Glas Slavonije

Docentica dr. sc. Višnja Prus, voditeljica Odjela za kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek, kaže da je problem i u tome što azijski stršljen kad ugiba luči hormone te upozorava ostale jedinke da je napadnut te je tako moguće da pozove i cijeli roj.

Veliki azijski stršljen zaposjeo je Slavoniju i Baranju. Prema našim saznanjima, do sada su se ti opasni kukci pojavili u Dopsinu, Bocanjevcima, Dardi i Bilju, no vjerojatno ih ima i u drugim mjestima. Napad velikog azijskog stršljena jedva je preživio pedesetdevetogodišnji mještanin Dopsina.

– Suprug je prije dva tjedna uveče oko 22 sata izišao u dvorište gdje ga je stršljen ubo ispod pazuha. Utrčao je u kuću i rekao: “Vodi me na Hitnu, nije mi dobro”. Dok sam uzela ključ od automobila Pero je već pao i počeo se gušiti. Naglo mu je oticao jezik i bio je kao paraliziran. Sjetila sam se da imam neke kapi za alergiju i to mu dala. Dok nije došla Hitna pomoć nekako sam mu izvukla jezik da se ne uguši. Liječnici su mu dali inekcije, ali prije 14 godina operirao je srce i ima premosnice pa je dobio infarkt. Bio je na intenzivnoj njezi u bolnici sedam dana, ali sada je dobro – ispričala nam je Dragana Jelečević, supruga stradalog Pere. Dodala je kako su stršljeni koje i dalje viđa u dvorištu svoje kuće nevjerojatno veliki, a osoba koja ih je po pozivu došla ukloniti kazala nam je da je riječ o azijskom, odnosno indijskom stršljenu.

Stigli iz Indije

– Do sada sam se susreo s tom vrstom stršljena u Dopsinu, Dardi i Bocanjevcima. U Bocanjevcima ih je samo na jednom mjestu bilo nekoliko tisuća. Najvjerojatnije su stigli u Slavoniju i Baranju s drvenim trupcima iz Indije. Do sada su se već križali s domaćom vrstom, došlo je do mutacija pa su još opasniji. Veliki su od četiri do pet centimetara, a na leđima su im žute boje s crnim prugama. Najčešće se nalaze na tavanima i u šupljem drveću. Napadaju bez ljudima vidljivog razloga, pogotovo kada imaju ličinke i kad se osjećaju ugroženima – kazao nam je stručnjak koji se bavi uklanjanjem gnijezda stršljenova i osa.

Docentica dr. sc. Višnja Prus, voditeljica Odjela za kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek, kaže da je problem i u tome što azijski stršljen kad ugiba luči hormone te upozorava ostale jedinke da je napadnut te je tako moguće da pozove i cijeli roj.

– Azijski stršljen je mnogo veći od onih koji se inače nalaze u našim krajevima. Imaju veći spremnik otrova koji može izazvati zatajenje bubrega i drugih organa. Međutim, od njegovog uboda mogu stradati i zdrave osobe, a ne samo one koje su i inače alergične – pojasnila je dr. sc Višnja Prus. Dodala je da se u osječkom Kliničkom bolničkom centru svakodnevno susreću s ubodima svih vrsta kukaca, od osa nadalje, no klinička slika svakog pacijenta ovisi o njegovom imunološkom sustavu.

Docentica dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević, predstojnica Zavoda za zoologiju Odjela za biologiju na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, kratko je objasnila kakvu opasnost predstavljaju stršljenovi.

Opasan ubod

– Stršljenovi su aktivni cijeli dan, posebice u sumrak i u ovo doba godine kada se razmnožavaju i nemaju drugog posla osim traženja novih skloništa gdje će prezimiti. Domaći, tzv. ljuti stršljen, dug je do tri centimetra, a azijski su veličine do pet centimetara. Produciraju više otrova pa je rezultat nakon njihovog uboda kod bolešljivijih i ljudi slabijeg imuniteta te alergičara opasniji – kazala je dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević. Kako dalje ističe, većina i težina simptoma ovisi o mjestu i dubini uboda.

– Nije isto ako stršljen nekoga ubode u glavu, vrat ili u tijelo. Glava i vrat su najosjetljiviji i što hitnije treba reagirati, pogotovo ako je ubod u usnoj šupljini. Mjesto treba hladiti ledom i odmah otići u bolnicu. Ako je reakcija lokalizirana, odnosno javlja se svrbež i mjesto crveni to se može rješavati i narodnim lijekovima, no ako se osjeti otežano disanje, pad tlaka i nesvjestica, to su već reakcije prije anafilaktičkog šoka i ako se ne reagira brzo može nastupiti smrt – pojasnila je. Kako je istaknula, nakon uboda stršljena reakcija se kod osoba sklonih alergijama može javiti odmah nakon prvih uboda, ali češće se javlja kod osoba koje su prije preživjele nekoliko uboda.

Iako pčele ugibaju nakon prvog uboda, stršljeni i ose se ne predaju tako lako. Oni mogu čovjeka ubosti odjednom i nekoliko puta, preživjeti i napadati i dalje.

Azijski stršljen nezaustavljivo se širi, jer u našim krajevima nema prirodnih neprijatelja, npr. ptica i slično, koje ih uništavaju u njihovom prvobitnom staništu.

Izvor: Glas Slavonije

Autor: Sandra Lacić/Glas Slavonije

ZADNJE VIJESTI