Damir Sencar/PIXSELL/POOL
Damir Sencar/PIXSELL/POOL

Plenkoviću, završit ćeš kao Karamarko, ako ne lupiš šakom o Most!

Autor: Viktor KODRIČ / 7Dnevno / 18. studeni 2016.

I dok u HDZ-u još ima znatan broj onih koji ne sumnjaju u dobre namjere Mosta, iako je, podsjećaju, i put do pakla popločan dobrim namjerama, znatno je veći broj onih koji se pitaju - što je HDZ dobio koalirajući s Mostom? Neki će reći da je HDZ dobio lažne reformatore kojima je jedini interes kontroliranje represivnog aparata. Jer da nije tako, ne bi se čelnici Mosta i nogama i rukama borili da im pripadnu MUP i pravosuđe, a što se tiče DORH-a, insajderi tvrde da su Mostovci veoma vješto, sportskim rječnikom rečeno, u prijelaznom roku, preuzeli Dinka Cvitana iz ruku bivšeg premijera Zorana Milanovića

Ili će završiti kao Karamarko, ili će Plenković, ukoliko se glavni koalicijski partneri iz Mosta nastave  ponašati  kao oporba vlastitoj Vladi,  biti  prisiljen izdati zapovjed sličnu onoj koju je na Neretvi 1943. godine izgovorio komunistički diktator Josip Broz: “Prozor, (u konkretnom slučaju Most – op.a.) noćas mora pasti”, u poluzbilji su komentirali neki HDZ-ovci nedavne otpore pojedinih zastupnika Mosta Vladinim zakonskim prijedlozima vezanim za provedbu porezne reforme.

Naime, nakon što je Vlada 10. studenoga ove godine prihvatila i pred Sabor poslala svojih 15 zakonskih prijedloga, ministar financija Zdravko Marić pred novinarima je izjavio kako očekuje izglasavanje svih  zakona na vrijeme i većinsku implementaciju s 1. siječnjem 2017. godine. No, šef Mosta  Božo Petrov, još je prije te sjednice Vlade ekspresno najavio da će na poreznu reformu uputiti amandmane, i to kako dužnosnicima ne bi rasle plaće zbog izmjena poreza na dohodak. Marić je, vidno iziritiran, odmah odgovorio da je legitimno da se taj amandman podnese.

“Porezna reforma je preveliki zahvat i stručni posao koji je odrađen i ne bih ga promatrao u nekim populističkim i demagoškim principima”, poručio je ministar Marić Petrovu, implicitno ga pozivajući da se suzdrži od populizma. No, da to nije bio osobni stav ministra financija Zdravka Marića, vrlo brzo je postalo jasno kada je i premijer Andrej Plenković odlučno poručio svojim koalicijskim partnerima da se protivi njihovoj ideji. “Bit ću jasan i čvrst, ja sam protiv demagogije i populizma. Prirodno je ako neke stranke žele podnijeti amandman, na to imaju pravo, ali ja sam protiv tog amandmana”, izjavio je Plenković.

Prijepori oko poreznog Uskoka

U tom trenutku bilo je više nego jasno da su odnosi HDZ-a i Mosta bili na najnižoj razini od početka mandata vlade Andreja Plenkovića. No, to nije utjecalo na pojedine članove  Mosta da nastave sa svojim oporbenim ponašanjem unutar vlastite Vlade, pa je došlo do novih prijepora po pitanju  tzv. poreznog Uskoka.

I dok je premijer Andrej Plenković objašnjavao da će porezni Uskok, postati dijelom  sustava Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija i da će nastaviti s radom, čelnici Mosta su bili ustrajni u svojim zahtjevima da porezni Uskok mora biti – samostalan. A najgorljiviji zagovornik te ideje o samostalnosti poreznog Uskoka, bio je saborski zastupnik iz Mosta Maro Kristić, koji se otvoreno usprotivio prijedlogu HDZ-a da porezni Uskok postane dijelom  sustava Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija. Zastupnik Kristić je do zadnjeg branio tezu da bi porezni Uskok trebao ostati u obliku u kojem djeluje danas, kao samostalni sektor koji odgovara ministru financija. No, ubrzo je otkriveno da  Mostovac Kristić toliko brani porezni Uskok, jer je Paulino Lonza, koji je trenutačno na čelu tog sektora pri Ministarstvu financija, njegov prijatelj iz mladosti.

“Moje poznanstvo s Lonzom nema veze s podrškom koju dajem poreznom Uskoku. Lonzu znam jer smo obojica iz Dubrovnika i zajedno smo studirali, ali studirao je s nama i bivši ministar financija Boris Lalovac. Lonzu poznajem kao profesionalca, da je barem više takvih ljudi”, branio se Kristić.

No, unatoč takvim otporima čelnika Mosta,  počevši od onoga da dužnosnicima ne bi trebale rasti  plaće, pa do toga  da se porezni Uskok ne bi trebao vratiti pod okrilje Porezne uprave, saborski Odbor za financije većinom glasova je podržao  paket zakona koji se mijenjaju u sklopu porezne reforme. Most nezavisnih lista, za divno čudo, nije uputio ni jedan prigovor na Odboru, iako je proteklih dana izražavao nezadovoljstvo zbog vraćanja poreznog Uskoka Poreznoj upravi. Mnogi su takav stav Mosta protumačili na način da se ništa spektakularno nije promijenilo u njihovim glavama, nego da se tu radi samo o nekom malom zatišju pred novu buru. A ta bi se nova bura mogla dogoditi s rebalansom proračuna, iako premijer Andrej Plenković ne očekuje nove probleme s Mostom.

Plenkovićeva poruka Mostu

“Nema nikakvih problema. Ja nisam još vidio ni jedan problem, pa ni oko porezne reforme, kao što vidite”, kaže premijer. Upitan, je li HDZ spreman podržati Mostov prijedlog izmjene zakona kojim bi se zamrznule plaće dužnosnika, Plenković je odgovorio više nego znakovito: “Mi smo na izborima kao HDZ dobili 61 mandat, od 61 do 76 vam treba još 15. Dakle, nismo u poziciji da bilo što, što mi želimo, bude apsolutno. Poanta partnerstva u Vladi je da nalazimo rješenja koja odgovaraju jednom zajedničkom nazivniku dvaju glavnih partnera. Vodite računa da ovu parlamentarnu većinu podupiru i predstavnici nacionalnih manjina. Naš je stav o ovom pitanju jedan i mislim da je logičan; stav naših partnera je drugi i oni imaju pravo na svoju inicijativu. Vidjet ćemo kako će to proći u Saboru”, rekao je Plenković. A svojom izjavom o 61 mandatu koji je dobio HDZ, te da od 61 do 76 treba još 15 za saborsku većinu, otvorio je prostor za brojna nagađanja o tome što je premijer zapravo htio reći ili poručiti.

Dobri poznavatelji prilika u HDZ-u, koji su još i bliski s Plenkovićem, reći će da je premijer tom svojom izjavom najvjerojatnije poručio svojim partnerima u vlasti da ni HDZ sa 61 mandatom u Hrvatskom saboru nije u poziciji da bilo što, što oni  žele, bude apsolutno. Pa kako će onda tek Most sa svojih 15 zastupnika, uračunamo li među njih i pridružene članove, poput  Hrvoja Runtića koji je prešao iz Živog zida, biti u poziciji da ono što oni žele, bude apsolutno.  A Plenkovićeva izjava  da ovu parlamentarnu većinu podupiru i predstavnici nacionalnih manjina, kojih je osam u Saboru, jasna je poruka Mostu da, ukoliko se i dalje budu ponašali kao  oporba vlastitoj Vladi, HDZ-u sa 61 zastupnikom plus osam manjinaca, treba još samo sedam zastupnika pa da oformi novu saborsku većinu.

Naravno, Plenković ne bi želio takav rasplet – on će i dalje inzistirati da sve nesuglasice sa svojim glavnim koalicijskim partnerom Mostom, riješi razgovorima i na obostrano zadovoljstvo, ali  iz HDZ-a poručuju da neće više popuštati Mostu beskonačno.

Mostovci od Milanovića preuzeli Cvitana

Jer, Plenkoviću su već u stranci, ali i izvan nje, počeli ozbiljno prigovarati da  daljnjim popuštanjima  Mostu uskoro može postati vjerna kopija svojem prethodniku Karamarku. I dok u HDZ-u ima još znatan broj onih koji ne sumnjaju u dobre namjere Mosta iako je, podsjećaju, i put do pakla popločan dobrim namjerama, znatno je veći broj onih koji se pitaju – što je HDZ dobio koalirajući s Mostom? Neki će reći da je HDZ dobio lažne reformatore kojima je jedini interes kontroliranje represivnog aparata. Jer da nije tako ne bi se čelnici Mosta i nogama i rukama borili da im pripadnu MUP i pravosuđe, a što se tiče DORH-a, insajderi tvrde da su Mostovci veoma vješto, sportskim rječnikom rečeno, u prijelaznom roku, preuzeli Dinka Cvitana iz ruku bivšeg premijera Zorana Milanovića.

Ipak, mnoge članove HDZ-a najviše iritira što se Mostovci u javnosti predstavljaju  kao osobe  s nadnaravnim moćima, pa ispada da se gotovo sva pamet Hrvatske  susrela  na putu dugačkom 30 – 40 kilometara od Metkovića, preko Opuzena do Ploča i Omiša. Upravo na tom potezu, Hrvatska je iznjedrila trojicu Mostovih važnih ljudi u Plenkovićevoj vladi – ministara policije, Vlahu Orepića, ministra pravosuđa, Antu Šprlju i potpredsjednika Vlade i ministra uprave, Ivana Kovačića, te predsjednika Hrvatskog sabora, Božu Petrova.

Oni u javnosti i po medijima neprestano drže moralne prodike, pa tako ministar Orepić javno proziva suca Ustavnog suca, Davorina Mlakara, što nije primjereno, jer bi daleko primjerenije za  njega kao ministra policije bilo da, ako ima konkretne dokaze o konkretnom slučaju konkretno i djeluje, a ne da optužuje i dijeli lekcije  kroz medije. Mnogi se u političkim kuloarima pitaju, gdje su to Mostovci završili školu za pravednike, kako bi se  u nju mogli upisati i drugi…

Mogu koliko hoće, ali ne mogu do kad hoće 

Uz najbolju volju za očuvanjem koalicije HDZ-a s Mostom, Plenković bi uskoro mogao doći u situaciju u kojoj se cijelo vrijeme nalazio njegov prethodnik Tomislav Karamarko, pogotovo ako se ima u vidu da se  primiču lokalni izbori, te da bi se Most mogao u vlastitoj Vladi  ponašati oporbenije nego do sada. Insajderi, pak, tvrde da će na lokalnim izborima, Most udariti izravno na HDZ i učiniti sve da osvoji Dalmaciju, na čemu inzistira ona najrigidnija struja koja je odbačena od HDZ-a i koja danas upravlja Mostom. Oni će i dalje inzistirati na radikalizaciji odnosa između Mosta i HDZ-a, pa je već sada upitno koliko dugo i koliko kvalitetno može funkcionirati takva vlast.

Jer, nastavi li Most i dalje se ponašati oporbeno, a Plenković i dalje bude popuštao njihovim zahtjevima i ucjenama, vrlo brzo bi se mogao ponoviti scenarij prethodne Vlade. Zato danas brojni ugledni HDZ-ovci upozoravaju Plenkovića da, ukoliko na nove ucjene koalicijskih partnera ne lupi šakom o Most i kaže dosta, mogao bi završiti kao Karamarko. Ipak, oni se još nadaju  da se taj scenarij neće i ne može dogoditi, jer danas Plenković, za razliku od Karamarka, ima znatno komotniju situaciju.

Ispadne li Most kojim slučajem iz igre, na vrata već kucaju HNS-ovci, ali i mnogi drugi. Za nadati se da su čelnici Mosta, negdje u dubini svoje duše, ipak debelo  svjesni svoje pozicije, te da bi, kada se malo zaigraju, u sjećanje trebali prizvati Plenkovićevu izjavu o tome da   HDZ sa 61 mandatom nije u poziciji  da bilo što, što oni zažele, bude apsolutno. Pa kako onda Most sa svojih 15 mandata može stalno ucjenjivati i tražiti apsolutno? Mogu  koliko hoće, ali ne mogu do kad hoće, reći će mudri HDZ-ovci.

Autor: Viktor KODRIČ / 7Dnevno / 18. studeni 2016.

ZADNJE VIJESTI