Patrik Macek/PIXSELL

Sanaderov i Kosoričin ‘udbaški dodatak’ na plaće je skandalozan!

Autor: Edo Zanzerović

Riječ je o dodatku na plaće zaposlenicima u državnoj upravi i samoupravi. Oni koji su potpisivali takve nakazne, diskriminacijske, kolektivne ugovore trebali su znati da naši građani u bivšoj državi nisu imali ravnopravan pristup državnim službama. Ili su to učinili jer su to znali?!

U ime zakinutih bivših radnika Končara, Jedinstva, Prvomajske, radnica Kamenskog, koje su štrajkom glađu pokušale sačuvati svoja radna mjesta, te brojnih drugih koji su izgubili radna mjesta u realnom sektoru, upozoravao sam od listopada 2004. godine javnost, klubove zastupnika svih većih stranaka Hrvatskog sabora, sindikalne čelnike i neke HRT-ove novinare na selektivan pristup u kolektivnim ugovorima za službenike i namještenike u državnim službama, zaposlene u školstvu, te zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, prema kojem se dio službenika i namještenika u državnoj i lokalnoj upravi nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na one zaposlene prije 25 ili više godina u bivšoj državi, iako su imali jednak ukupni radni staž u struci, jer im se radni staž ostvaren izvan državnih i javnih službi nije uzimao u obzir za ostvarenje prava na uvećanje koeficijenta složenosti poslova prema odredbama kolektivnih ugovora.

O selektivnom pristupu plaćama u osnovnom i srednjem školstvu, koje je uvela Vlada Ivice Račana u prosincu 2000. godine, i o štetnom utjecaju takvog pristupa na kvalitetu tehničkog i strukovnog obrazovanja pisao sam od jeseni 2004. godine više članaka koji su objavljeni u rubrici Tribina u Vjesniku. Završen je štrajk u osnovnim i srednjim školama, visokom školstvu i znanosti i izabrali smo 151 zastupnika u Hrvatskom saboru. Ovim člankom ponovno upozoravam hrvatsku javnost na sustavnu diskriminaciju gubitnika radnih mjesta u realnom sektoru. Zastupnicima svih političkih stranaka, sindikalnim čelnicima svih sindikata i novinarima HRT-a neuspješno sam slao podneske da objektivnim informiranjem javnosti prisile sve vlade od 2004. godine i sindikalne čelnike da ukinu takav diskriminirajući pristup prema gubitnicima radnih mjesta u realnom sektoru ili prema onima koji su svojom voljom napustili realni sektor, a sada rade u državnim službama ili lokalnoj upravi.

Prema članku 40. tada važećega Kolektivnog ugovora (KU) za državne službenike i namještenike, službenici i namještenici koji su ostvarili 20 do 29 godina radnog staža u državnim tijelima ostvaruju pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova („udbaški dodatak“) za 4 posto, od 30 do 34 godine 8 posto, a za 35 ili više godina 10 posto, odnosno za: 0,48; 0,96 ili 1,2 mjesečne plaće godišnje.

„Udbaški dodatak“ je uvela Vlada remetinečkog uznika Ive Sanadera potpisom njegove prve pomoćnice, kumrovečke učenice Jadranke Kosor na KU za namještenike i službenike u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi u srpnju 2004. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2005., a treći put je potvrđen 2. kolovoza 2012. godine potpisom tadašnjeg potpredsjednika Vlade Nevena Mimice. Nakon potpisivanja KU-a u srpnja 2004. Jadranka Kosor je izjavila da je tada potpisani KU za službenike i namještenike u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi primjeren 21. stoljeću i zadaćama koje očekuju državne službe u prilagodbi standardima EU-a. Zar se u Uniji ponižavaju i diskriminiraju stručnjaci, gospođo Kosor? Kakav je legitimitet Jadranka Kosor imala za izbor za predsjednicu Vlade RH? To uvećanje koeficijenta složenosti poslova smatrali su nagradom za vjernost službi. Pravo na „udbaški dodatak“ počeli su koristiti službenici i namještenici zaposleni u državnim službama propale države prije 1. siječnja 1985. godine, kad je glavni kriterij za zapošljavanje bila moralno-politička podobnost, dakle vjernost Partiji i Titu. To je nagrada za progon nas hrvatskih proljećara nakon Karađorđeva prosinca 1971. godine.

Oni koji su izgubili radna mjesta u realnom sektoru sagradili su tvornice, ceste, škole, stambene zgrade, transformatorske stanice, elektrane, toplane, i druge elektroenergetske i industrijske objekte te proizvodili industrijske, prehrambene i odjevne proizvode, prodavali i montirali ih širom bivše države i u mnogim državama Afrike i Azije. Vlade i sindikalni čelnici državnih i javnih službi bezobrazno su ih 10 godina diskriminirali, a saborski zastupnici su o tome šutjeli.

Normalno je i poželjno da službenici u Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta i u drugim ministarstvima te drugim državnim tijelima imaju radnog iskustva u proizvodnim tvrtkama, obrazovnim ustanovama i drugim sektorima i da ih se stimulira za rad u državnim službama, a ne kažnjava manjom plaćom od onih koji su se zaposlili u administraciji bivše države. Oni koji su potpisivali takve nakazne kolektivne ugovore trebali su znati da naši građani u bivšoj državi nisu imali ravnopravan pristup državnim službama. Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. godine mnogi zaposleni u školstvu i državnim službama su proglašeni moralno-politički nepodobnima i protjerani iz tih službi.

Radni staž ostvaren u državnoj administraciji i izvan nje mora se jednako vrednovati. Za jednak rad i kakvoću izvršena posla mora se dobiti jednaka plaća prema 83. članku ZOR-a. Temeljno je ljudsko pravo jednaka plaća za jednaki rad. Nagrada za vjernost službama ostvaruje se jubilarnim nagradama, a koeficijent složenosti poslova ne bi smio ovisiti o ostvarenom radnom stažu nego o sposobnosti namještenika i službenika za obavljanje posla određenog stupnja složenosti. Zašto gospodine Milanoviću niste konačno ukinuli „udbaški dodatak“ na plaće zaposlenika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi! O suspenziji isplate „udbaškog dodatka“ saznao 2. rujna 2012. od Ministarstva uprave koje je odgovorilo na moju predstavku od lipnja iste godine, ali u Kolektivnom ugovoru i dalje se člankom 45. predviđa isplata „udbaškog dodatka“.




Na podnesak oktroiranoj predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor od 7. srpnja 2011. birokratski je odgovorila Inga Žic, tadašnja ravnateljica Uprave za rad i tržište rada Ministarstva gospodarstva, rada i tržišta rada, da je moguće postojećim kolektivnim ugovorima uvjete rada različito uređivati, a to smo znali i prije njezina odgovora i zato smo ukazali na neravnopravnost koju je selektivni pristup izazivao na tržištu rada. Gospođa Kosor ponovno je tražila saborski mandat od građana koji su zahvaljujući njezinim potpisima godinama zakidani na plaćama. Broj dobivenih preferencijskih glasova na izborima 8. studenoga trebao bi ju konačno uvjeriti koliko vrijedi. Gospođo Kosor, odgovorite nam konačno zašto ste potpisali takve kolektivne ugovore!

Saborski zastupnici znali su tajnice i ostale službenike i namještenike Hrvatskog sabora koje su više od osam godina Vlada, sindikalni i državni birokrati zakidali na plaći za iznos od 0,48; 0,96 ili 1,2 mjesečne plaće godišnje, a oni ništa nisu poduzeli da se to promijeni niti odgovarali na podneske građana. To su sigurno znali saborski zastupnici: populist Dragutin Lesar, Silvano Hrelja i Furio Radin, prva dvojica kao bivši sindikalni čelnici, a Furio Radin kao zastupnik kome sam se obratio za pomoć prije 15 godina.

Prva su dvojica od članarina onih koji su izgubili radna mjesta dobro živjeli kao sindikalni čelnici, a kao saborski zastupnici nisu ništa poduzeli da se ukine sramotna diskriminacija dijela radnika u državnim službama, a među takvima se nalazila i tajnica Kluba zastupnika HNS-a kojemu su pripadali prije ovog saziva Hrvatskog sabora. Vječni zastupnik talijanske nacionalne manjine i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin mogao je provjeriti da je i administrativna tajnica tog odbora zakidana na plaći za 8 posto jer je ostvarila 13 godina radnog staža izvan državnih službi.




Sada su, osim Dragutina Lesara, opet dobili novi saborski mandat. Dosta je diskriminacije gubitnika radnih mjesta u realnom sektoru gospodo sindikalni čelnici i neokomunistički političari! Našom političkom i sindikalnom scenom prevladavaju kumrovečki đaci, doktori demagogijskih znanosti koji ne priznaju egzaktne znanosti poput matematike, statistike i demografije i primijenjenih znanosti temeljenih na fizikalnim zakonima.

Autor:Edo Zanzerović
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.