Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Petir na sastanku sa svinjogojcima upozorila na prijevare s mesom

Autor: dnevno.hr

Petir je napomenula da je sektor poduzetnika uzgajivača svinja iskazao u prošloj godini financijski gubitak koji je gotovo dvostruko veći u odnosu na 2015. godinu

Delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta koja na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir boravi u Hrvatskoj, nakon sastanka s proizvođačima mlijeka, sastala se je i s proizvođačima svinjskog mesa u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke županije u kojoj ju je ugostio njezin predsjednik Adolf Cvanciger.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir osvrnula se na najvažniji mesni sektoru u Hrvatskoj s vrijednošću proizvodnje od 185 milijuna EUR u 2016. godini rekavši kako je „u prošloj godini ukupni uvoz mesnih proizvoda od svinjskog i goveđeg mesa bio oko 10 000 tona, što je povećanje za 17% u odnosu na prošlu godinu, dok je izvoz u zadnje dvije godine na godišnjoj razini cca 4000 tona“.

Petir je napomenula da je sektor poduzetnika uzgajivača svinja iskazao u prošloj godini financijski gubitak koji je gotovo dvostruko veći u odnosu na 2015. godinu. U prošloj godini u sektoru svinjogojstva zabilježen je najveći izvoz svinja za klanje u zadnjih pet godina, no samodostatnost u svinjskom mesu iznosila je oko 60% dok je potrošnja svinjskog mesa u padu. To pokazuje da uvoz mesa ozbiljno ugrožava opstojnost sektora.

„Svjedočili smo situacijama da je meso koje dolazi u hrvatske supermarkete i po nekoliko godina zamrznuto, a da se zbog izostanka uvođenja datuma klanja na etikete i roka koliko meso smije biti smrznuto javljaju mnogobrojne zlouporabe. Ono što nije dobro za građane EU nije dobro niti za Hrvate.  Hrvatska može svojim zakonom propisati kvalitetu mesa, no smatram da se ovo pitanje treba rješavati i na EU razini jer ako je meso koje dolazi iz uvoza nekoliko puta prepakirano dok ne stigne na stol potrošača, onda se te zlouporabe događaju i u drugim državama članicama, a ne samo u Hrvatskoj i prekršitelji trebaju biti kažnjeni. S druge pak strane, moramo naći model kako povećati potrošnju svinjskog mesa i kako povezati proizvođače i ugostitelje. Zbog toga je važno organiziranje proizvođača u proizvođačke organizacije i zadruge kako bi zajednički mogli nastupiti na tržištu, a jedno od rješenja su i kratki lanci opskrbe i stvaranje bliskog odnosa s potrošačima temeljenog na povjerenju što će omogućit bolji plasman proizvoda. Današnji potrošač treba znati gdje je proizvedena hrana koju on jede, na koji je način prerađena, dostavljena i sl. Takvom načinu plasmana svakako mogu doprinijeti projekti ‘Meso hrvatskih farmi’ i ‘Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO’“, smatra Petir.

Predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije i vlasnik mesarskog obrta Promes-Cvanciger Adolf Cvanciger rekao je kako je zakonski okvir koji nije sklon malim proizvođačima doveo male mesare do propasti.

„Nepoštene trgovačke prakse, damping cijene trgovačkih lanaca, nedostatak domače sirovine uslijed kraha domaće proizvodnje i stočnog fonda, nejasna državna strategija razvoja i obnavljanja stočnog fonda te visoki troškovi proizvodnje okruženje su u kojem je izazov opstati“, kazao je Cvanciger, dodavši kako Promes-Cvanciger opstaje na tržištu vlastitim investicijama u proizvodnju radi prilagodbe EU standardima, angažmanom čitave obitelji u radu obrta i orijentaciji na tradicijske proizvode za kojima raste potražnja.

Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo upozorio je članove delegacije na neravnopravni položaj svinjogojaca u Hrvatskoj u odnosu na svinjogojce u EU. „Sve što želimo je ravnopravna utakmica u kojoj svi imamo jednake uvjete. Naši svinjogojci imaju dugu tradiciju uzgoja svinja tako da vještine u uzgoju i nisu tako upitne koliko tržišna utakmica koja nema fer uvjete“, rekao je Jančo.




Dubravka Živoder, načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) predstavila je znak „Meso hrvatskih farmi“ te je navela kako Agencija uz potporu Ministarstva poljoprivrede provodi neobvezne sustave označavanja poljoprivredno prehrambenih proizvoda. „Cilj je svih sustava informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda u cilju zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje. Na ovaj način želimo raditi na očuvanju i razvoju domaće poljoprivredne proizvodnje ali i na jačanju pozicije svih sudionika – poljoprivrednih proizvođača-prerađivačke industrije-potrošača“ kazala je Živoder. Istaknula je da se meso hrvatskih farmi provodi za kategoriju svježeg svinjskog, svježeg junećeg mesa te mesa peradi. „Uvjet za korištenje Znaka je da se putem njega označava meso dobiveno od životinja koje su rođene/izvaljene, tovljene i zaklane u RH. Putem Znaka označavaju se odobreni proizvodi, ali se Znak može koristiti i u promotivne svrhe na pročelju farmi“, zaključila je Dubravka Živoder.

Zastupnik Albert Dess iz Kluba zastupnika EPP-a rekao je da Hrvatska ima velike prednosti s tradicionalnim proizvodima. Zatvaranje tržišta ništa ne donosi. To nije put kojim EU želi ići. Želimo našim visokovrijednim proizvodima polučiti uspjeh te Vas pozivam da svoje proizvode ponudite Bavarcima, mi ih volimo“, rekao je Dess.

Napomenuo je kako se i Njemačka susreće s nepoštenim trgovačkim praksama. U EP želimo ograničiti takve prakse. U Njemačkoj imamo također lance koji su plaćali unutar 28 dana, a danas plaćaju unutar 45 dana što je nedopustivo. Imamo političku volju na razini EU za napredak u tim pitanjima.




Franc Bogović (EPP) osvrnuo se na prilike u susjednoj Sloveniji koja ima slične probleme. „Teško je konkurirati u primarnom sektoru. Imamo puno problema, nemamo dovoljno poljoprivrednog zemljišta. Austrijska agencija dala je austrijskim proizvodima dodanu vrijednost. Nadam se da će i Hrvatska i Slovenija imati dobru cijenu jer vidimo da su cijene mesa, i svinjskog i junećeg niže nego u Austriji“.

Talijanski zastupnik Nicola Caputo (S&D) osvrnuo se na problem nepoštenih trgovačkih praksi rekavši kako mu je poznato da su hrvatski farmeri puno puta prosvjedovali protiv diktature koju nameću supermarketi. „Razlika u cijeni koju može ponuditi supermarket i proizvođač je oko 60 posto. Činimo određene stvari u EP protiv nepoštenih trgovačkih praksi, no mogli bismo učiniti puno više“, zaključio je Caputo.

Zastupnici su na kraju sastanka imali priliku kušati „Sisačku salamu“ obrta Promes-Cvanciger koja nosi oznaku „Izvorno hrvatsko“. Sisačka salama tradicionalni je proizvod koji obilježava geografsko područje Posavine, od Sunje do Turopolja i širi se diljem Banovine i Moslavine. Plod je dugogodišnjeg iskustva starih sisačkih mesara, koji su svoj rad i znanje o preradi mesa prenosili s generacije na generaciju. Salama je obilježena jednostavnošću preradbenog procesa, originalnom tradicionalnom recepturom, visokokvalitetnom domaćom mesnom sirovinom, klasičnim začinima, specijalnim načinom sušenja i dimljenja na manufakturni način, te na kraju sazrijevanjem uz blage vjetrove, karakteristične za sisačko-moslavačko područje.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.