Željko Markota, jedan od osnivača Otoka znanja i smijenjeni član Nadzornog odbora Hoteli Koločep, oglasio se danas priopćenjem, pod čudnim naslovom 'Osumnjičenici DORH-a, nazovite M.D. ili I.U. u B, radi pljuvanja po Vašim žrtvama i podvaljivanja javnosti', u kojem navodi kako je 'Danas jedan tužan dan u Lijepoj našoj... danas se jedan osumnjičenik DORH-a, a neki kažu i USKOK-a, popeo na naslovnicu jednog malog poslovnog dnevnog lista u očiglednom dogovoru s urednikom i novinarom, popljuvao upravo žrtve i oštećenike svojih nečasnih radnji.'

Nedvojbeno, kako ocjenjuje PortalOko.hr, radi se o glavnom uredniku dnevnih novina Business.hr-a (M.D.) i novinarki toga lista (I.U.) koji su se, 'usudili' objaviti intervju sa Sinišom Grgićem, te tako predstaviti i drugu stranu Markotine priče. Markota svoju priču priča godinama i ništa novoga nije izrekao osim da svoje bivše partnere u propalom projektu Otok znanja naziva 'osumnjičenicima DORH-a', jer je DORH odlučio provjeriti objede koje je protiv njih u medijima iznosio upravo Željko Markota, te je pokrenuo postupak istrage kako bi se utvrdile sve činjenice. Međutim, istraga nije optužnica, a ona pogotovo nije i ne može biti presuda.

No, tko je zapravo u Otoku znanja? S jedne je Željko Markota, građevinski poduzetnik, izumutelj TV kviza Učilica i 'vlasnik' tzv. besplatnih 060 telefona, a s druge strane Davor Lauc, sveučilišni profesor logike, Siniša Grgić, pokretač brojnih inicijativa i završeni student Harvarda, zatim Mare Musladin, otočanka i direktorica Hotela Koločep prije privatizacije, Guy Maranzana hotelski menadžer koji je ujedno i sudac Trgovačkog sudu u Parizu, te Arthur Hughes, businessman međunarodnoga ugleda i osnivač prvog privatnog investicijskog fonda u Hrvatskoj, koji je tijekom Domovinskoga rata poslao tri konvoja humanitarne pomoći u Hrvatsku.

Markota, potpisnik ugovora o privatizaciji Hotela Koločep, navodi kako su se svi oni udružili u 'štetnim i nezakonitim nakanama protiv Hotela Koločep.

'Pametnome dosta'

Markota u svom očitovanju dalje navodi kako su 'oni', dakle, 'udruženi zločinci' zapravo 'orobljavali taj hotelčić svim raspoloživim i prekomjernim sredstvima. I fiktivnim i prikrivenim ugovorima. I štetnim ugovorima. I krivotvorinama. I uz pomoć tajnih zaštitnika. I pomoću dužnosničke funkcije koju je spomenuti osumnjičenik imao i to sa saborskim imenovanjem'.

- Željko Markota bio je naš izbor za partnera i sve što bismo mi ružno govorili o njemu više bi govorilo o nama, pa smo to sve ovo vrijeme pokušavali izbjeći. Sada je postalo očito da on ima samo jedan cilj: svojom blokadom u donošenju odluka otjerati sve u stečaj jer je to jedini način da izvuče novac iz Projekta. Pri tome ga očito nije briga za otok i otočane, premda su mu usta puna otoka. Priča jedno, a radi drugo. Zato smo htjeli svima javno pokazati što mi nudimo, a što on ne prihvaća. Pametnome dosta - komentirao je Grgić objavljivanje oglasa u dnevnim novinama.

Na temelju optužbi Željka Markote, Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku pokrenulo je istragu protiv ranije predstavljene 'udružene skupine', ova se pak otegla već duže od godinu dana. Naime, 'udružena skupina' tereti se za navodno nenamjensko trošenje novca od zajmova koje je Hotelima Koločep odobrio Arthur Hughes, što je tvrdnja koju tek treba dokazati.

S druge strane, knjigovodstvena revizija poslovanja ustanove Otok znanja s kraja 2007. godine, pokazala je kako je upravo Željko Markota, kao tadašnji Ravnatelj 'postupao suprotno Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija, kako je raspolaganje sredstvima vršeno bez vjerodostojne dokumentacije, te da nisu predočeni dokazi da je pri izboru dobavljača izvršen najpovoljniji izbor dobavljača u vrijednosnom i kvalitativnom izrazu, s obzirom da je izbor glavnih dobavljača radova i opreme obavljen u uskom krugu tvrtki koje su kapitalno i rodbinski povezane. Što znači 'kapitalno i rodbinski povezano' komentirao je Grgić.

- Jednostavno, Markota je preko svoje tvrtke Markot.tel i tvrtke Po-Mark, koju je također osnovao Markota pa ju zatim prenio na svoga kuma, kupovao opremu za Hotele Koločep, ali većinom iz našeg novca. Od 10 milijuna kuna zajedničkog kredita, 8 je milijuna završilo na računu njegove tvrtke i tvrtke njegova kuma, pa su onda oni kupovali, recimo, nove plahte i zavjese za hotel, televizore i sve ostalo što je hotelu trebalo. Zbog toga smo se s njim i razišli, jer nismo njegove budale - poručio je Grgić.

Isto revizorsko izvješće završava zaključkom kako je Markota kao ravnatelj Ustanove "u raspolaganju imovinom Ustanove postupao suprotno Zakonu o ustanovama, Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija i Statutu Ustanove."

Markota nakon toga pristaje na vlastito razrješenje s mjesta ravnatelja Ustanove, a nova ravnateljica Ustanove, otočanka Mare Musladin i druga dva osnivača protiv njega podižu kaznenu prijavu u ime Ustanove. Zanimljivo da se o ovom kaznenom postupku, koji je očito zapeo u nekoj ladici DORH-a, slabo ili nimalo nije pisalo, a on se doima ključnim za razumijevanje optužbi Željka Markote protiv svih ostalih.

Sukladno obvezama

Prije dvije godine Grgić i Lauc prodali su svoje tvrtke-osnivače ustanove Otok znanja Arthuru Hughesu, škotskom investitoru s hrvatskim državljanstvom, ali su i dalje ostali formalni članovi Upravnog vijeća Ustanove. Željko Markota je sebe, preko svoje tvrtke-osnivača, ponovno imenovao na mjesto trećeg člana Upravnog vijeća, tijela u kojem se odluke donose jednoglasno.

Premda su se Arthur Hughes, Privredna banka Zagreb i Hrvatski fond za privatizaciju dogovorili o restrukturiranju Hotela Koločep, sve je opet zapelo na odluci Upravnog vijeća Otoka znanja gdje nedostaje i Markotin potpis. Privredna banka Zagreb ne želi preuzeti Hotele Koločep koji formalno duguju Ustanovi 21 milijun kuna, te traži da se Ustanova odrekne te tražbine, ali za tu odluku potrebna je prethodna pismena suglasnost Upravnog vijeća, ista ona suglasnost koju Markota dok je bio ravnatelj, prema mišljenju revizora, nije imao.

- Hoteli ne moraju vratiti ništa ustanovi Otok znanja, jer je Ustanova te novce ulagala po obavezi iz privatizacijskog ugovora - odgovorio je Markota.

Međutim, uložiti se može isključivo ili u kapital ili kroz dug, a činjenica je da Hoteli Koločep nikada nisu povećali kapital, premda su htjeli ali im upravo Željko Markota nije dao suglasnost. Prema tome, notorno je kako je ostao otvoren golem dug Hotela prema Ustanovi i da će u slučaju stečaja Ustanove, zbog toga duga i Hoteli Koločep morati u stečaj. Ali, tu nije kraj. Dalje navodi kako 'Takav prijedlog PBZ-a uopće ne postoji. Postoji ponuda PBZ-a..' , znači nije most već je ćuprija.

Suprotno Markotinim tvrdnjama, prema saznanjima do kojih je došao potalOko.hr, pokazalo se da Arthur Huges nije naplatio niti jednu lipu kamata niti glavnice za zajmove koje je dao Hotelima Koločep, prije četiri godine. Štoviše, kako bi pomogao Hotelima Koločep odriče se svih kamata i velikog dijela glavnice.

Markota je mogao i trebao plaćati sve ono što je Hughes plaćao, na što se čak i obvezao kada je, skupa sa 'međunarodnom bandom' potpisivao ugovor s Hrvatskim fondom za privatizaciju.

Siniša Grgić dao ostavku; u Vijeću HRT-a ostalo samo šestero članova

DORH istražuje Sinišu Grgića