Marko Jurinec/PIXSELL
Marko Jurinec/PIXSELL

POTRESNA SVJEDOČANSTVA IZ ZATVORA: Sukobi s policajcima, droga i brutalna silovanja

Autor: M.B.

Sisački zatvor nema video nadzora, a već godinama slovi kao jedan od lošijih u Hrvatskoj.

Kakav je život unutar ćelija naših zatvora, pitanje je na koje bi teško pronašli konkretan odgovor. Provjereno u posljednjoj emisiji donosi detaljni uvid u uvjete zatvora do sada te snimke zatvorskih nadzornih kamera koje donose sukobe zatvorenika sa zatvorskim policajcima.

JEDNA PRIČA:

Prijetio je da će im razbiti glave utegom od 10 kilograma. Njih sedam jedva ga je svladalo. U sobi se nije smirio. Udario je glavom u metalni ormar. Potom ga ponovno svladavaju i stavljaju lisice. Ovo mu nije bio prvi incident. I ranije je prijetio da će se ozlijediti žiletom i iskasapiti policajce. Iz zatvora u Bjelovaru prebačen je na liječenje u zagrebačku zatvorsku bolnicu.

“Bilo je napada na nas i napada na moje kolege, raznoraznih drugih incidenata, pokušaja suicida, bijega. Sve je to sastavni dio posla u zatvoru i zato smo tu”, rekao je Tomislav Smrček, pravosudni policajac u bjelovarskom zatvoru.

DRUGA PRIČA:

Uobičajena poslijepodnevna šetnja u Remetincu, pretvorila se u dramu. Zatvorenik se oglušio na zapovijed policajca. U pomoć su mu stigla trojica kolega, ali od napada nije odustao. Iz neposredne blizine gađao je pravosudnog policajca utegom i promašio. Borba četiri na jedan potrajala je pune četiri minute. Za pravosudne policajce situacija je to za koju moraju biti spremni svakog dana. Ubojice, kriminalci, silovatelji osobe su s kojima rade. Moraju biti uvijek korak ispred, jer zatvoreničkoj kreativnosti nema granica.

Druga strana ima svoju priču koja se rijetko uspije čuti

“Bilo je par nekih slučajeva gdje su nekim novacima dali popularni Leponex od kojeg ti odumru svi mišići i onda je ljude znala izje… cijela soba. To su ljudi koji su pukli psihički i to su baš ekstremne situacije”, tvrdi jedan zatvorenik.

Donosimo svjedočanstva trojice zatvorenika s podužim zatvorskim stažom. Kazne su služili u desetak hrvatskih zatvora i kaznionica.

Ovo su još neka svjedočanstva:

“Uhvatilo se par puta da se maloljetnici oralno zadovoljavaju, al to se riješilo po kratkom postupku, istuklo bi ih se i ne bi to nikad više radili.”

“Ima ta priča s tim mačkama recimo koje se navuče na heroin pa im onda izvade zube pa mačke same dolaze natrag i rade s njima svašta. Mašta radi svašta.”

Droga i nasilje velik su problem
Uz seksualna zlostavljanja, velik problem u zatvorima je, kažu, droga. Dostupna je na svakom koraku. Od heptanona, metadona, do kokaina i heroina. Kako se unosi, ne žele otkrivati, ali načina je puno, unatoč strogim kontrolama. Surađuje se, tvrde, i s pravosudnom policijom.

Evo što kažu zatvorenici:

“Stvaraju narkomane u principu unutra na legalan način. Droga se i kupuje između zatvorenika. Duhan je u principu glavno platežno sredstvo, čišćenje soba, neke manje ucjene i tako, na sto načina možeš zaradit za drogu ako nemaš vanjska primanja.”

“Hodao sam na šetnji u Remetincu s hašišem u ruci… o čem pričamo. Ima svega.”

Ima i nasilja. Iako među zatvorenicima postoji jasna hijerarhija i poznato je kome se ne smije zamjerati, međusobni sukobi vrlo su česti.

Na smještaj također imaju primjedbe, izuzev zatvora u Glini.

“Remetinec, Sisak, Karlovac, ne da nije humano, nego je pogubno za zdravlje. Ti u istoj sobi vršiš nuždu i jedeš. Gljive doslovno izlaze iz WC-a pored prozora od vlage, po zimi, kreveti ne znam otkad su, madraca nema čitavog, naspavat se ne možeš, recimo u Remetincu tolko je mala soba, kažu osam ljudi i gužva je pa unutra su previše četiri čovjeka. Radije bih bio svezan pod drvetom ili na lancu nego unutra. To je udar na psihu i na zdravlje”, požalio se jedan od zatvorenika.

Mnoge pritužbe zatvorenika

Prošle je godine pučka pravobraniteljica zaprimila 165 pritužbi zatvorenika. Najviše zbog liječničkih usluga, uvjeta smještaja i postupanja pravosudne policije. U dvije godine podneseno je ukupno 57 tužbi, od čega sedam europskom sudu za ljudska prava. A kakav je osjećaj biti iza rešetaka, okusio sam i sam u zatvoru u Bjelovaru, koji je u sustavu na dobrom glasu.

“Ovako izgleda jedna tipična ćelija u bjelovarskom zatvoru. Ova je konkretno namijenjena za dvije osobe. No, kako je s druge strane brave. Moram priznati da ovaj zvuk zatvaranja ne zvuči nimalo ugodno”, prenio je svoje iskustvo Ivan Čorkalo.

Svaka soba u ovom zatvoru ima televizor, a ćelija iako skučena, odgovara standardu od 4 kvadrata po osobi. WC je odijeljen pregradom, a ima i dnevnog svjetla. Tko nije naviknut i nekoliko minuta iza rešetaka je previše.

“Život u zatvoru zapravo je preslika života na slobodi samo što je sve zatvoreno u četiri zida i sve se odvija jednako”, rekao je Tomislav Smrček, policajac u Zatvoru u Bjelovaru.

Zatvor je nedavno nadograđen. Zatvorenici su sagradili novo krilo, koje će uskoro biti u funkciji. Unutar njega i nova prostorija za bračne posjete.

Koliko često zatvorenici imaju pravo na posjet?

“Za one kojima je to procijenjeno, dakle to je posjeta s bračnim partnerom u trajanju od četiri sata, četri puta mjesečno. Posjete su organizirane radnim danom, prva i treća nedjelja u mjesecu i državnim blagdanom”, rekao je Drago Ivančić, upravitelj zatvora u Bjelovaru.

20-ak zaposlenih izvan zatvora imaju pravo na svakodnevno tuširanje, ostali tri puta tjedno.

Kakve su im higijenske navike?

‘Imate soba gdje sve blista jer je svaki zatvorenik dužan po zakonu do dva sata dnevno održavati prostoriju u kojoj boravi, a ima i onih gdje zatvorenika morate poticati na osobnu higijenu i prostorije u kojoj boravi”, tvrdi Ivančić.

Dva kuhara uz pomoć petorice zatvorenika dnevno pripremaju 300-injak obroka, a cijena jednog dana boravka u zatvoru državu košta 300 kuna.

Jesu li zahtjevni kad je u pitanju hrana?

“Većina ne, ali ima ih koji uvijek nešto traže posebno, izvolijevaju, ali da se izdržati”, rekao je kuhar Ivan Hršak.

Ima li onih koji koriste odlazak liječniku samo da se maknu iz zatvora?

“Ima onih koji to pokušavaju, ali mi ih jako dobro poznajemo”, priča Marin Čurić, medicinski tehničar zatvora u Bjelovaru.

Ovdje boravi u prosjeku manje od 100 zatvorenika, uglavnom s dužim kaznama, a nekolicina ih služi i maksimalnu 40-godišnju kaznu. Javnosti najpoznatija bila su petorica od sedmorice otmičara sina generala Zagorca.

Prije pet godina osam zatvorenika izvelo je pobunu, zatvorivši se u ćeliju, ali je brzo ugušena. Pokušaji bijega su rijetkost, a u zadnjih pet godina dogodio se samo jedan.

“Prilikom boravka na svježem zraku iskoristio je mogućnost udaljavanja s ograđenog šetališta, pokušao savladati zid županijskog suda, a u naumu nije uspio i nanio si je teške tjelesne ozljede, lom kralježnice i petne kosti”, ispričao je upravitelj Ivančić.

Zatvor u Sisku jedan od najlošijih u Hrvatskoj

Uspjelo je to u sedmom mjesecu Damiru Šišakoviću koji je u sisačkom zatvoru služio kraću kaznu. Rukama je slomio rešetke i pobjegao preko krova. U bijegu je pokušao oteti i silovati djevojku na Krku i sada mu prijeti dugotrajni zatvor.

“Ništa posebno se nije dogodilo. Kad se dogodio bijeg mi kao službenici smo doživjeli šok, a među zatvorenicima kao da se ništa nije dogodilo”, tvrdi Ivan Pršlja, upravitelj Zatvora u Sisku.

Sisački zatvor nema video nadzora, a već godinama slovi kao jedan od lošijih u Hrvatskoj. Uvjeti su i na prvi pogled znatno lošiji nego u bjelovarskom zatvoru. Snimanje nam je bilo strogo ograničeno. Ćelije tek izvana, bez mogućnosti snimanja zatvorenika.

“Ovdje se radi o zatvorenicima koji izdržavaju kraće kazne zatvora. Radi se o kaznama za krađe, silovanja, pokušaju ubojstva, ubojstva. Nema razlike od drugih zatvora”, tvrdi Pršlja.

I ovdje zatvorenici imaju na raspolaganju ambulantu, a liječnik stiže dva puta tjedno. Unatoč specifičnom okruženju, medicinska sestra Martina nema straha od dolazaka na posao.

Razmišljate li o njima kao o kriminalcima?

“Ne, ne, jednostavno ne”, tvrdi Martina Gašparović, medicinska sestra Zatvora u Sisku.

Zatvor u Glini ima najbolje uvjete u Hrvatskoj
Za razliku od sisačkog, jedino što upućuje da se u Glini nalazi zatvor, zidine su opasane bodljikavom žicom. A ovdje kaznu služi više od 500 zatvorenika.

“Radi se o pretežito mlađoj populaciji od 27 do 28 godina, najviše ovisnika, iz južne Dalmacije i Kvarnera, njih ima najviše. Koja kaznena djela? Ubojstva, teška ubojstva, razbojničke krađe”, rekao nam je Željko Šešerin, upravitelj Kaznionice u Glini.

Rijetki su oni koji se žale na uvjete. Zatvorenici na raspolaganju imaju tri teretane, knjižnicu s više od 10 tisuća knjiga, informatičku radionicu. Hodnici i sobe su klimatizirane, a imaju i podno grijanje.

“Ovo su najbolji smještajni uvjeti koje kaznionica ima, a i sama RH”, tvrdi Šešerin.

U posljednjih nekoliko godina u kaznionicu je uloženo oko 100 milijuna kuna, a velik dio oni su otplatili zaradom u vlastitim proizvodnim pogonima.

“Ovog trenutka unutar kaznionice radi oko 140 zatvorenika, a na vanjskom radilištu imamo još 20-ak koji rade”, priča upravitelj ove kaznionice.

Radi se u plastenicima, u kojima se godišnje uzgoji oko više od 4 tone povrća, preko metalske radionice u kojoj se rade rešetke, ograde, ralice, kotlovi, sve do zatvorske tiskare koja proizvodi uredski materijal za ministarstvo pravosuđa, a ima i kapacitet da snabdijeva kompletnu državnu upravu.

“Tisak, priprema tiska, dorada, uglavnom ovdje tiskamo memorandume, sve što treba za sustav”, objašnjava Ivica Frajdić, strukovni učitelj u tiskari.

Mjesečno, ovisno o radnim satima, zatvorenici mogu zaraditi i do 1000 kuna, što je dovoljno za kupovinu u zatvorskoj trgovini, u kojoj su cijene iste kao vani.

“Najviše kupuju, duhan, cigarete i kavu, ali vole i mliječne proizvode, sladolede. Cijene su pristojne, prihvatljive”, rekla nam je Dražena Vidović, radnica u zatvorskoj trgovini.

Uz brojne beneficije, rijetki su incidenti u ovoj kaznionici. One koji se jače ogriješe o pravila smješta se u takozvanu gumenjaru, istu u kakvoj se prošle godine u pulskom zatvoru zapalio Bojan Bešić.

“Kod nas se to vrlo rijetko koristi. Ove godine možda smo dva tri puta smjestili, a ponekad zatvorenik sam kaže, smjestite me unutra da se smirim i ne napravim veću glupost”, objašnjava Željko Šešerin.

Jedan od popularnijih oblika rehabilitacije je učenje glazbe. Miodrag u Glini radi 11 godina, osnovao je zatvorski bend koji je izdao CD i polučio uspjeh na top listama.

Sindikat upozorava na sustav koji je pred kolapsom
Pozitivan primjer iz Gline ne znači da je u zatvorskom sustavu situacija bajna. Sindikat pravosudnih policajaca upozorava da je zbog nedostatka ljudi sustav pred kolapsom, a sigurnost ljudi ugrožena.

“I dalje jedan pravosudni policajac radi s minimalno 80 zatvorenika, a ja tvrdim da bi na taj broj trebalo raditi minimalno dva”, tvrdi Armin Tatrević, predsjednik Sindikata pravosudnih policajaca.

“Prije par godina smo imali više od 5 tisuća zatvorenika, danas se taj broj kreće oko 3 tisuće, tako da je omjer jedan pravosudni policajac na dva zatvorenika”, zaključuje Anđelko Dundić, pomoćnik ministra pravosuđa.

No, pitanje je trenutka kada će u nekom od hrvatskih zatvora izbiti pobuna dosad neviđenih razmjera, prenosi Dnevnik.hr.

Autor: M.B.

ZADNJE VIJESTI