Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Potencijalni šef diplomacije surađivao je s Mesićem i Granićem: Je li Davor Božinović pravi izbor ili ‘kukavičje jaje’ HDZ-a?

Autor: I.Delić

Božinović je surađivao s Mesićem dok je ovaj bio predsjednik, blizak je i s Matom Granićem te bivšom premijerkom Jadrankom Kosor, a povjerenje uživa i od Plenkovića.

Godine u kojima je HDZ predvođen Tomislavom Karamarkom tražio političke vode u kojima će zaplivati, očigledno su za nama, osobito otkako je kormilo te stranke preuzeo Andrej Plenković udarajući vrlo jasno i precizno temelje i smjer u kojem će stranku povesti. Očito je da je riječ o lideru drugačijih pogleda i svjetonazora, uljuđenom političaru europskih manira koji HDZ namjerava pozicionirati u desni centar, što izvorno stranka i je. Za taj projek potrebna su Plenkoviću i neka nova lica, a ako je suditi po onima koje ovih dana susrećemo oko njega stranka doista obiluje mladim, svježim licima i političarima drugačijega kova no što je to do sada bio slučaj. Među tim svježim licima odskače nekoliko već viđenih, a jedno od njih svakako je i ono Davora Božinovića, jednog od Plenkovićevih savjetnika iz najužega tima, a koji pak slovi kao potencijalni ministar vanjskih poslova. Da je Božinović jedan od ključnih ljudi u novom HDZ-ovom timu svjedoče njegovi sve intenzivniji javni nastupi u kojima među ostalim odgovara na jedno od krucijalnih pitanja ono o suradnji s Mostom. Za takve istupe Božinović evidentno dobiva vjetar od leđa od svojega šefa, ali baci li se pogled na njegovu nadasve zanimljivu biografiju postavlja se pitanje je li on doista pravi i kvalitetan izbor za diplomaciju, a jednako tako nameće se i pitanje hoće li konačno HDZ raščistiti s ljudima koji su bili na visokim pozicijama u bivšem sistemu. Naime, u Božinovićevoj biografiji stoji da je bivši diplomat, ali i ministar obrane koji se sada odlučio okruniti savjetodavnom ulogom u Plenkovićevom timu jer spada u kategoriju onih koji su s licencom Ministarstva vanjskih poslova preuzeli vrh stranke. Dodirna točka između njega i Plenkovića jamačno je Jadranka Kosor na čiju su se inicijativu 2011. učlanili u HDZ. Međutim, Božinović je već jednom prije toga bio član HDZ-a i to 1990. godine, ali nije jasno kako je i zašto iz stranke istupio. Posve je zato jasno da je u Vladu ušao na nagovor bivše premijerke s kojom je tvrde upućeni iz te stranke i danas u dobrim, prijateljskim odnosima. Na prošlim parlamentarnim izborima nije ušao u Sabor, a prevelike kritike na račun Karamarka nije javno iznosio, ali iz njegova komentara za Nacional u kojem je konstatirao da si nisu politički kliknuli jasno je da nisu bili naistoj valnoj duljini. Tada se vraća na mjesto veleposlanika u MVP, a radi i kao predavač na dva fakulteta- Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću, gdje predaje kolegij Organizacija i funkcioniranje EU, a na poslijediplomskim studijima diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu predaje kolegij Globalna sigurnost i transatlantski odnosi. Posljednji parlamentarni izbori, oni prijevremeni bili su prilika da se Božinović ponovno vrati u politički život, a priliku za to dobio je kao kandidat na petom mjestu u Prvoj izbornoj jedinici gdje je osvojio beznačajnih 475 glasova.

Nešto zanimljiviji dio biografije Davora Božinovića počinje 1987. godine kada karijeru otpočinje kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske. Nedugo potom sjeda na mjesto šefa Novačke komisije u Ministarstvu obrane RH. Od 1994. do 2005. obnašao je brojne diplomatske funkcije, a 1994 bio je viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Nakon toga postaje savjetnik u hrvatskim veleposlanstvima u Bugarskoj, a potom i Bosni i Hercegovini. Zatim je bio zamjenik načelnika za susjedne zemlje u Ministarstvu vanjskih poslova u rangu ministra savjetnika, dok je 90-te postao pomoćnik ministra vanjskih poslova na razini veleposlanika. Koncem devedesetih kada su počele političke borbe u HDZ-u Mate Granić je mimo znanja ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana, Božinovića imenovao za pomoćnika ministra i šefa Sedme uprave dok on nije odlazio na kolegije HIS-a, a vršitelj dužnosti šefa Sedme uprave postaje Saša Perković, sin Josipa Perkovića, koji se zatim pojavljuje i na kolegijima Granićeva kabineta i ravnatelja HISa. Božinović nakon tog kratkog izleta 2000. postaje koordinator za odnose sa SRJ u Ministarstvu vanjskih poslova na razini veleposlanika, godinu poslije postaje privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu, a još godinu poslije postaje veleposlanik Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori. Dio biografije koja bi kod djela HDZ-ovih birača mogla stvoriti animozitet jeste onaj koji datira od veljače 2004. kada je imenovan predstojnikom Ureda predsjednika RH Stipe Mesića, a tada je najavljeno da će on preuzeti veliki dio protokolarnih obaveza bivšeg predsjednika čiji je savjetnički tim trebao koordinirati. Poslije toga kratkog izleta već 2005. Božinović postaje veleposlanik RH u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-u, a bio je i državni tajnik za politička pitanja u MVPEI te poseban izaslanik predsjednice Vlade za juoistočnu Europu krajem 2010. predsjednica Vlade predložila je Božinovića za novoga ministra obrane.Obnašao je dužnost zastupnika promatrača Hrvatskoga sabora u Europskom parlamentu od 16. ožujka 2012. do 1. srpnja 2013. Božinović je autor knjige Uzajamna tranzicija NATO – EU – jugoistok Europe“ (2010.), a bio je i pregovarač u pristupnim pregovorima RH-EU za poglavlja 30. Vanjski odnosi i 31. Vanjska sigurnosna i obrambena politika.

Autor:I.Delić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.