Igor Kralj/PIXSELL

PRVA ETIČNA BANKA U HRVATSKOJ: Kredit bez kamata i valutne klauzule, je li to san ili tek nova prijevara?

Autor: Dražen Boroš

Ova revolucionarna ideja nije nikakva novost, samo što su je u Hrvatskoj do sada sprječavale političke i financijske elite.

Ako Hrvatska narodna banka bude dala zeleno svjetlo, za pola godine u Hrvatskoj bi mogla početi s radom prva etična banka. A tada definitivno više ništa neće biti kao prije. Jasno, ideji osnivanja takve jedne banke žestoko će se suprotstaviti poslovne banke i ostali političko-financijski lobiji koji 20 godina sustavno i bezbroj puta dokazano pljačkaju hrvatski narod i hrvatsku državu, jer bi im ona, a onda i eventualno druge, slične mogla potpuno pokvariti račune.

Naime, inicijatori pokretanja “Zadruge za etično financiranje” smatraju kako je to projekt “totalno drukčiji od drugih” – barem u Hrvatskoj, i kako će upravo on i njemu slični potaknuti razvoj hrvatskog gospodarstva, posebice malog i srednjeg poduzetništva, jer im primarni cilj neće biti ostvarivanje ekstra profita nego poticanje razvoja. Ipak, najvažnije obilježje buduće etične banke su njezini uvjeti: dakle, etična banka čak 90 posto kapitala i dobiti reinvestira, dok će vlasnici, točnije zadrugari, odlučiti što će s preostalih 10 posto.

Odobravat će kredite tvrtkama i poduzećima po najviše četiri posto kamate, a njihov moto je da ti krediti moraju biti u službi stvaranja nove vrijednosti. Članovi zadruge trenutno imaju 38 različitih projekata koje bi financirali uz apsolutno najpovoljnije uvjete koji se mogu zamisliti. Neki krediti će biti uz nula posto kamata, a riječ je o primjerice pretfinanciranju projekata sredstvima iz EU fondova. Naravno, odobravat će se i krediti građanima, ali samo za namjensku potrošnju za osnovne potrebe: stanove, automobile, bijelu tehniku, zdravstvene usluge, obrazovanje i edukaciju. I ti će krediti imati tri puta nižu kamatu od one koju daju poslovne banke, ali i njihov će uvjet biti stvaranje novih vrijednosti.

Kako do jeftinog novca?

S druge strane, kamate na depozite u banci će biti nula posto, osim na iznose štednje manje od 50 tisuća kuna, a kamata za te uloge bit će viša što je ulog manji i obratno. Iako je takav koncept etičnih banaka u Europi i svijetu poznat već više od 15 godina, u Hrvatskoj on dolazi u trenutku kada je najveći broj građana doslovce osiromašio zbog guljenja kože od strane banaka. Slučaj “franak” je u potpunosti razotkrio politiku komercijalnih banaka pa se osnivači “zadruge za etično financiranje” nadaju kako će njihova banka privući veći broj ulagatelja i zadrugara.

Prema riječima jednog od čelnih ljudi, 34-godišnjeg fizičara Gorana Jerasa, već su sakupili polovinu od planiranih 150 milijuna kuna početnog kapitala jer 40 milijuna treba da bi se banka registrirala i platila sve početne troškove i pologe.

Interes za banku je navodno velik u cijeloj Hrvatskoj od Međimurja do juga Dalmacije, od Istre do Slavonije. Uključilo se već stotinjak poduzeća od kojih su neka dala i do milijun kuna. Ostalo su ulozi manjih ulagača-zadrugara koji moraju minimalno uplatiti 2500 kuna u kapital banke što je već napravilo više od 200 ljudi. Poslovanje banke nadzirat će osim skupštine društva i HNB te Europska federacija etičnih banaka čija je zadruga već članica.

Jedna od najvažnijih stvari vezanih uz poslovanje banke je model otplate kredita koji će se odobravati i vraćati u valuti prihoda klijenta, dakle u kunama za hrvatske građane. Oni koji eventualno primaju plaću u eurima vraćat će u eurima bez ikakvih konverzija, tečajnih razlika i drugih načina pljačke građana kojima smo svjedoci dva desetljeća.

Banke ulagača

Svaki ulagač u svakom trenutku može povući svoj ulagački udio bez suvišnih pitanja, jedino što će oni s iznimno velikim ulozima imati rok do dvije godine. Zanimljiva je činjenica da prosjek promašenih financiranja u sličnim etičnim bankama u Europi između jedan i dva posto, dok je u poslovnim bankama 18 posto promašenih kredita isplaćeno građanima i čak 26 posto poduzećima.

Jasno, na kraju se treba zapitati u čemu je kvaka i zašto tako nešto nije saživjelo u Hrvatskoj već odavno. Jedan od odgovora je svakako taj što to nije bilo u interesu moćnicima i bankarima koji su nakaradnim zakonima legalizirali brutalno pljačkanje građana.

I tu dolazimo do posljednje stavke u priči o etičnim bankama. Možda će se u prvi mah nekome učiniti poznato, ali osnivači uvjeravaju kako to nema nikakve veze sa svim onim financijskim inženjerinzima i štedionicama, odnosno štednim zadrugama koje su postojale i koje je HNB prešutno tolerirao, a radilo se o čistoj prijevari bez financijske i zakonodavne zaleđine.

Dakle, u etičnoj banci će kredite dobivati jedino ulagači. Pa i poslovne banke traže da osoba koja dobiva neki kredit bude njezin komitent. A komitent etične banke postaje se uplatom od minimalno 2500 kuna ulagačkog kapitala. No u konačnici, to i nije ništa ako će se moći dobiti super povoljan kredit bez valutne klauzule u kunama i uz minimalnu kamatu, bez svih nepotrebnih instrumenata osiguranja poput polica osiguranja, depozita, mjenica i sličnih stvari.

Navodno će u banci koja bi trebala započeti s radom već ove godine za početak raditi stručnjaci iz europskih etičnih banaka, a omjer plaće između šalterskog radnika i menadžera neće biti veći od omjera 1 naprama 4.

Ukratko, novac za kreditne aktivnosti svih etičnih banaka dolazi od uloga i štednje klijenata, koji je stvoren u realnoj ekonomiji, pa se na taj način “etične banke” vraćaju izvornoj ulozi banaka. Pored toga, takve banke ne prihvaćaju “prljavi” novac od ilegalnih aktivnosti, novac od industrije naoružanja, zagađivača životne sredine, kao ni novac nepoznatog podrijetla, niti se bave špekulacijama na tržištu novca radi stjecanja kratkoročne dobiti. U Europi trenutno postoje 22 etične banke koje su okupljene u Europskoj federaciji etičnih i alternativnih banaka, osnovanoj 2001. godine u Bruxellesu.
Ostaje nam dakle tek čekati i vjerovati kako dolazi neko novo vrijeme.

Autor: Dražen Boroš