Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

SAMO KOD NAS: Zašto dopuštamo da nacionalna manjina upravlja hrvatskom većinom?

Autor: T. P.

Treba li ovakav izbor predstavnika manjina ostati ili ne pitanje je koje bi za sobom moglo povući niz nelogičnosti hrvatskog izbornog zakona.

U Hrvatskoj manjine čine 9,6 posto stanovništva, odnosno 211.267 birača. Od tog je broja na proteklim parlamentarnim izborima glasalo tek njih 37.902. Ipak, osam pripadnika manjina ulazi u Hrvatski sabor, štoviše, presudni su za sastavljanje same Vlade. Zanimljivo je da u Sabor ulazi osam zastupničkih mjesta za pripadnike manjina, bez obzira na to koliko glasova dobili. Tako i jest, jer pet zastupnika manjina dobilo je sveukupno 9100 glasova, dok su tri zastupnika srpske manjine kao prvi, drugi ili treći izbor dobili od 11.479 do 16.166 glasova.

Je li izborni sustav s čak osam predstavnika nacionalnih manjina Hrvatskoj potreban? Povučemo li usporedbu s nekim drugim zemljama, jasno je da u Hrvatskoj stvari bitno odskaču:

Podatci o udjelu manjina, službeno objavljeni od ECMIa (European Centre for Minority Issues):

• Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu osim podjele 70:30 Grci:Turci)
• Češka Republika (35,5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Danska (10,4% manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu)
• Estonija (31,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Finska (6,6% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Mađarska (7,7% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Italija (6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Latvija (38,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Litva (15,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Luksemburg (36,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Malta (4,8% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Nizozemska (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Poljska (3,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Rumunjska (16,6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovačka (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovenija (16,9% manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu)

Podsjetimo, postupak rezerviranih mjesta za manjine potječe iz 90-ih kada je ta odluka donesena pod pritiskom međunarodne zajednice. Treba li ovakav izbor predstavnika manjina ostati ili ne pitanje je koje bi za sobom moglo povući niz nelogičnosti hrvatskog izbornog zakona.

Autor: T. P.

ZADNJE VIJESTI