Milanović opet na terenu: Bauk otkrio kad će SDP predati liste, Milinović se obrušio na Plenkovića
RUŽA TOMAŠIĆ EKSKLUZIVNO: ‘Odlazim iz politike’
Europarlamentarka Ruža Tomašić u intervjuu za Dnevno.hr ekskluzivno je najavila svoje političko umirovljenje te otkrila što sve kani činiti do isteka mandata, a jednako tako osvrnula se i na zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni.
U posljednje vrijeme prilično ste aktivni u Europskom parlamentu te bez zadrške izričete svoja stajališta, možemo li vas očekivati u utrci za još jedan mandat?
– Moja aktivnost u Europskom parlamentu nikad nije ovisila o kandidaturi na nekim izborima. Moj tim i ja od prvog dana radimo jednako intenzivno i ne obaziremo se na bilo koje izbore. Birači su me birali zbog mog karaktera i predane borbe za hrvatske nacionalne interese, a ja sam u EP-u pokazala da mogu ostvariti očekivano. Zakonodavna rješenja koja sam progurala u području ribarstva i regionalnog razvoja Hrvatskoj će biti od velike pomoći i to je ono što me veseli. 2019. odlazim u političku mirovinu i želim otići s rezultatom.
Što se dešava s Vašom strankom? Kakvi su njezini politički planovi i putevi?
– Budući da ja već skoro godinu dana nisam predsjednica stranke, to je danas pitanje za mlade ljude koji njome upravljaju. Vjerujem da je HKS ostao u dobrim rukama i da će predsjednik Marijan Pavliček, dogradonačelnik Vukovara, dugoročno ostvariti pravi rezultat. Ozbiljna stranka ne stvara se preko noći, a naročito ne bez ozbiljnih resursa. Treba vremena, a Pavliček je mlad i već sad dovoljno iskusan da stranku u budućnosti odvede u pravom smjeru i iskoristi to što su mlađi glasači u Hrvatskoj u pravilu konzervativniji od svojih roditelja te baka i djedova. Vrijeme konzervativizma u našoj zemlji tek dolazi.
S kime od hrvatskih kolega u Europskom parlamentu najbolje surađujete?
– Sa svima podjednako. Svatko radi svoj posao u svojim odborima, a malo imamo prilike za druženje, povezivanje i bolju međusobnu koordinaciju. Moram priznati da dosad nikad nisam doživjela da su odbili podržati nešto što je meni bilo jako važno iako se svjetonazorski dosta razlikujemo. Cijenim to i uzvraćam istom mjerom. Postoje stvari oko kojih se nikad nećemo složiti, ali kad je riječ o konkretnim životnim pitanjima i hrvatskom interesu, tu mislim da moramo zajedno nastupati i podržavati jedni druge.
Postoji li nešto na što ste posebno ponosni i što je obilježilo Vašu karijeru u Europskom parlamentu?
– Posebno sam ponosna na sve što sam zajedno s ribarima napravila za hrvatsko ribarstvo – i male obalne ribare, ali i profesionalce. Najvažnija je stvar tek pred nama – Višegodišnji plan upravljanja malom plavom ribom u Jadranu, za koji sam ja izvjestiteljica u ime Europskog parlamenta. O maloj plavoj ribi ovisi naša ribarska industrija i zato je iznimno važno da višegodišnji plan bude sukladan interesima hrvatskih ribara. Riječ je o izvršnoj uredbi koja će, nakon postizanja kompromisa s Komisijom i Vijećem, postati zakon. Velika je to stvar i tome sam sad u potpunosti posvećena. Moj tim i ja koordiniramo se s ribarima i znanstvenicima kako bi naša rješenja predstavljala istinsku ravnotežu između zaštite ribljeg fonda i ekonomskih interesa ribara i države.
Kako gledate na politička zbivanja u Hrvatskoj? Koje je vaše mišljenje o Vladi premijera Plenkovića?
– Ispalo je jako puno kostura iz ormara i Plenković se sad mora baviti važnim pitanjima koja nisu prouzročili on i njegova vlada. INA-MOL, arbitraža sa Slovenijom, Agrokor, presuda šestorci – sve su to ozbiljne krize za ovu vladu i zato se bojim da nema dovoljno vremena baviti se stvarnim reformama niti provođenjem svog programa. Zasad su neke stvari dobro odrađene, ali treba iskoristiti pozitivnu ekonomsku klimu u cijelome svijetu da bismo proveli sve važne reforme prije sljedeće recesije. Mirovinski i zdravstveni sustav te pravosuđe traže ozbiljne promjene, a ne samo kozmetičke zahvate.
Jedan od ključnih hrvatskih problema jest demografija, mislite li da se čini dovoljno po tome pitanju?
– Demografska obnova nužno je vezana uz reforme. Teško će mladi ljudi ostajati i zasnivati obitelji u Hrvatskoj ako i dalje osjete tu društvenu nepravdu, na svakom se koraku susreću s nepotizmom i korupcijom, teško mogu pronaći posao ili otvoriti svoj biznis uz toliko suludih propisa i nepotrebnih davanja. Ove nekakve stimulacije na kojima je svaka vlada dosad zasnivala svoju pronatalitetnu politiku mogu biti samo dodatak, ali ljudi neće zbog njih imati djecu. Djecu imaju zbog sebe i moraju poželjeti svoje snove ostvariti u Hrvatskoj. Tad ćemo biti na putu oporavka.
Nedavno smo svjedočili stravičnom činu generala Slobodana Praljka, kako gledate na njegovu nesretnu sudbinu i općenito na odnos prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, može li se po tome pitanju učiniti više i što?
– Haška presuda šestorci nema veze sa zdravim razumom. Trinaest godina trebalo je toj karikaturi od suda da iskonstruira i potvrdi jednu veliku laž. Praljak s time nije mogao živjeti, nije htio nastaviti život sa stigmom ratnog zločinca, i učinio je to što je učinio. Hrvatima u BiH Hrvatska treba pomoći da postignu potpunu ravnopravnost s ostala dva konstitutivna naroda. To bi našoj državi trebao biti vanjskopolitički prioritet broj jedan i svi naši kapaciteti moraju se angažirati oko tog pitanja. BiH je u procesu izmjene Izbornog zakona i to mora biti iskorišteno za stvaranje pretpostavki za istinsku ravnopravnost Hrvata.
Nerijetko se u hrvatskom društvu srećemo s pojmom veleizdaje, što je za vas veleizdaja i tko su za vas veleizdajnici i na koji način je potrebno postupati prema njima?
– Veleizdajnik je svatko koga sud pravomoćno osudi za kazneno djelo veleizdaje kako ga definira Kazneni zakon. Zakon u tom pogledu nije loš, ali se ne provodi, a pravosuđe je posebno leglo korupcije i upitno je koliko građani mogu imati povjerenja u njega da će takve ljude doista i osuditi.
Kako gledate na odnos između Hrvatske i Srbije?
– Postoji niz otvorenih pitanja koja moraju biti riješena u ovim pregovorima inače Srbiju ne treba pustiti u EU. Komisija kaže da su to bilateralna pitanja koja ne bi smjela opterećivati pregovore, a ja kažem da sva ta pitanja poput nestalih, otetog kulturnog blaga, obilježavanja logora za Hrvate na tlu Srbije, povrata privatnog vlasništva Hrvatima i prava hrvatske nacionalne manjine imaju itekako veze s vladavinom prava i da Srbija ne može zatvoriti pojedina poglavlja, a da ne napravi ozbiljan korak naprijed u rješavanju ovih otvorenih pitanja.
Kakav je vaš stav o predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović, jeste li zadovoljni onime što je do sada pokazala tijekom obnašanja dužnosti?
– Predsjednica korektno odrađuje svoj mandat, puno bolje od svog prethodnika. Pokušava nas pozicionirati bliže zemljama Višegradske skupine i tu je apsolutno podržavam. Inicijativa „Triju mora“ koju je pokrenula skupa s poljskim predsjednikom Dudom, mojim bivšim kolegom iz ECR grupe u Europskom parlamentu, ima potencijala i ako nešto od tog potencijala bude ostvareno do kraja njezina mandata, moći ćemo reći da je doista dobro odradila posao unutar svojih vrlo ograničenih ovlasti.
ZADNJE VIJESTI
Svećenik zatresao Hrvatsku: Za komuniste državni neprijatelj, a nekim Hrvatima ‘trn u oku’
Srpsko kulturno društvo će u centru Zagreba ubirati ozbiljan novac: Evo tko im je dao taj prostor
Stiže zabrinjavajuća promjena vremena: ‘Ništa mi se ovo ne sviđa, sutra će biti najkritičnije’