Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

Plenković podnio izvješće u Saboru: Ovo su zaključci

Autor: Dnevno.hr

"Uz operativno bavljenje kontrolom granice važno je pojačati napore u zajedničkoj vanjskoj i razvojnoj politici zbog država koje su izvor migracijsko vala. Te teme će biti na dnevnom redu Europskog vijeća još sigurno nekoliko mjeseci", istaknuo je Plenković.

Premijer Andrej Plenković zastupnicima je prilikom podnošenja izvješća sa sastanka Europskog vijeća kazao da će redovito izvještavati javnost i Sabor o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća i to će, kaže, činiti svaki put nakon sastanka Europskog vijeća.

“Na zadnjem sastanku su glavne teme bile migracije, vanjski odnosi (naročito s Rusijom), trgovinska pitanja i ostala globalna i ekonomska pitanja. Slovačko predstavništvo kao prioritet izdvojilo je provjeru vanjskih granica i povratak schengenskom sustavu. U okviru granične i oblane straže jamči se istovjetan sustav svih članica EU, što je posebno važno za Hrvatsku koja se prirpema ispuniti kriterije za schengenski sustav”, kazao je premijer.

Članice Vijeća usuglasile su se da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za funkcioniranje EU.

“Govorilo se i o konceptu solidarnosti – premještaju i preseljenju. Određene države zagovaraju pristup na temeljima fleksibilne solidarnost i smatraju da članice mogu pridonijeti najbolje na dobrovoljnoj osnovi”, izvijestio je Plenković dodavši da je usuglašeno i kako postoji veliki napredak u registraciji i identifikaciji migranata na granici, ali da nema još adekvatne kontrole na vanjskim granicama, stoga će Austrija, Njemačka, Danska, Švedska Norveška zadržati provjeru na svojim granicama.

“Uz operativno bavljenje kontrolom granice važno je pojačati napore u zajedničkoj vanjskoj i razvojnoj politici zbog država koje su izvor migracijsko vala. Te teme će biti na dnevnom redu Europskog vijeća još sigurno nekoliko mjeseci”, istaknuo je Plenković.

Druga tema summita u Bruxellesu bila je rasprava i o trgovinskoj politici i njezinom utjecaju na zaposlenost.

“Smatramo da je sporazum s Kanadom prigoda koja će povećati mogućnosti poduzeća EU pa time i Hrvatske u Kanadi. Poduzećima će se omogućiti bolje tržišne prilike, a izvoznici bi mogli uštedjeti stotine milija eura. 590 milijuna eura godišnje iznosit će ušteda zbog ukidanja carina, procjenjuje se. Hrvatska je za što skoriju ratifikaciju tog sporazuma”, kazao je hrvatski premijer u Saboru.

Problem je nastao u Belgiji koja je odbila sporazum s Kanadom i to se pokušava riješiti. Namjerava se potpisati i sporazum trgovinski s Japanom.

Europski fondovi za strateška ulaganja takđer su bili tema summita. Fond je nastao kao zajednička inicijativa Europske komisije i Europske bake, kako bi se nadoknadio nedostatak investicija nakon dugotrajne krize. To je okosnica plana za obnovu Europe. U njemu se predviđa 315 milijardi eura ulaganja, istaknuo je Plenković.

Na neformalnoj večeri, izvijestio je premijer, razgovaralo se o Rusiji i njezinom odnosu prema Ukrajini, odnosno Krimu. I dalje se radi o dvotračnom pristupu prema Rusiji. Jedan je principijelan, drugi vodi računa o Rusiji kao globalnom akteru, piše Dnevnik.hr

Autor: Dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI