Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

Petir traži vrednovanje hrvatskih šuma u klimatskoj politici

Autor: dnevno.hr

„Novi prijedlozi europskog zakonodavstva koji uskoro dolaze u parlamentarnu proceduru te sustav koji želimo uspostaviti na EU razini mora biti transparentan, provjerljiv i prije svega pošten za sve države članice te u konačnici mora donijeti željene rezultate“, zaključila je Petir.

Na izvanrednoj sjednica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta koja je održana ovog tjedna u Strasbourgu, povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku EU Miguel Arias Cañete je predstavio paket novog zakonodavstva u području europske politike ublažavanja klimatskih promjena kojeg je Komisija usvojila 20. srpnja ove godine. Taj se paket sastoji od četiri dokumenta: dva zakonodavna prijedloga, dokumenta o niskougljičnoj mobilnosti te popratnom dokumentu koji detaljnije objašnjava cijeli taj paket.

U raspravi na Odboru hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir komentirajući predložene mehanizme fleksibilnosti pozdravila je nove zakonske prijedloge kojima se nastavlja odgovorno provođenje energetske i klimatske politike EU. Nažalost, mišljenja je kako u novim prijedlozima propisa nedostaje opipljivo vrednovanje potencijala dugogodišnjih šuma kao ponora ugljika.

„Imam dojam da je Hrvatska, kao i druge zemlje koje održivo gospodare svojim šumama, opet zakinuta. Hrvatska je svoje šume sačuvala te ukupna površina šuma u HR iznosi 47% kopnene površine države. U RH je najzastupljeniji razred 81 do 90 godina starosti šuma, a pojedine sastojine starije su od 110 godina. Drvna zaliha po hektaru šuma iznosi 244 m3, dok godišnji prirast po hektaru iznosi 6,29 m3 te se u Hrvatskoj ugljik pohranjuje ili u šumi ili u visokokvalitetnim proizvodima drva s dugim vijekom trajanja. To sve pokazuje da Hrvatska odgovorno gospodari šumama te da nema prostora za daljnje povećanje površine pod šumama,“ rekla je Petir.

Petir je zaključila kako postojeće stanje nije uzeto u dovoljnoj mjeri u obzir jer smatra kako su predloženi mehanizmi fleksibilnosti nedovoljni te je upitala misli li Komisija i na koji način početi vrednovati doprinose očuvanih dugotrajnih europskih šuma energetskoj i klimatskoj politici EU.

U svom odgovoru povjerenik Cañete kazao je kako je sektor šumarstva obuhvaćen prijedlogom što je posljedica okvira danog Protokolom iz Kyota. Predviđeni su mehanizmi fleksibilnosti koje države članice mogu koristiti u određivanju emisija, dok su referentne vrijednosti utvrđene na temelju podataka prikupljenih do 2008. godine. Države mogu koristiti mehanizme fleksibilnosti putem nacionalnih planova gospodarenja šumama i podataka koje prezentiraju nacionalna tijela.

Antropogene emisije stakleničkih plinova uzrokom su recentnih klimatskih promjena, te stoga EU nastoji ravnomjerno raspodijeliti teret smanjenja tih emisija kroz sve gospodarske sektore vodeći brigu o potencijalima i tehnološkim mogućnostima, ali i troškovnoj učinkovitosti takvih smanjenja. Dosadašnje zakonodavstvo pokrivalo je najvećim dijelom sektore industrije i energetike, a ovim se novim setom propisa nastoji teret rasporediti i na druge, do sada nezahvaćene sektore poput prometa, građevinarstva, poljoprivrede, male industrije i zbrinjavanja otpada.

Prvim prijedlogom utvrđuju se nacionalni ciljevi za smanjenje emisija država članica u razdoblju od 2021. do 2030. godine za te sektore prometa, građevinarstva, poljoprivrede, male industrije i zbrinjavanja otpada. Ti nacionalni ciljevi trebaju doprinijeti općem cilju EU: smanjenju emisija od najmanje 40% do 2030. godine, u odnosu na 1990. godine, kao i postizanju preuzetih obveza Europske unije i njezinih država članica iz sporazuma u Parizu od prosinca 2015. godine.

Drugi zakonodavni prijedlog, tzv. „prijedlog o LULUCF“ ima za cilj uključiti korištenje zemljišta, promjenu korištenja zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir klimatskih politika EU-a s početkom primjene od 2021. godine. Komisija ovim prijedlogom po prvi puta putem prava EU nastoji ostvariti „načelo nezaduživanja“, tj. pojednostavljeno – ne smije se emitirati više emisija od onoga što priroda može apsorbirati.

Ovaj paket propisa pokazuje želju EU da zadrži kontinuitet globalnog predvodnika odgovorne klimatske i energetske politike. Hrvatska je u području šumarstva pokazala da zna što radi, svoje je šume očuvala i njima odgovorno gospodari. Hrvatska ima stručnjake, šumare i radnike u tom sektoru koji znaju svoj posao. Nažalost, državne institucije opet su podbacile tako da strateški dokument poput nove Šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske za razdoblje od 1.1.2016. do 31.12.2025. godine opet kasni, što je još jedan od repova bivšeg ministra Tihomira Jakovine. Novi ministar morat će uzeti u obzir i ove nove prijedloge i fleksibilnosti koje pred sektor šumarstva u Hrvatskoj postavlja EU te se izboriti za sve prednosti koje se mogu ostvariti na temelju dosadašnjeg odgovornog upravljanja sa šumama u Hrvatskoj.

„Novi prijedlozi europskog zakonodavstva koji uskoro dolaze u parlamentarnu proceduru te sustav koji želimo uspostaviti na EU razini mora biti transparentan, provjerljiv i prije svega pošten za sve države članice te u konačnici mora donijeti željene rezultate“, zaključila je Petir.

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI