Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Prijevremeni izbori – još jedna manipulacija?!

Autor: mr. sc. Edo Zenzerović

Ukidanje uvjeta za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača omogućilo je sudjelovanje na izborima za Sabor, bez skupljanja potpisa potpore birača, velikom broju potrošenih i marginalnih političara i stranaka koje su na izborima dobile manje od 1400 glasova birača

Ukinuće odredbe o 1.500 pravovaljanih potpisa birača za sudjelovanje stranačkih i lista kandidata birača na izborima odlukom Ustavnog suda 24. rujna 2015. godine moglo je dovesti u pitanje održavanje izbora s preferencijskim glasovanjem zbog prevelikog broja izbornih lista. Znatno je povećalo troškove izbora i broja propalih glasova. Tisuću i petsto potpisa kao uvjet za sudjelovanje na izborima je manje od 0,4 % od prosječnog broja birača deset izbornih jedinica. Bivša predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec zna kao članica da Venecijanska komisija preporučuje uvjet za sudjelovanje na izborima do 1 % pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje strankama ili kandidatima na izborima ili odgovarajući novčani polog (“Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”). Ukidanje uvjeta za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača omogućilo je sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor, bez skupljanja potpisa potpore birača, velikom broju potrošenih i marginalnih političara i stranaka koje su na izborima dobile manje od 1400 glasova birača.

Prof. dr.sc. Robert Podolnjak i ministrica uprave dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović su najodgovorniji za izostanak nužnih promjena izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu na koje sam ih više puta upozorio pismeno i usmeno. Hrvatski laburisti Dragutina Lesara su savjetom profesora Podolnjaka predložili 6 izbornih jedinica. Prema tom Prijedlogu promjena izbornih jedinica izborna jedinica Grad Zagreb imao bi 26 zastupnika. Ako bi se prijavilo na izbore 39 lista, koliko ih je bilo u I. izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor održanim 2011. godine, za provedbu izbora morali bismo tiskati oko 690 tisuća knjižica s 24 stranica formata A4 s imenima i prezimenima kandidata za izbore s preferencijskim glasovanjem. Najbogatiji zastupnik u Hrvatskom saboru je za tako loš savjet sigurno dobio pristojan honorar.

Kako ćemo provesti prijevremene izbore s preferencijskim glasovanjem u rujnu ako se prijavi 150 lista kandidata o tome saborski zastupnici nisu mislili, a izglasali su velikom većinom samoraspuštanje Sabora? Tko će odgovarati za promašene izbore?

Rezultati izbora za Hrvatski sabor održanih 8. studenog prošle godine pokazali su da prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova uz jedan preferencijski glas potire volju birača. Preferencijskim glasovima izabrali smo samo šest zastupnika od 143 zastupnika odnosno manje od 4,2 %. Preferencijsko glasovanje pokazalo se nepraktično i preskupo. Većina birača dala je preferencijske glasove medijski poznatim političarima i kandidatima na prvim mjestima na izbornim listama. Bez prohibitivne klauzule bili bismo izabrali preferencijskim glasovima 43 zastupnika ili 30 posto.

Na nejednakost biračkog glasa zbog nezakonitog odstupanja broja birača u većini izbornih jedinica na izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru 2007. upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine Hrvatski sabor i Ministarstvo uprave. Nezakonito odstupanje broja birača po izbornim jedinicama bilo je na svim izborima za Hrvatski sabor od 2000. godine i bit će na prijevremenim izborima početkom rujna krivnjom svih zastupnika Hrvatskog sabora, a posebnu odgovornost snose zastupnici MOST-a, Ministarstvo uprave, Ustavni sud i profesor Podolnjak.

Zašto za pet godina Ustavni sud, Ministarstvo uprave i Hrvatski sabor nisu ništa poduzeli, a građani su tražili? Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice zadovoljava sve zahtjeve koje je GIUIO tražila koji se odnose na minimalni broj zastupnika po izbornoj jedinici i nejednakosti biračkog glasa te broj preferencijskih glasova i izborni prag, a to su znali svi zastupnici Hrvatskog sabora.

Zastupnici Hrvatskog sabora mogli su prihvatiti kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav koji je bivši predsjednik Republike prof. dr.sc. Ivo Josipović obećavao biračima u predizbornoj kampanji kojim bi se 48 zastupnika biralo većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Bivši predsjednik je također obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. To znači da je u prijedlogu bivšeg predsjednika uključeno povećanje broja zastupnika dijaspore s 3 na 9 uz 8 zastupnika nacionalnih manjina. Bez promjene Ustava mogla je saborska većina izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika u Hrvatskom saboru. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg i prethodnog saziva Sabora.

Željka Markić, Dragutin Lesar i GONG te njihov savjetnik prof. dr.sc. Robert Podolnjak kao član Radne skupine za ustavne promjene bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića bili su upoznati s tim rješenjem prije početka skupljanja potpisa na peticiju za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Zašto su Željka Markić i Krešimir Planinić savjetom profesora Podolnjaka predložili za Referendum lošija rješenja od Ive Josipovića?

Temeljem podataka o prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva te popisa stanovništva 2001. i 2011. godine može se lako procijeniti da broj birača od 2007. godine nije bio veći od tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća birača, ako je broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima 2003. godine prema izvještaju DIP-a stvarno bio 3.690.936. Broj birača registriran na biračkim mjestima prema izvještajima DIP-a u Hrvatskoj na niti jednim izborima za Hrvatski sabor nije prelazio 3.842.363, ali je prelazio na Referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji održanom 20. siječnja 2012. godine na kojemu je iznosio 4.092.137. Kako je moguće da su: Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija imale veći broj birača nego stanovnika popisanih travnja 2011. godine? Je li to samo nemarnost djelatnika Ministarstva uprave ili svjesno krivotvorenje podatka o broju birača odnosno rezultata referenduma? Neselektivnom provedbom Zakona o prebivalištu mogli su: Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova od prosinca 2012. godine sredite popise birača. Na izborima 8. studenog 2015. godine za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3.563.397 birača. Bivši ministar uprave Arsen Bauk potvrdio je Rješenjem 4. studenog 3.755.067 birača. Kako se za tri dana tijekom izbornog procesa broj birača smanjio za 191.670 birača? Od većih gradova Crikvenica i Makarska i dalje imaju veći broj birača od broja stanovnika, a ministar unutarnjih poslova Orepić čisti samo višak birača u Vrgorcu i Metkoviću. Zašto DORH nije pokrenuo istragu o mogućoj izbornoj prijevari? Zašto GONG prešućuje nestanak birača? Zašto je Hrvatska radiotelevizija prešutjela nestanak birača i kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Branka Hrvatina koju sam podnio Županijskom državnom odvjetništvu Zagrebačke županije 12. listopada 2015. godine zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog dijela manipulacije biračima.

Nepostojećim biračima Ustavni sud je, prihvativši grubu manipulaciju brojem birača bivšeg ministra uprave Arsena Bauka da je za održavanje referenduma o izbornim pravilima GIUIO potrebno 404.522 pravovaljana potpisa birača, uskratio hrvatskim građanima pravo na referendum i ugušio demokraciju. Zato ostvarimo prosvjedom referendum o izbornim pravilima, a ne čekajmo presudu Europskog suda za ljudska prava na tužbu GIUIO protiv odluke Ustavnog suda! Kako se broj birača na drugim izborima za EU parlament 25. svibnja 2014. godine za samo 119 dana povećao za 281.739 na 4.042.522 birača, koji je Ustavni sud prihvatio od bivšeg ministra Arsena Bauka kao mjerodavan za održavanje Referenduma o izbornim pravilima, na dan 21. rujna 2014. godine? Za takvo povećanje broja birača trebalo bi 20 godina da 14.087 birača više stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Od 2007. godine broj birača prema procjeni opada. Ova analiza dokazuje da politička kasta SDP-a i HDZ-a grubo manipulira brojem birača kako bi spriječila referendumske inicijative i namještala rezultate izbora i referenduma te zbog toga sam DORH-u kazneno prijavio 12. listopada 2015. godine bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Branka Hrvatina.

Autor: mr. sc. Edo Zenzerović

ZADNJE VIJESTI