Sanjin Strukic/PIXSELL
Sanjin Strukic/PIXSELL

PUKOVNIK KAKARIĆ OŠTRO: ‘Sljedeće stvari o Furiu Radinu morate znati’

Autor: I.Delić

Kakarić je podjelio svoje iskustvo s Radinom.

Zastupnici manjina u Hrvatskom saboru, nerijetko su ti koji protestiraju stoga što su oni za koje se zalažu zakinuti. Više od jednog desetljeća klupe hrvatskog doma demokracije grije zastupnik talijanske manjine, osebujni Furio Radin. A kako izgleda kontakt s ovim zastupnikom nedavno je na svojem profilu otkrio je pukovnik i aktivist Branko Kakarić.

-Pisati Radinu o povredama ljudskih prava Hrvata uzaludan je posao. Prozivati ga zbog njegove subverzivne djelatnosti, također je uzaludni posao
Morate znati sljedeće stvari. Furio Radin na čelu je: – Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
I TO DOŽIVOTNO. Na žalost, on je taj koji u saboru odlučuje hoće li predstavke HRVATA o povredama ljudskih prava biti uopće evidentirane, a kamoli predstavljene SABORU kao takvom. Takav status osigurali su mu pripadnici UDBA-e i KOS-a infiltrirani u hrvatske institucije. Radin koristi apsolutno svaku priliku ocrniti Hrvatsku i Hrvate pred međunarodnim čimbenicima i deklarirani je neprijatelj samostalne Hrvatske. Sve hrvatske domoljube prikazati kao OPASNE EKSTREMNE FAŠISTE. Predstavke Hrvata a posebno predstavke branitelja o povredama temeljnih ljudskih prava završavaju u košu.Zamislite taj apsurd da takva osoba koja javno kroji sudbinu VEĆINSKOG HRVATSKOG NARODA. Kada će taj odbor biti podijeljen u DVA ODBORA:- Odbor za ljudska prava i- Odbor za prava manjina  i kada će na čelu odbora za ljudska prava sjediti Hrvat tada će i većinski hrvatski narod u saboru koji se ove HRVATSKI , moči istaknu svoje probleme, tada će u našoj državi doći do vidljivih i značajnih promjena na bolje- napisao je Kakarić.

Inače, saborski zastupnik Radin, nerijetko je kroničar društveno-političke scene u našoj sceni, pa se u ovom sazivu Sabora u više navrata osvrtao na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Apsurdnom je tako nazvao ocjenu ministra  da je godinama reketario Vlade kako bi dobio dodatni novac iz Ministarstva kulture.

Uz to je poručio kako smatra da manjinama jeste mjesto u tome resoru.

– To je apsurdno. S druge strane, iznenadilo me da je ministar Hasanbegović ipak napokon iskoristio jednu stranu riječ da objašnjava ono što misli, rekao je Radin novinarima uoči sjednice Savjeta za nacionalne manjine upitan za Hasanbegovićevu ocjenu da je politički reketario. Radin je drugačijeg stava i u pogledu ministrove ocjene da Ministarstvo nije nadležno za financiranje manjinskih glasila, odnosno drži da manjine trebaju biti zastupljene u tom ministarstvu.– Ako u Hrvatskoj ne postoji kultura manjina, ako postoji samo hrvatska kultura, onda stvarno nije nadležno. Ako je to ministarstvo hrvatske kulture, a ne Ministarstvo kulture u Republici Hrvatskoj, onda ima pravo on. Ja smatram da je to zapravo bilo dobro za većinu, za državu, za Hrvate, da je i manjinama mjesto u Ministarstvu kulture. Ali svatko ima pravo na svoje mišljenje. Moja izdavačka kuća i moja manjina će postojati i kada ministar Hasanbegović neće biti u Vladi, rekao je Radin.

Podsjetimo,  Hasanbegović je nedavno ustvrdio da se novac poreznih obveznika više ne može dijeliti na dosadašnji način te da njegovo ministarstvo nikome neće plaćati financijski reket komentirajući kritike o ukidanju glasila manjinskim skupinama i uskraćivanju novca nekim kulturnim projektima i neprofitnim medijima. Ministarstvo nije ukinulo nijedno manjinsko glasilo jer se ona financiraju iz savjeta za nacionalne manjine, napomenuo je ministar osvrnuvši se na neka prošla vremena.

-Bila je riječ o jednoj vrsti političkog reketa koji su sve hrvatske vlade plaćale za glas i političku lojalnost vladajućoj većini saborskom zastupniku Furiju Radinu. Ja sam prekinuo s tom praksom i vrlo jasno istaknuo da kao ministar nikome neću plaćati financijski reket bez obzira na to je li riječ o takozvanim lijevim ili desnim glasilima, poručio je Hasanbegović.

Inače, Radin kao zastupnik talijanske manjine, jedna je od zanimljivijih, ali i dugovječnijih pojava u hrvatskom domu demokracije. Primjera radi istaknuo se potpisivanjem Deklaracije o nesnošljivosti i etnocentrizma u Hrvatskoj, prošle godine, podupirući time stajališta Milorada Pupovca i ostale manjinske i u Lijepoj našoj ugrožene ekipe.

– Nacionalne manjine ponovo su suočene s eskalacijom etnocentrizma i netolerancije u Hrvatskoj i svjedoci su šovinističkih izjava europarlamentarke Ruže Tomašić koja poziva na etničku netrpeljivost i etničko čišćenje. Diskriminirani smo od pojedinih stranaka koje su od nacionalizma i isključivosti stvorile, kako svoju političku ideologiju, tako i svoju političku praksu i uvjereni da takvo stanje predstavlja sigurnosni problem za nacionalne manjine i prepreku za ostvarivanje njihovih Ustavom i međunarodnim ugovorima zajamčenih prava. Mnogi pripadnici nacionalnih i drugih manjina osjećaju povećanu nesigurnost i nelagodu zbog ponovnog proizvođenja straha i netolerancije u posljednje vrijeme u Hrvatskoj i zato u njihovo ime i kao njihovi zastupnici tražimo solidarnost i pomoć svih odgovornih institucija, a u prvom redu institucija Hrvatske vlade, institucija Europske unije i institucija civilnog društva. Ujedinjeni i odlučni u podršci njezinu sadržaju i njezinoj svrsi, te svjesni ozbiljnosti današnjeg društvenog trenutka, potpisujemo ovu Deklaraciju – kazano je tijekom potpisivanja.

O Radinu su svojedobno progovarali članovi pulske Udruge dr. Ante Ciliga, a u priopćenju za javnost kojega potpisuje njihov predsjednik Ninoslav Mogorović stoji: “Furio Radin, kao zastupnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, već godinama vodi otvoreni, katkad više ili manje zakulisni, podmukli ‘rat’ s Republikom Hrvatskom glede njezina suvereniteta u Istri. Da, upravo tako – on se naime ne bori za manjinska prava talijanske nacionalne manjine već sustavno radi na ukidanju bitnih odrednica državnog suvereniteta RH na svojem teritoriju ponašajući se pri tome kao da je Istra neki kondominij Republike Hrvatske i Italije, a ne neotuđivi i integralni dio hrvatskog državnog teritorija! Pri tomu ima podršku ‘pragmatičkih’ političara iz IDS-a koji su spremni, za svoje mandate u Saboru i vlast na lokalnoj razini, dakle čisto materijalne kategorije, odreći se svojeg nacionalnog identiteta baš kao i dovesti u pitanje Ustav RH odnosno prerogative hrvatske državnosti koji su istim definirani.

-U njegova ‘ostvarenja’ spadaju i nonsensi koje je uspio progurati u Istri, a kojih se nigdje na svijetu ne može pronaći. Tako npr. nema države na svijetu koja dozvoljava nacionalnoj manjini da u općinama i gradovima, gdje su one u većoj ili manjoj mjeri zastupljene, bude izvješena zastava njihove matične države na objektima koje koristi lokalna samouprava i to punih 365 dana u godini. Isto tako da tijela državne vlasti, kao npr. policija, ima dvojezičnu ploču na ulazu. U Puli se mnogim starijim Istranima smrači pred očima kada ulaze u zgradu PU Istarske gdje uz hrvatski naziv te institucije moraju pročitati Questura jer ona je bila simbol dugogodišnje talijanske okupacije, hrvatske nacionalne i ljudske obespravljenosti, podcjenjivanja i mučenja – jednom riječju fašističkog (i ne fašističkog) talijanskog krvavog terora u Istri. Zastava, grb i himna su ustavne kategorije koje simboliziraju suverenitet nacionalne države. Zbog čega se to ne poštuje u Istri? Zar odgovorni političari u RH to ne znaju? Uz to postavlja se pitanje (ne) poznavanja hrvatske povijesti što je poražavajuća činjenica kod većine hrvatskih političara. Naime, Italija je u Istri bila nazočna jedino kao okupaciona sila i to u vrlo kratkom povijesnom razdoblju, 1918. – 1943. godine. Prije toga ona nikada nije Istrom vladala, niti je po broju stanovnika bila većinski ‘talijanska’, sve da je ta politička nacija i postojala prije više od 200-tinjak godina, a kao država čak ni toliko. Po kriterijima velikotalijanske iredente to naravno nije tako, ali je i tome usprkos to neupitna povijesna činjenica!

Postavlja se pitanje što Furio Radin (i anacionalni IDS) želi postići s talijanskom državnom zastavom koja 365 dana u godini visi na zgradama općina i gradova zapadne obale Istre te onim Županije istarske, a na državne blagdane načičkane i na mnogim drugim mjestima uz onu hrvatsku? Što to Talijani u Istri time ‘dobivaju’ kao manjina? Istovremeno bi se trebalo pitati što tim činom u Istri dvotrećinski hrvatski narod gubi na dijelu svojeg suverenog državnog teritorija! Zar ne? Furio Radin bi se trebao upitati, kao savjesni građanin RH, zbog čega se na mnogim mjestima u kojima je uvedena dvojezičnost ona ne poštuje i to na štetu većinskog hrvatskog naroda? Zbog čega se dvojezičnost kod imena ulica, trgova i naselja u mnogim gradovima i općinama Istre pretvorila u jednojezičnost – onu talijansku? Mjesto Bale su u tom pogledu najiritantniji primjer, ali i svugdje drugdje ima na stotine takvih i sličnih primjera! Tako npr. u Balama postoji osam ulica koje su nazvane po svecima koji nemaju hrvatsku inačicu. Sve da smo mi Hrvati pogan narod, što naravno nismo, takvo što je nedopustivo. No, državne institucije RH baš kao i Ustavni sud o tome ‘mudro’ šute već desetak godina. U tom mjestu je ostala jedna jedina ulica koja se zove po nekom netalijanu, po Mati Baloti (naravno ne po Miji Mirkoviću – Mati Baloti), ali i ona je samo ‘talijanska’ jer se zove Ulica/Via Mate Balota, a ne Mate Balote ili Balotina ulica! Vladimir Nazor i Veli Jože su nestali iz većine istarskih gradića! U Puli su promijenjena imena ulica u središtu grada prema stradariju iz 1923. godine (!?) dakle iz vremena talijanske okupacije! Tko u tome gradu traži Zlatna vrata neće ih naći. U Rovinju nema više ulice 9. rujna!? Zašto? Ali zato ima ulica koje su nazvane po velikotalijanskim iredentistima pa čak i fašistima i to svugdje, pa čak i u Pazinu!?

Kino Zagreb u Puli se danas zove kino Valli po talijanskoj glumici koja je glumila i u promidžbenim fašističkim filmovima i koja je navodno bila priležnica njihovog Ducea!? Zbog čega? Zar zbog manjinskih ‘prava’? Gospodin Radin bi, ako ima imalo samo poštovanja, ljudske i nacionalne tolerantnosti, morao znati gdje je granica kada se treba stati sa traženjima takvih ‘prava’ za Talijane u Istri koja istovremeno znače oduzimanje i/ili ukidanje temeljnih nacionalnih i ljudskih prava drugima, u ovom konkretnom slučaju prije svega nas Hrvata! On ne bi smio nastavljati politiku ponižavanja i vrijeđanja dostojanstva hrvatskog naroda u Istri koji prema pripadnicima talijanske manjine nema nikakvih predrasuda naprotiv, mirno i složno živimo i ne pravimo nikakve razlike, a kamoli one koje bi imale i primjesu diskriminacije. Mnogi su i rodbinski povezani, a međunacionalnih ekscesa sa Talijanima gotovo da i nije bilo posljednjih dvadesetak godina. Prema tome red je na F. Radinu da preispita sebe i svoju ‘borbu’ za prava talijanske manjine u Istri kako ta ‘prava’ ne bi dovodila u pitanje i ugrožavala prava većinskog hrvatskog naroda. U protivnom treba biti svjestan da će morati snositi punu odgovornost za sve moguće negativne posljedice narušavanja izuzetno kvalitetnog suživota između Talijana i Hrvata u Istri. O Radinu je nekoć pisala i autorica Silvana Zili zabavljajući se njegovom imovinskom karticom prije i nakon 2008. godine, a usporedbom kartica došlo se do zaključka da je u onoj novijoj bogatiji za 245 tisuća eura.

Autor: I.Delić

ZADNJE VIJESTI