Rijetki znaju kako je Jandroković osvojio suprugu, a svi pamte obiteljsku dramu s Milanovićevima
Rusi naredili Todoriću da smanji plaće i otpusti dio ljudi
Prema navodima Jutarnjeg lista, temeljem razgovora s bankarima, plan za spašavanje Agrokora uključuje otkaze dijelu zaposlenih i rezanje plaća uzduž i poprijeko koncerna
Sberbanka ima novca: to je Rusima najmanji problem. Zato i ne očekuju da se domaće banke uključe aktivno u program spašavanja likvidnosti prezaduženog, ali inače rentabilnog koncerna. Taj plan uključuje zajam za likvidnost, vrijedan 2,7 milijardi kuna, koji bi Agrokoru trebao omogućiti da dođe do daha i plati nagomilane obaveze prema dobavljačima i kooperantima.
No očekuju da domaće banke za sad ne povlače kredite koje su dale Agrokoru, odnosno da ih refinanciraju kad ovi dođu na naplatu, to jest da ne traže povrat novca već odobre iste takve kredite s novim rokom otplate. Problem bi mogao biti taj što propisi nalažu domaćim bankama da ne stavljaju sva jaja u istu košaru, odnosno da diverzificiraju svoj portfelj. Uz novi kreditni rating Agrokora, moguće je da će banke morati već i zakonski, u skladu s propisima HNB-a, smanjiti svoja ulaganja u Agrokor, što znači da bi se mogle naći u situaciji da moraju ipak povući dio kredita danih Agrokoru. S druge strane, bankama to nikako ne odgovara – jer bi im eventualna propast Agrokora nanijela ogromnu štetu koju ne bi mogli nadoknaditi. Eventualna stečaj Agrokora ostavio bi domaće banke s milijardama i milijardama nenaplativih potraživanja, pa nije teško pretpostaviti da će slijediti plan Sberbanke, koja je uostalom i vlasnik najvećeg dijela duga, i jedina koja je u ovom trenutku u stanju i voljna dodatno uložiti u Agrokor kako bi ga se održalo na nogama.
No to neće ići bez određenih uvjeta, a to svakako podrazumijeva masovna otpuštanja, smanjenje plaća od vrha do dna, objedinjavanje funkcija i drukčiju, ekonomičniju organizaciju samog koncerna koji u svom sastavu ima stotine tvrtki. Logično je očekivati i gašenje odnosno prodaju neprofitabilnih tvrtki u sastavu koncerna, vjerojatno prvenstveno u segmentu proizvodnje hrane, jer maloprodaja generira najveći dio dobiti koncerna.
Bloomberg također piše o ruskim planovima za restruktiriranje, navodeći kako Agrokor čini čak 15% hrvatske ekonomije – odnosno BDP-a – i kako osnivač korporacije, Todorić, koji je posao započeo još po završetku studija 1976. i izrastao u najvećeg proizvođača hrane i najveći maloprodajni lanac na jugoistoku Europe, i dalje ima u vlasništvu oko 95% dionica kompanije kojom upravlja uz pomoć svoje troje odraske djece. Korijene problema oni vide u ulasku Hrvatske u EU, što je Todorićeve tvrtke, prvenstveno one iz segmenta proizvodnje hrane, izložilo konkurenciji iz EU.
Agrkokor mora isplatiti preko pola milijarde eura do sredine iduće godine, kad dospijevaju obveznice koje je izdao 2014. kako bi preuzeo Merkator, u najvećem neprijateljskom preuzimanju ikad u regiji. To je ujedno bio i kraj ekspanzije Agrokora. Uz to, Agrokor u ovom trenutku duguje dobavljačima oko 2 milijarde eura. Dio kredita od 200 milijuna eura koje su nedavno dobili od Sberbanke su upotrijebili za te svrhe.
No zanimljiva je u sklopu ovog i međuruska svađa: čelnik Sberbanke, inače bivši ruski ministar gospodarstva Herman Gref je, kako navodi Bloomberg, “povukao neuobičajen korak i javno kritizirao veleposlanika” Anvara Azimova, čije je izjave ocijenio neprihvatljivima jer su dovele do naglog pada povjerenja u Agrokor i pada vrijednosti dionica. Azimov je prošlog mjeseca upozorio na Agrokorov dug prema ruskim bankama Sberbank i VTB-u, rekavši da je Rusija zainteresirana pomoći kompanijama koje aktivno surađuju, ali kako Agrokor nije među njima. To je protumačeno kao rusko dizanje ruku od Agrokora, što se tumačilo osvetom za sankcije uvedene Rusiji, odnosno izlazak nekih kompanija s ruskog tržišta. No Rusi, izgleda, ipak nisu spremni dignuti ruke od Agrokora tek tako – ne zbog gubitka novca, naravno, jer ako ruske banke ičeg imaju previše to je novac kojeg zbog zapadne blokade nemaju gdje uložiti, već prvenstveno zbog političkog utjecaja kojeg mogu ostvariti preko kontrole prehrambene industrije i distribucije na cijelom prostoru bivše SFRJ.
Što god tko mislio o Todoriću, treba biti svjestan da bi bankrot Agrokora vrlo vjerojatno značio i bankrot države kao takve, uz grčki scenarij, pa ga stoga ne treba priželjkivati. Na žalost, u Hrvatskoj je većini ljudi više stalo do toga da Todoriću crkne krava nego da im sutra djeca imaju mlijeka. Stoga se valja nadati da će Vlada imati sluha i s Rusima iskoordinirati napore za spas Agrokora, s Todorićem na čelu ili bez njega, pod uvjetom naravno da država ne bude ta koja mora nekom opraštati dugove kao u slučaju EPH holdinga ili davati državna jamstva kao u slučaju škverova.
ZADNJE VIJESTI
Ćipe progovorio o dogovorima Pupovca i Plenkovića: ‘To doslovno drži naciju u okovima’
Dok SDP i HDZ vode obračun na mrežama još jedna stranka odlučila se oprostiti od lijeve koalicije
Svećenik zatresao Hrvatsku: Za komuniste državni neprijatelj, a nekim Hrvatima ‘trn u oku’