Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

U hrvatskoj politici ideologiju je zauvijek zamijenio interes!

Autor: I.Delić / 7Dnevno / 15. srpnja 2016.

Od novih izbora najviše očekuju političari koji se udružuju i sa samim vragom kako bi uzeli svoj dio kolača, a građanima koliko ostane.

Poučene Mostovim uspjehom male stranke velikih apetita i bez pretjeranog političkog potencijala, dobile su – prije no što su se nadale – novu priliku za ulazak na ozbiljnu političku pozornicu u prijevremenim izborima, koji bi se trebali održati s prvim danima rujna. U skladu s tim, paralelno sa temperaturom u zraku, raste i temperature na hrvatskom političkom nebu.

Svaka stranka opet ima neki svoj revolucionarni plan, uvjerena da bez malih igrača, oni veći neće moći zaigrati ozbiljnu političku utakmice. A da se gaće opasno tresu ekipi u HDZ-u i SDP-u, svjedoči panika koji dopire iz njihovih redova upakiran u priče o velikim koalicijama, ali i činjenica da manjima od sebe nude veće zalogaje nego li ih ovi uopće mogu probaviti.

‘Treći put’ bez ideologije

U takvu situaciju političku je javnost doveo nitko drugi nego Mostovac Božo Petrov, opalivši u izbornoj noći pljusku bivšem premijeru Zoranu Milanoviću, koji je sve do tada narod pozivao da se podjeli šaljući s pozornica onu svoju čuvenu poruku – ili mi, ili oni.

Vrijeme a i djelom promašena politika, kao i pomanjkanje iskustva učinili su svoje, pa je Most unatoč ustrajnosti i dosljednosti uspio pokazati da takozvani ‘treći put’, koji se u medijsko-interesnim sferama uzgaja cijelo jedno desetljeće zapravo ne postoji. Točnije, ideologije toga famoznog trećeg puta u hrvatskom političkom prostoru – nema. Jer što je drugo bio Most doli utjelovljenje ‘trećeg puta’?

Mediji su prvotno govorili o uspješnim pojedincima, koji su se okupili bez bremena ideologije, da bi nedugo potom, tijekom postizbornih preslagivanja svjedočili seciranju ideologije istih tih od ideologije cijepljenih Mostovaca. Kada bi se uistinu provelo detaljno, ali i neovisno istraživanje, o političkim stajalištima zagovornika trećeg puta postalo bi jasno kako svaki pojedinac koji se opredjeljuje za ‘treći put’ zapravo posjeduje neku svoju ideološku platformu i preferencu prema lijevim ili desnim vrijednostima. Most je međutim bio pravovremeno i ispravno tempiran pa je pokupio glasove protestnih i nezadovoljnih birača, osvojivši tako 19 mandata. Ubrzo potom i oni sami su se osuli dokazujući da im je ideologija zapravo interes. I ništa drugo. Protestni glasovi već tada okrenuše se ka Živome zidu, a nedugo prije Mosta i Sinčićevih revolucionara, najpopularnija političarka bijaše Mirela Holy sa svojim Orahom koji je istrunuo i prije nego li se zas(l)adio.

Postavlja se stoga iz svega znanog i neznanog pitanje koliki i kakav politički potencijal imaju male, ali i nešto dugovječnije stranke? Kakva je uopće budućnost tog famoznog trećeg puta i što nas uopće u koalicijama koje su pred nama još čeka.

Raskol u HSS-u

Situacija je tako izrazito uzavrela u Hrvatskoj seljačkoj stranci.Nedavno izabranom predsjedniku Kreši Beljaku, šef SDP-a Zoran Milanović navodno je dao ponudu kojoj je teško odoljeti. Šuška se kako mu je ne pretjerano radišni Zoki ponudio četiri zastupnička mjesta, potom Ministarstvo poljoprivrede i mjesto potpredsjednika Vlade. Da takvu ponudu niti ne misli odbiti Beljak je dao naslutiti u intervjuu za Globus analizirajući stanje u svojoj stranci.

-Ako smo mi u HSS-u toliki mazohisti, onda ćemo opet na izbore s HDZ-om. A HDZ jede svoje partnere. Mi smo očigledan primjer toga, rekao je Beljak. Upitan zašto bi za HSS bilo dobro da ovaj puta na izbore izađe sa SDP-om, Beljak kaže: „Takav politički zaokret ne bi bio jednostavna odluka. Ali, ako odemo sa SDP-om, to će biti ključna stvar u povijesti HSS-a. Milanovićeva Vlada bila je relativno uspješna. Napravili su se određeni pozitivni pomaci, a te pomake sada osjećamo. Ono što se događalo poslije Milanovića je kaos i katastrofa, kazao je Beljak.

No, da se njegovi planovi i neće realizirati tako lako svjedoče sve intenzvnije glasine o raskolu unutar stranke, koje je javnim istupom potvrdila najpoznatija članica iste, europarlamentarka Marijana Petir.

-Sve dok čelnici SDP-a smatraju da je Hrvatska slučajna država i da je normalno namještati natječaj za ruralni razvoj financijerima njihove kampanje kao i poljoprivredno zemljište tajkunima, jasno je da ne dijelimo iste vrijednosti, naglasila je Petir, koja u stranci ima priličan broj pristaša. A u skupinu takvih spada i bivši predsjednik Branko Hrg, ali i nesuđeni predsjednik stranke Nenad Matić. Kolegama iz HSS-a političku poruku odaslala je i Vesna Pusić koja je konstatirala kako su seljaci koalirajući s njima 2000. godine imali čak 14 zastupnika u Saboru dok danas sa HDZ-om imaju jedva jednoga. Da SDP uistinu ne guta svoje partnere, kao što je to slučaj sa HDZ-om možda ponajviše dokazuje njena ‘mala stranka za velike karijere’, odnosno HNS koji je primjerice u mandatu Kukuriku vlade, rukovodio svim ključnim ministarstvima, a jednako tako unatoč popularnosti manjoj od dva posto, ova stranka i u ovom sazivu Sabora brojala je zavidan broj ruku u Saboru.

S druge strane HSS je uništen prvo pod Sanaderovom kapom, a kasnije i zahvaljujući lošem Hrgovom vodstvu, kao što uostalom i sami priznaju.

Pravaši duguju HDZ-u tri milijuna kuna

Dok se HSS premišlja, neke male stranke, priliku za preživljavanje još uvijek vide u HDZ-u, pa tako Hrast kojim rukovodi Ladislav Ilčić nema pretjerane dvojbe. Nakon razgovora u središnjici HDZ-a sigurni su u nastavak suradnje, a isti stav dijeli i dvojac iz HSP AS, odnosno predsjednik stranke Ivan Tepeš i tajnik Pero Ćorić. No, dok ti pravaši promišljaju o povratku u saborske klupe, za njima se ako je vjerovati pisanjima portala mega-media.hr kotrlja ozbiljna afera, koja bi im isto tako mogla stvoriti probleme. Naime, u ovu stranku navodno su na naplatu stigli računi, jer Domoljubna koalicija, konkretnije HDZ potražuje od HSP AS tri milijuna kuna, a direktorica kampanje Josipa Rimac, prema pisanju ovog medija požalila se da nije uspjela naplatiti troškove od strane HSP AS. Vlasnik makarskog resotrana Lanterna preko zagrebačkog odvjetničkog ureda uputio je ovrhu za račune koje je HSP AS napravio unutar godine dana, a riječ je o iznosu većem od 20 tisuća eura. Restoran je ovo koji je stranci služio kao sjedište punih godinu dana, a u kojem su se među ostalim organizirale i razne privatne proslave za obitelj Ćorić.

No dok se oni bave svojim aferama i preslagivanjima unutar koalicije, bivši Mostovci koji su nedavno osnovali Klub zastupnika – Ivan Lovrinović, Juro Martinović i Ivica Mišić nedavno su u Zagrebu osnovali prolitičku stranku simbolična naziva Promjenimo Hrvatsku. Tom prigodom novi predsjednik nove stranke Ivan Lovrinović je rekao da su se odlučili na njeno osnivanje jer za razliku od ostalih dvjestotinjak stranaka, oni ne nude istu robu. U fokusu će im biti ekonomske promjene, demografija, zaustavljanje odljeva mladih ljudi iz Hrvatske i povećanje zaposlenosti. Ukratko, floskule kojih smo se naslušali od svih dosadašnjih. Premda najavljuju velike reforme nije jasno kako ih misle realizirati, obzirom da vjeruju kako će na izborima osvojiti svega tri mandata. Odgovor bi pak mogao ležati u ekipi s kojom vode pregovore. Prije svega, za pregovarački stol sjesti će sa Živim zidom, a i Lovrinovićeva ekipa, nada se da bi im se mogli prikloniti HSS, te dakako HSLS.

Što sa Živim zidom?

Što se pak HSLS-a tiče, jasno je kao dan, da oni mogu sa svim i svakim. No, kako sada stvari stoje, ostat’ će sa HDZ-om, osobito nakon što stranku preuzme Plenković. Iako nije tajna da se Darinko Kosor još u izbornoj noći nutkao Milanovićevoj koaliciji, ne bi li na sve moguće načine opstao na političkoj sceni. Za nadati se kako dio onih koji su donedavno krasili saborske klupe u iste više neće zasjesti. Takav je primjerice Blok umirovljenika zajedno čiji je šef Milivoj Špika na posljednjim izborima osvojio svega 300-tinjak preferencijalnih glasova. Ali nada je u hrvatskoj politici itekako prevrtljiva pojava, pa i oni svoju nadu za povratak u dom demokracije raspoznaju u koaliciji sa HDZ-om.

Saborske klupe okupirati kani i ekipa iz Živog zida. Nadaju se kako će na rujanskim izborima osvojiti preko deset zastupnika u Saboru. No, odnedavno su ekipu osebujnog Ivana Sinčića snašli ozbiljni problemi, a on sam vjeruje kako se na udaru teških optužbi našao stoga što ih HDZ i SDP uništavaju zajedničkim snagama. Mada Sinčić raskol pokušava ublažiti, ignorirajući optužbe iznesene na njegov račun, spekulira se kako je u ovoj stranci situacija dovedena do usijanja. Policija kako saznajemo uistinu istražuje jesu li Sinčić, njegova supruga Vladimira Palfi i Ivan Pernar počinili kazneno djelo te mimo zakona preuzeli Živi zid. Da je ova nova nada na političkoj sceni zapravo stranka sa dva vodstva, priča je koja se nedavno zakotrljala na političkoj sceni, a koja je zbunila ionako zbunjenu javnost, koja je sve do toga trenutka vjerovala kako je Sinčić jedini i neupitni vladar stvoje stranke. Sukob u njihovih redovima, povukao je pitanje o stabilnosti te stranke, ali jednako tako nije jasno kako će se tako nedefinirani dogovoriti oko slaganja lista, ali i odabira ljudi koji će ući u Sabor. Koji su to ljudi koji bi osim Sinčića trebali biti zastupnici? Tko je tim koji osim Sinčića čini ovu stranku? Što ako Sinčić padne, znači li to da se urušio cijeli Živi zid? A o njegovom padu, više nego nezgodno, odlučuje Mostova ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, odnosno njeno ministarstvo koje treba utvrditi je li odluka o Siničićevoj smjeni sa čela stranke legalna. Dakako, dobro je znano kako su Most i Živi zid ljuti konkurenti.

I Bandić se bi u Banske dvore

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, jedan je od onih u čijim redovima raskola nema. Štoviše, čini se kako je na pomolu pomirba sa bivšim premijerom i šefom svoje stranke Zoranom Milanovićem, protiv kojega je povukao tužbu prije nekoliko dana, poručujući javnosti da on za dobrobit Hrvatske može koalirati i sa crnim vragom. Kao da to javnost ionako ne znade.

Ukoliko pomirba s Milanovićem uspije, Bandić bi veoma lako mogao okrenuti leđa kolegama s kojima se mjesecima susreće dogovarajući suradnju, unutar koje se on osobno nudi kao Mesija i spasitelj Lijepe naše, koja je posrnula upravo zbog političara njegova profila. Dio Bandićeve ekipe tako je odnedavna postao splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, a pregovore vodi i sa slavonskobrodskim gradonačelnikom Mirkom Dusparom, te čelnikom Osijeka Ivicom Vrkićem. Dio Bandićeve ekipe je još jedan bivši i zaboravljeni ezdepeovac Ljubo Jurčić, ali i Slavko Linić te Ivo Josipović. Naravno, tu je i njegov neizostavni prijatelj Radimir Čačić, a postane li premijerom u suradnji s ovim timom, gradonačelničku fotelju spreman je propustiti bivšem predsjedniku Stipi Mesiću.

Dok Čačić poput Bandića traži priliku na uzavrelom političkom nebu, njegov HNS zabavlja se po toplicama pripremajući se za izvanrdne parlamentarne izbore. Na njih kreću s porukom da je eksperiment Mosta i HDZ-a unazadio Hrvatsku i da je zbog toga izgubljena cijela godina, te da je ponavljanje istog scenarija nedopustivo. Zaključak središnjih tijela HNS-a je da stranka mora biti pripravna izaći na sljedeće parlamentarne izbore u koaliciji sa SDP-om i drugim partnerima, ali i samostalno. Slijedom toga, Središnji odbor ovlastio je Predsjedništvo HNS-a da poduzima sve radnje kako bi HNS bio spreman samostalno izaći na izbore, pa tako rade na formiranju izbornih stožera imenujući koordinatore po izbornim jedinicama. Također, Predsjedništvo je pokrenulo pregovore sa SDP-om oko formiranja koalicije, a u cilju imaju formiranje što jače buduće vlade.

Sve će biti isto k’o i lani…

Dijelom buduće vlade voljeli bi po svemu sudeći postati i neki bivši političari, koji iz prošlih izbora nisu izvukli pouku da im je vrijeme za umirovljenje. Tako se petero bivših saborskih zastupnika, među kojima i bivša premijerka Jadranka Kosor nedavno sastalo u Zagrebu ne bi li dogovorili detalje oko formiranja nove stranke. Inicijativa je to koju čine bivši ideesovac Damir Kajin, potom bivši HDSSB-ovac Boro Grubišić, bivši laburist Branko Vukšić te Mladen Novak čija je posljednja politička aktivnost zabilježena u Orahu.

Mostovci koji su saborske klupe u kratkom roku, veoma intenzivno zagrijali, sada se jednako intenzivno pripremaju za povratak u njih na ponovljenim izborima bruseći svoje najjače snage i najpoznatije članove. U skladu s tim, Božo Petrov u prvoj odnosno zagrebačkoj jedinici trebao bi se suočiti sa šefovima SDP-a i HDZ-a, Zoranom Milanovićem i Andrejom Plenkovićem. U ovoj stranci vjeruju i da bi jedan od osnivača stranke Nikola Grmoja na izborima koji su pred vratima mogao izaći izvan okvira svojega Metkovića, ali ne simbolično na zadnjem mjestu u prvoj jedinici, kao na prošlim izborima. Njegovo ime moglo bi se tako naći kao nositeljsko u devetoj izbornoj jedinici, koja podrazumjeva Liku, Zadar, Knin, Sinj i Šibenik. Asistenciju u tom podvigu trebao bi mu dati Mostov bombarder Miro Bulj, koji je na prošlim izborima u tom tradicionalno HDZ-ovom uporištu izborio ulazak u sabornicu. Riječ je uostalom o biračkom tijelu kojemu su i Bulj, pa i Grmoja bliži nego li europarlamentarac Plenković. U desetoj izbornoj jedinici Mostovci igraju na provjerenu taktiku pa će tamo ostati stare snage, točnije omiški gradonačelnik Ivan Kovačić, načelnik Zadvarja Ivan Krželj te Maro Kristić iz Dubrovnika. Tu je i sve poznatiji ministar policije Vlaho Orepić koji će se naći na jednoj od četiri zagrebačke izborne jedinice, u osječkoj jedinici listu će nositi Miroslav Šimić, dok će u onoj petoj Mostovci nade položiti u Tomislava Panenića i Ružicu Vukovac. Dakako, računaju oni i na još jednu jaku snagu u svojim redovima, a to je Ines Strenja Linić. Na listu će kako doznajemo pokušati uključiti ministricu Jurlinu Alibegović, ali i svojeg ministra Dobrovića. Naravno, ne treba smetnuti niti mogućnost da se timu Bože Petrova pridruži njegov prijatelj Tihomir Orešković, tehnički premijer koji se polako, ali sigurno uspinje na listama najpopularnijih političara, a koji osim popularnosti ima i financije s kojima bi Most formirao u još ozbiljnijeg i opasnijeg igrača.

Sve u svemu, predizborna kampanja koja upravo započinje biti će očigledno veoma neobična, a jedina osoba koja će braniti politiku sada već bivše vlade jeste Orešković. Ministri iz HDZ-ovih redova u vrlo su nezahvalnoj poziciji, jer će javnosti morati obrazložiti zašto su rušili Vladu kojoj pripada njihova stranka, ali i Vladu u kojoj su oni navodno uspješno sudjelovali. Istovremeno, njihova nedvosmislena potpora Tomislavu Karamarku od početka izbijanja afere Konzultantica, a potom i nagli zaokret, mogli bi im stvoriti nove probleme. Andrej Plenković kao predsjednik možda uistinu jeste osvježenje i neka nova, drugačija snaga, ali narodu je dozlogrdilo. Politike im je i više nego previše, a samim time i političara, bili oni mali, veliki, drugi ili drugačiji, pa je jasno da je pred nama neizvjesna utrka, utrka u kojoj ćemo ponovno svjedočiti političkoj trgovini, koja je već sada otpočela…

Autor: I.Delić / 7Dnevno / 15. srpnja 2016.

ZADNJE VIJESTI