Tomislav Miletic/PIXSELL
Tomislav Miletic/PIXSELL

Petir negoduje: ‘Hogan u raspravi o ZPP-u pokušava zaobići Odbor za poljoprivredu’

Autor: dnevno.hr

Već iz samog naslova prijedloga Uredbe vidi se kako prijedlog zahvaća gotovo sve najvažnije akte kojima je uređena Zajednička poljoprivredna politika. Među njima su i ona četiri temeljna: o izravnim plaćanjima, o ruralnom razvoju, o organizaciji zajedničkog tržišta te o horizontalnom zakonodavstvu povezanom prvenstveno s financiranjem, upravljanjem i nadzorom ZPP-a.

Tijekom rasprave na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlament održanoj prošlog tjedna, Phil Hogan, povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj predstavio je okvir za pojednostavljivanje Zajedničke poljoprivredne politike. Dokument pojednostavljenja sadrži čak 250 stranica, a u odlučivanju o tom prijedlogu pokušava se zaobići Odbor za poljoprivredu  i raspravu preseliti u Odbor za proračun. Članice i članovi Odbora za poljoprivredu među kojima je i hrvatska zastupnica Marijana Petir, negodovali su zbog takvog pristupa i kritizirali povjerenika koji je svoj postupak pokušao opravdati činjenicom da su predložene izmjene sadržane u Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na proračun Europske unije i izmjene i dopune Uredbe (EC) br. 2012/2002, Uredbe (EU) br. 1296/2013, (EU) br.  1301/2013, (EU) br. 1303/2013, EU br. 1304/2013, (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1307/2013, (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014, (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

Već iz samog naslova prijedloga Uredbe vidi se kako prijedlog zahvaća gotovo sve najvažnije akte kojima je uređena Zajednička poljoprivredna politika. Među njima su i ona četiri temeljna: o izravnim plaćanjima, o ruralnom razvoju, o organizaciji zajedničkog tržišta te o horizontalnom zakonodavstvu povezanom prvenstveno s financiranjem, upravljanjem i nadzorom ZPP-a. Predložene izmjene ne utječu na zacrtani smjer Zajedničke poljoprivredne politike i glavne ciljeve te politike, ali mijenjaju procedure kako bi ih učinile fleksibilnijima i lakšima za provedbu. Pri tome je istovremeno potrebno zadržati nužni opseg nadzora koji treba jamčiti usklađenost financiranja s pravilima i ostvarivanje željenih rezultata. Početak primjene ovih izmjena predviđen je za početak 2018. godine, što će u konačnici ovisiti o dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća.

Pojednostavljenje ZPP-a ovim je prijedlogom usmjereno na pojednostavljivanje pravila i uklanjanje prepreka poljoprivrednicima, ali i nacionalnim vlastima koje su dužne provoditi potrebne aktivnosti kako bi novac iz EU fondova bio utrošen na način koji je sukladan politikama na temelju kojih se žele postići ciljevi Europske poljoprivredne politike (zajamčiti održivu proizvodnju hrane, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima te poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja EU-a).

Izravna plaćanja

Ukratko,  izmjenama Uredbe 1307/2013/EU kojom je uređen sustav izravnih plaćanja, Komisija želi omogućiti državama članicama veću slobodu u definiciji „aktivnog poljoprivrednika“. Naime, prema važećoj definiciji „(…)aktivnim poljoprivrednikom smatra se osoba ili skupina ako u obliku koji zahtijevaju države članice pruži provjerljive dokaze koji pokazuju da: (a) godišnji iznos izravnog plaćanja iznosi barem 5 % ukupnih primitaka koje su primili od nepoljoprivrednih aktivnosti u posljednjoj fiskalnoj godini za koju su takvi dokazi dostupni, (b) njihove poljoprivredne aktivnosti nisu beznačajne i (c) se njihova glavna djelatnost ili predmet poslovanja sastoji od obavljanja poljoprivredne djelatnosti.“ Ako se podrži novi pristup, predloženi sustav trebao bi imati mnogo manje prepreka i nepotrebne administracije. Dosadašnja praksa je pokazala da je najveća prepreka u definiciji statusa aktivnog poljoprivrednika previše kriterija. Novim pravilima koja bi se trebala primjenjivati od 2018. godine, državama članicama bit će dovoljno korištenje jednog ili dva spomenuta kriterija. Iskustva pokazuju da su administrativni troškovi utvrđivanja statusa aktivnog poljoprivrednika jednaki ili čak veći od iznosa koji bi bio isplaćen ne-aktivnim poljoprivrednicima iz izravnih plaćanja.

Uz navedeno, u vremenima krize državama članicama bit će omogućeno da „odvežu“ dobrovoljne proizvodno vezane potpore kao što je to već omogućeno u sektoru mlijeka za 2017. godinu Provedbenom uredbom Komisije. Time se omogućuje da se ova mjera ostane na snazi i nakon 2018. godine te da se na temelju te odluke može planirati proizvodnja u sljedećih nekoliko godina.

Ruralni razvoj

Predložene izmjene Uredbe 1305/2013/EU kojom se uređuje EU politika poticanja ruralnog razvoja imaju za cilj omogućiti stabilizaciju prihoda po pojedinim sektorima. Omogućava se državama članicama da kreiraju specifične instrumente za pojedine sektore. Ovaj prijedlog odgovor je na potrebu da se na bolji način osigura potpora poljoprivrednicima u kriznim vremenima.

Države članice trebale bi imati mogućnost, u opravdanim slučajevima, pomoći poljoprivrednicima instrumentima stabilizacije prihoda u pojedinim sektorima, posebno za sektore pogođene velikim padom prihoda, koji će imati značajan ekonomski utjecaj na određenom ruralnom području, pod uvjetom da se pri tome poštuju međunarodne obveze Unije.

S financijskog aspekta nastoje se olakšati i pravila za primjenu financijskih instrumenata te korištenje Europskog fonda za ruralni razvoj harmonizirati s drugim europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se postigla željena i potreba sinergija različitih europskih politika na što isto često u svojim izlaganjima ukazuje zastupnica Petir. Uz navedeno i nikako ne manje važno izmjenama ove Uredbe nastoji se ubrzati dostupnost europskog financiranja po uzoru na neke druge politike (poput one za izbjeglice) kako bi se to financiranje učinilo dostupnim od dana nekog događaja, a ne tek predajom aplikacije. Takva fleksibilnost trebala bi se primijeniti na pomoć unije u slučaju katastrofalnih događaja u ruralnim prostorima.

Jedinstveno tržite, planiranje, financiranje i nadzor

Predložene izmjene Uredbe 1308/2013/EU kojom se uređuje zajedničko tržište poljoprivrednih proizvoda nastoje unijeti nekoliko promjena u operativne programe u sektoru voća i povrća kako bi se olakšalo stanje u tom sektoru. Naime, izmjenama je dodatno uređena financijska pomoć Unije u slučaju kriznih situacija poput one aktualne s ruskim embargom koja se usmjerava i na osposobljavanje proizvođačkih organizacija, proizvođačkih skupina i individualnih poljoprivrednika za provedbu mjera poput besplatne distribucije dobrotvornim organizacijama i zakladama. Uz navedeno Hrvatskoj i još nekim državama članicama trebalo bi se omogućiti odobravanje i nacionalne financijske pomoći proizvođačkim organizacijama koja će iznositi najviše 1% vrijednosti proizvodnje koju stavljaju na tržište. Također, nastoje se uvesti i određena pojednostavljivanja u upravljanju uvoznim kvotama davanjem informacija poljoprivrednicima putem interneta umjesto isključivo putem objava uredbi Komisije kakva je bila dosadašnja praksa.

Izmjenama Uredbe 1306/2103/EU kojom se uređuju planske i financijske procedure te nadzor nastoji se pojednostaviti postupak Financijske discipline kako bi tim postupkom Komisija upravljala samostalno, a ne kao do sada kada je o prijedlogu Europske komisije odluka donošena  suodlučivanjem Vijeća i Europskog parlamenta. Naime, ovdje se radi o utvrđivanju stope prilagodbe gornjih granica za financiranje rashoda povezanih s tržištem i izravnim plaćanjima, u slučaju kada dolazi do prekoračenja primjenjivih godišnjih gornjih granica. Također, uvode se nova pravila za upravljanje neregularnostima, te se uvode i proporcionalnija pravila za povrat sredstava u slučajevima kršenja pravila o javnoj nabavi.

Izmjenama ostalih akata državama članicama trebalo bi biti omogućeno odobriti, pod određenim uvjetima, povezanu podršku poljoprivrednicima u određenim poljoprivrednim sektorima, u opsegu potrebnom za održavanje postojeće razine proizvodnje u određenim sektorima ili regijama. Kako bi se izbjeglo da se postojeća razina proizvodnje mora održavati u sektorima u kojima to nije prikladno zbog tržišnih neravnoteža, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata koji omogućuju da podrška i dalje može biti dobrovoljno isplaćivana do 2020. godine na temelju proizvodnje za koju je ta potpora odobrena u proteklom razdoblju.

Mjere za mlade poljoprivrednike

Europska komisija prepoznaje problem zadržavanja mladih u ruralnom prostoru i potrebu njihova uključivanje u poljoprivrednu proizvodnju. Zbog toga povjerenik Hogan predlaže posebne mjere za mlade u oba stupa Zajedničke poljoprivredne politike.

U prvom stupu za poticanje mladih poljoprivrednika predloženo je ukidanje gornjih granica dodatnih potpora po hektaru od strane država članica. Navedeno vrijedi unutar postavljenih okvira  od 2 %. predviđene godišnje nacionalne gornje granice. Naime, za svaku državu članicu i za svaku godinu određena je nacionalna gornja granica koja uključuje ukupnu vrijednost svih dodijeljenih prava na plaćanje, nacionalnih rezervi ili regionalnih rezervi (za Hrvatsku za kalendarsku godinu 2016. iznosi 149.200.000 eura, za 2017. iznosi 186.500.000 eura, za 2018. iznosi 223.800.000 eura, za 2019. iznosi 261.000.000 eura, za 2020. iznosi 298.400.000 eura, za 2021. iznosi 335.700.000 eura, a za 2022. iznosi 373.000.000 eura). Sve dok se ne prijeđe 2% od ovih navedenih iznosa moguće je dati i više potpora za mlade poljoprivrednike iz nacionalne omotnice nego što je to moguće danas.

U dijelu izmjena koje se odnose na ruralni razvoj navode se konkretne mjere poput veće fleksibilnosti u pomoći mladim poljoprivrednicima. Tu je potrebno olakšati pristup kreditima i drugim financijskim instrumentima. Ovom mjerom nastoji se olakšati pristup financijskim sredstvima u poljoprivrednom sektoru i omogućiti poljoprivrednicima lakši pristup kapitalu, naročito mladim poljoprivrednicima kojima je pristup kapitalu ponekad i najveći problem.

Mladim poljoprivrednikom se smatra osoba koja nema više od 40 godina u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu, posjeduje odgovarajuće profesionalne vještine i sposobnosti i po prvi put postaje nositelj poljoprivrednog gospodarstva, bilo samostalno ili zajedno s drugim poljoprivrednicima. Također, predlažu se i dodatne mjere za uključivanje i novih poljoprivrednika koji ne udovoljavaju kriterijima za mlade poljoprivrednike. Upravo na tu potrebu razlikovanja mladih poljoprivrednika i poljoprivrednika početnika zbog potrebe uvođenja ciljanih mjera za obje skupine ukazivala je zastupnica Marijana Petir tijekom svojih intervencija na Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta 2015. godine te kroz pitanja i prijedloge koje je upućivala Europskoj komisiji inzistirajući na većoj brizi za mlade poljoprivrednike.

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI