Davor Puklavec/PIXSELL
Davor Puklavec/PIXSELL

Sindikat umirovljenika Hrvatske uputio Vladi prijedloge izmjena Zakona o doprinosima

Autor: dnevno.hr

Umirovljeničke udruge očekuju od ove Vlade da što hitnije omogući bezuvjetno pravo na radni odnos do pola radnog vremena i prijevremenim starosnim umirovljenicima izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju

Sindikat umirovljenika Hrvatske jutros je premijeru Plenkoviću i resornim ministrima uputio svoje prijedloge izmjena Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima u okviru porezne reforme, vezane za rad umirovljenika.

Iako se rad umirovljenika, odnosno stimulacija njihovog povratka na tržište rada, našao u programima HDZ-a i nove Vlade, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  doprinosima pokazuje kako je i ova Vlada nastavila smjer kojim je krenula prethodna, postavljajući nove prepreke za rad umirovljenika, ovaj puta kroz stjecanje drugog dohotka, smatraju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Prijedlozi glede rada umirovljenika – izmjene Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović uputila je ministru Zdravku Mariću, ministru Tomislavu Ćoriću, ministru Milanu Kujundžiću i premijeru Andreju Plenkoviću sljedeći dopis:

“Kako najvećim umirovljeničkim udrugama, Matici umirovljenika Hrvatske i Sindikatu umirovljenika Hrvatske, već godinu dana nije omogućen socijalni dijalog zbog prekida djelovanja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, prinuđene su na ovaj način poslati svoje prijedloge izmjena Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima u okviru porezne reforme.

Hrvatski umirovljenici imaju najniže relativne mirovine (udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći) od svih zemalja u okruženju (Hrvatska 39 posto; BIH 44 posto; Srbija 47 posto; Crna Gora 57 posto; Slovenija 58 posto; 60 posto Makedonija), te su peti na ljestvici najsiromašnijih starijih građana u Europskoj uniji, jer je svaka treća osoba starija od 65 godina siromašna. U takvim uvjetima, osobito kada je prosječna mirovina od 2.251,54 kuna nedostatna na puko preživljavanje, a u odnosu na iznos srednje plaće populacije u dobi od 50 do 59 godina najniža je u EU i iznosi tek 37 posto, hrvatski su umirovljenici sa zadovoljstvom dočekali programsko opredjeljenje HDZ-a i nove Vlade da se omogući i stimulira povrat na tržište rada onima koji to mogu i žele.

Čini se da su to bila preuranjena očekivanja i netočna obećanja, jer je time i ova Vlada nastavila smjer kojim je krenula prethodna vlada, koja je najavila konačni odmak od socijalističkog otpora pravu na rad i umirovljenika bez obustave mirovine, zapravo to omogućila samo onima koji su ostvarili tzv. starosnu mirovinu (prosječno 30 godina radnog staža), dok je isto pravo zanijekala prijevremenim starosnim umirovljenicima koji su za stjecanje svoje mirovine prosječno odradili i uplatili oko 37 godina radnog staža.

Ova Vlada nesporno nastavlja takav diskriminacijski hod prethodne vlade, postavljajući nove prepreke za rad umirovljenika, ovaj puta kroz stjecanje drugog dohotka. Tako, umjesto da se prednost da radu ispred socijalne potpore, ova Vlada je spremna ograničiti rad umirovljenika kroz stjecanje drugog dohotka i preusmjeriti siromašne hrvatske umirovljenike na državne jasle socijalne potpore.

Kako bi se to izbjeglo, umirovljeničke udruge očekuju od ove Vlade da što hitnije omogući bezuvjetno pravo na radni odnos do pola radnog vremena i prijevremenim starosnim umirovljenicima izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Međutim, ono što je „sveobuhvatnom“ poreznom reformom obrazloženo (Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima), kao „ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa umirovljenicima zbog sprječavanja porezne evazije i ukidanja neopravdane prednosti umirovljenika na tržištu povremenog rada u odnosu na druge radnike“, zapravo je hrvatskim jezikom prevedeno – puka diskriminacija starijih građana. Hrvatska je po međunarodnim indeksima starenja poznata kao zemlja koja ne voli svoje stare i gura ih u siromaštvo, osobito stoga što ima najniže udjele rada starijih radnika. Treba napomenuti kako starije osobe nisu konkurencija mladima na tržištu rada, jer imaju posve drukčije vještine i znanja zbog kojih su bivali angažirani, a sada će se i ta mogućnost povremenog rada suziti.

Ova je Vlada, naime, i umirovljenicima koji privređuju drugi dohodak odlučila uvesti obvezatno plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te poreza od 24 posto. Neshvatljivo je takvo dvostruko nametanje doprinosa, i to, kad je riječ o mirovinskom doprinosu, kategoriji građana koji su već ostvarili mirovinu. Druge europske zemlje rad umirovljenika reguliraju graničnim iznosima zarade ili poreznim razredima. Još je neshvatljivija nedosljednost koja nalikuje na kažnjavanje rada umirovljenika, jer se za prvi dohodak računa porezna stopa s umanjenjem od 50 posto, a ovdje u cijelosti.

No, kad je ova Vlada već naumila uvesti mirovinski doprinos u 50-postotnom iznosu baš svim kategorijama radnika po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, pa i umirovljenicima, nikako nema logike da uvodi dvostruki zdravstveni doprinos ijednom umirovljeniku, a dvostruko bi ga plaćali svi umirovljenici koji bi dodatno povremeno radili. Naime, još 1.1.2009. godine uveden je sporni dodatni zdravstveni doprinos kojim se s jedan posto bruto mirovine teretilo umirovljenike čija je mjesečna mirovina iznosila manje od prosječne neto plaće za prethodnu godinu, te s tri posto umirovljenike s mirovinama većim od iste (trenutno 5.711 kuna), pri čemu država snosi u cijelosti doprinos od jedan posto (iako nije izvjesno da ga i uplaćuje u zdravstvenu riznicu). Nešto manje od 40.000 umirovljenika uredno plaća dodatni zdravstveni doprinos, iako su tijekom radnoga vijeka do mirovine zaradili zdravstveno osiguranje, te plaćaju i dopunsko osiguranje. Sada bi ti isti trebali platiti još jedan zdravstveni doprinos, što je apsolutno diskriminirajuće i neosnovano.

Stoga u duhu porezne reforme koju provodi ova Vlada, a teži k izjednačavanju poreza, predlažemo sljedeće:

da se umirovljenicima koji privrede drugi dohodak, porezna stopa računa u vrijednosti od 50 posto pune porezne stope za drugi dohodak od 24 posto, kao što je, s istim umanjenjem, utvrđena obveza poreza za prvi dohodak od nesamostalnog rada ili mirovine.

da se bezuvjetno briše institut dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od 1 i 3 posto, kao neprimjerenog dvostrukog terećenja.

Uvjereni kako će dužnosnici iz Naslova prihvatiti ove dobronamjerne prijedloge, a prije poduzimanja drugih mjera, ostajemo s poštovanjem,

Predsjednica SUH-a

Jasna A. Petrović”

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI