Ćipe progovorio o dogovorima Pupovca i Plenkovića: ‘To doslovno drži naciju u okovima’
POBJEDA ‘LIJEVE’ MINISTRICE: ‘Informatiku uvode SILOM jer će LOBIJI masno ZARADITI!’
Sada je posve jasno: premijer Plenković ne samo da je pognuo glavu, već je pristao i ‘kleknuti’ ispred ministrice Divjak, udovoljivši gotovo svim njezinim zahtjevima oko vođenja obrazovne reforme, a zanemarujući činjenicu da većina birača stranaka vladajuće većine nipošto nije glasovala za takvu – krajnje lijevu politiku!
No to, čini se, i nije najgora stvar u cijeloj ovoj priči. Premijeru bi se još jače od prevare birača mogla obiti o glavu činjenica da je, popuštajući ministrici Divjak, popustio i lobiju koji, prema svemu sudeći, stoji iza odluke o navrat-nanos uvođenju informatike kao obaveznog predmeta u škole.
Naši izvori tvrde, naime, da iza odluke o ad-hoc uvođenju informatike u pete i šeste razrede stoje financijski interesi pojedinaca, odnosno činjenica da bi uvođenje informatike kao obaveznog predmeta stajalo čak oko dvije milijarde kuna!
Ogroman novac je u igri te prilika za izvrsnu zaradu i zato se, tvrde insajderi, silom gura kurikularna reforma, odnosno informatika kao obavezni predmet, bez prethodne analize te unatoč činjenici da Strategija obrazovanja predviđa rasterećenje nastave (a ne uvođenje dodatnih predmeta) i unatoč činjenici da ne postoji ni oprema, ni stručni kadrovi koji bi mogli podučavati djecu informatici!
”Prestrašno! Kao pedagog, ističem da bi trebalo prvo gledati kako se osloboditi internetske ovisnosti djece, odnosno da bi prvo djecu trebalo učiti o opasnostima koje vrebaju s društvenih mreža, a ne kako se dodatno internetski opismeniti. Znatno je važniji odgoj za medije, odnosno učiti djecu da kritički razmišljaju i da ne prihvaćaju sve informacije iz medija zdravo za gotovo, od obavezne informatike. Najstrašnije od svega je da se novi predmet nameće dekretom, da se ne pita struku ni javnost što misli o tome. No, mislim da znam što je glavni razlog. Od izvora iz Ministarstva obrazovanja doznao sam da iza svega stoje financijski interesi pojedinaca i ustanove, koji bi na tome odlično zaradili”, ističe dr. sc. Zlatko Miliša, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku, inače pedagog i sociolog po struci.
Dodaje potom da ima informaciju da bi CARNet mogao biti zainteresiran te imati velike koristi od hitnog uvođenja informatike u pete i šeste razrede.
”Kada sam prije deset godina pisao o internetskoj ovisnosti, svi su odmahivali rukom. Sada se na sve strane otvaraju klinike za liječenje te ovisnosti, bolesti koja ima razarajuće posljedice. To je najgori mogući oblik otuđenja, a nepripremljeno uvođenje informatike kao obaveznog predmet samo će pogodovati razvijanju ovisnosti kod djece. To je paklena strategija! Pitam se tko će podučavati djecu, kada je poznato da su djeca znatno informatički pismenija od odraslih, a bogme i od većine nastavnika. No, mnogi učenici u Hrvatskoj su razvili ovisnost o internetu i to je ono o čemu bi kreatori reforme najprije morali voditi računa”, podvlači profesor Miliša.
Napominje zatim da je najskandaloznije od svega što se, uz stalno zaklinjanje u demokraciju i pluralizam, informatika uvodi dekretom, bez ikakvih analiza i bez javne rasprave.
”Nije reforma revolucija, već postupni proces, što znači da se ne može silom i po hitnom postupku reformirati obrazovanje. No, neka samo eksperimentiraju. Pitat ću ih za četiri do pet godina, tko će odgovarati za katastrofalne posljedice koje će uslijediti”, zaključuje Miliša, podsjećajući da su slična upozorenja već ranije izrekli brojni hrvatski znanstvenici i stručnjaci, no sve njih se ignorira.
O svemu smo razgovarali i sa stručnjacima dobro upoznatim sa svim detaljima parcijalne reforme koja se silom nameće, te sa insajderima iz Ministarstva obrazovanja…
Svi tvrde da je profesor Miliša u pravu, odnosno da iza cijele priče stoji novac.
”Da bi se uvela informatika kao obavezan predmet u sve osnovne škole, treba prvo informatički opremiti škole, što itekako košta. Opremanje bi stajalo oko 200.000 kuna po školi, pa je jasno da na tome netko može dobro zaraditi. Zato se, prema svemu sudeći, toliko i žure, pa uvode predmet bez prethodnih analiza, bez pripreme, bez nastavnika koji bi to mogli raditi, te po prijedlozima kurikuluma koji nisu usvojeni. Ovakvo uvođenje informatike u suprotnosti je sa Stretegijom obrazovanja, koju je donio Sabor, a koja kaže da je nužno rasterećenje učenika, a ne dodatno opterećenje. Osim toga, ovo nije cjelovita, već parcijalna reforma”, upozorava naš izvor, dobro upoznat sa svim detaljima.
Navodi zatim da u školama nema tko djecu učiti informatiku, jer su gotovo svi koji su bili sposobni programirati, otišli u privatni sektor. Dodaje da je struka procijenila da bi informatiku bilo bolje uvoditi kroz već postojeće predmete, kao oblik digitalnog opismenjavanja djece, a ne kroz poseban obvezni predmet.
‘Očito je da je financijski interes prevagnuo. Upravo zato se informatika uvodi na brzinu i preko koljena, što nikako nije dobro za djecu”, zaključuje naš izvor.
Slično razmišlja i profesorica povijesti dr. sc. Vlatka Vukelić, dopredsjednica HSP Ante Starčević, koja je na temu Plenkovićeve ‘izdaje birača’ medijima poslala i priopćenje za javnost.
”Uvjerena sam da je nečiji profit glavni razlog da se preko koljena, bez analiza i prethodne pripreme, uvodi obavezna informatika. Kako znam? Pa uvijek su reforme u Hrvatskoj bile povezane s novcem, odnosno s nečijom zaradom. Tako su sve škole, prije desetak godina, morale kupovati čitače za bar kodove knjiga, jer je uvedena reforma prema kojoj su svi učenici dobivali besplatne udžbenika, te prema kojoj su ih krajem godine morali vraćati da bi ih naslijedile druge generacije. No, već nakon dvije do tri godine, reforma je odbačena i skupi čitači postali su beskorisni. I nakon što je novac završio u nečijim džepovima, odustalo se od reforme”, podsjeća dr. Vlatka Vukelić.
Profesorica Vukelić potom je primijetila da se isto ono što se dogodilo s HOS-ovo pločom, danas događa sa strategijom obrazovanja.
”Premijer Plenković i ministrica Divjak zahvalili su se Dijani Vican na suradnji i odlučili kurikularnu reformu vratiti na stupanj kojega je struka argumentirano odbacila. A upravo je, zbog silovanja javnosti Jokićevom reformom, pala Milanovićeva Vlada još 2015. godine. Dakle, hrvatski su birači rekli što su imali, a rekli su i kakvo obrazovanje za svoju djecu žele! Da su htjeli Jokića, danas bi reformu provodio on kao ministar obrazovanja Milanovićeve Vlade u drugom mandatu. Mi danas imamo Vladu Andreja Plenkovića, no ispada da je ova Vlada zapravo Milanovićeva Vlada u nastavku!?
Apeliramo na premijera i ministricu Divjak da ne ponavljaju greške svojih prethodnika. Ovdje nema mjesta osobnom sukobu između ministrice i svih onih koji joj nisu po volji. HNS je HDZ-ov naknadno odabran politički partner, koji se, kada je obrazovanje u pitanju, nije odrekao političkoga puta kojega je zacrtao Željko Jovanović, inače najnepopularniji ministar obrazovanja. Od premijera tražimo da ne dopusti upropaštavanje onog najvrijednijeg – naše djece. Sigurni smo kako su svi svjesni da pitanje kurikularne reforme nije beznačajan projekt, a provedba Jokićeva modela je početak kraja društvenog i nacionalnog identiteta kakvoga nastojimo izgraditi zadnjih 27 godina. Mislimo kako tim na čelu s Dijanom Vican treba završiti započeto”, zaključuje dopredsjednica HSPAS, dr. Vlatka Vukelić.
Ni Ladislav Ilčić, predsjednik HRAST-a – stranke koja čini vladajuću koaliciju, nije s odobravanjem gledao na soliranje Blaženke Divjak te na Plenkovićevu popustljivost.
”Nama je drago da se premijer uključio u Posebno stručno povjerenstvo, jer on može amortizirati uporne napade od strane ministrice. Trebamo, s druge strane, paziti da struka ne bude zapostavljena, jer su sada tri političara na čelu tog povjerenstva. Osim Plenkovića, kao predsjednika, tu su i ministrica Divjak, te saborska zastupnica Vesna Bedeković, kao njegove potpredsjednice. Hrast neće dozvoliti nametanje ideologije i ideološke isključivosti nad stručnošću. S druge strane, važna nam je stabilnost Vlade, jer kaos odgovara istima onima koji žele nametnuti ljevičarsko jednoumlje u obrazovanju. Hrast će surađivati sa svima u vladajućoj koaliciji, ali će stati u obranu struke i nacionalnog identiteta”, zaključuje Ilčić.
Ministarstvo: Nije točno da je u pozadini nečiji financijski interes
A što o svemu kaže ministrica Blaženka Divjak, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja?
Ovdje objavljujemo naša pitanja i odgovore Ministarstva znanosti i obrazovanja (samo tako su potpisali odgovore na naš upit):
Kako je moguće da je odluka o uvođenju informatike kao obaveznog predmeta u 5. i 6. razrede osnovne škole donesena bez ikakve javne rasprave, praktički dekretom, izdvojeno od Cjelovite kurikularne reforme i suprotno Strategiji koja traži rasterećenje učenika te unatoč upozorenjima stručnjaka da bi takvo – navrat nanos – uvođenje informatike moglo dovesti do još veće ovisnosti djece o internetu?
Plan je da u školskoj godini 2018./2019. počne provedba pilot projekta za uvođenje obrazovne reforme i to horizontalno, s informatikom u petim i šestim razredima, i vertikalno, s provođenjem cjelovite kurikularne reforme. Uvođenje informatike je iskorak hrvatskog obrazovnog sustava u 21. stoljeće. Pozitivne reakcije s terena na ovaj reformski potez dokazuju da je on potreban i nužan. Informatika u suvremenom obrazovanju mora biti mnogo više od poznavanja tehnologije i uključuje algoritamski način razmišljanja i podizanje razine digitalne pismenosti u sklopu svih predmeta.
Novi kurikulum predmeta Informatika omogućuje učenicima pripremanje za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja. Domenama: Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje, Digitalna pismenost i komunikacija te e-Društvo stavlja se naglasak na ishode kojima se želi potaknuti učenike na stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenja, kreativnost i inovativnost. Na taj način učenici postaju aktivni korisnici, tvorci novih sadržaja i programskih rješenja umjesto pukih korisnika tehnologije.
Imamo pripremljene kurikularne dokumente koji su dorađeni prema primjedbama u javnoj raspravi. Od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja je imenovano Povjerenstvo koje će pratiti cijeli proces, analizirati stanje u školama, potrebnu opremu te ispunjavanje svih uvjeta za uvođenje predmeta informatike kao obveznog u osnovne škole čime stvaramo iskorak u obrazovanje 21. stoljeća. O svim detaljima, javnost će biti pravovremeno obaviještena.
Je li točna informacija, koju smo dobili, da iza cijelog projekta uvođenja informatike kao obaveznog predmeta stoje financijski interesi onih koji će dobro zaraditi jer će škole trebati izdvajati ogroman novac za opremu, za nastavnike te za kupovinu tableta (navodno je riječ o čak dvije milijarde kuna!)?
Nije.
Je li točna informacija da pojedinci iz sustava CARNet-a zbog svojih financijskih interesa ‘guraju’ ovaj projekt?
Nije.
Kako je moguće da ministrica Divjak zagovara demokratičnost, pluralizam, otklon od politike i ideologije u znanosti i obrazovanju, a u isto vrijeme dekretom, bez javne rasprave i bez mogućnosti da stručna i druga javnost raspravi taj potez, uvodi informatiku – mimo cjelovite obrazovne reforme – kao obavezni predmet?
Vidjeti odgovor na prvi upit.
Po kojem programu će se učiti informatika, s kojim nastavnim kadrom, s kojom opremom? Zašto Ministarstvo kreće u to vrlo nepripremljeno, na brzinu?
Vidjeti odgovor na prvi upit.
Jesu li u pravu oni koji tvrde da je pravi razlog ovakvog ad-hoc uvođenja informatike u stvari financijski interes onih koji lobiraju za to?
Nisu.
ZADNJE VIJESTI
Milanović opet na terenu: Bauk otkrio kad će SDP predati liste, Milinović se obrušio na Plenkovića
Svećenik zatresao Hrvatsku: Za komuniste državni neprijatelj, a nekim Hrvatima ‘trn u oku’
Srpsko kulturno društvo će u centru Zagreba ubirati ozbiljan novac: Evo tko im je dao taj prostor