Općine Mostovcima poručuju: Ukinite agencije, a ne nas! Provjerili smo koliko nas koštaju agencije i koliko ih uopće ima i zabezeknuli se

Autor: Iva Međugorac

Umjesto ukidanja općina, doista bi ih mogli racionalizirati, ali racionalnije pristupiti treba i poslovanju agencija.

Donošenje zakonskog ograničenja izdvajanja novca za plaće zaposlenika u jedinicama lokalne samouprave od najviše 15 posto izvornih proračunskih prihoda općine ili grada, jedna je od ideja zastupnika Mosta, a prema njihovim očekivanjima trebalo bi natjerati rastrošne općine i gradove na racionalnije postupanje.

Most namjerava zakon donijeti prije formiranja vlade te se radi o jednom od uvjeta za političku suradnju ili koaliciju s HDZ-om. Plaće u lokalnoj samoupravi već su sada limitranje te se za njih može izdvajati maksimalno 20 posto godišnjeg prihoda jedinice lokalne samouorave, a dodatnim smanjenjem kako se saznaje iz izvora bliskih Mostu želi se jednim potezom utjecati na smanjenje više problema. Prije svega, jedinice lokalne samouprave koje na plaće zaposlenih odvajaju više od 15 posto morale bi se racionalizirati, a novac poreznih obveznika u tome slučaju neće moči trošiti kao do sada na plaće stranačkih igrača. Neke će općine u tome slučaju morati otpustiti dio zaposlenika, a one koje financijski ne stoje dobro trebale bi se spojiti sa snažnijim općinama ili gradovima. No, lokalni dužnosnici i predstavnici općina s kojima smo stupili u kontakt ogorčeni su radi ovoga prijedloga te smatraju kako imaju dojam da ih se želi uništiti, a Mostovcima pak predlažu da umjesto ukidanja lokalnih jedinica zagrebu po državnim Agencijama.

Da smo država apsurda svjedoče čak 428 općina, ali i 128 gradova koje imamo, a tu je još i 20 županija te Grad Zagreb. Prema podacima Ministarstva uprave u predstavničkim tijelima svih jedinica djeluju 8354 dužnosnika koja za svoj rad primaju naknade. Osim njih, tu su još 1322 dužnosnika u izvršnim tijelima samouprava i oni kao načelnici, gradonačelnici i župani primaju za svoj rad plaću ili naknadu. S druge strane postoji više od 60 agencija u kojima besposleno sjedi preko deset tisuća ljudi, a za njih porezni obveznici godišnje izdvoje preko milijardu kuna, a taj bi se novac mogao izdvojiti u druge, nešto korisnije svrhe.

Većina tih bizarnih državnih institucija ne samo da ničemu ne služi već imaju potpunu samostalnost u radu, a to znači da ne podliježu zakonima koji reguliraju plaće državnih dužnosnika pa su si godinama uzimali za pravo isplaćivati onoliko koliko su htjeli, Primjera radi, Agencija za savjetovanje bračnih parova zapošljava 107 ljudi, a na njihove plaće donedavno se izdvajalo više od 18 milijuna kuna godišnje. Tu je i Agencija za javno i privatno partnerstvo s 14 zaposlenih, a na plaće je godišnje odlazilo tri milijuna kuna. I sve to za desetak odrađenih predmeta godišnje. Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga u Hrvatskoj u kojoj ne postoji tržište željezničkih usluga i te kako je živa; godišnje troši pet milijuna kuna na raskošne urede i 10 zaposlenih.

Središnji ured za upravu godišnje stoji oko 500 milijuna kuna, a njegova funkcija, uz onu koju obavlja Ministarstvo uprave, malo komu je jasna. Čemu služi Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a, koji je donedavno imao proračun od 47,5 milijuna kuna? Nema li svako ministarstvo svoj kadar koji se bavi poslovima prilagodbe Uniji? Postoje uz ovo još dvije državne agencije koje služe istoj svrsi – Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa EU-a koja porezne obveznike stoji tridesetak milijuna godišnje, te Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU-a (kako maštovit naziv) za koju izdvajamo oko deset milijuna kuna godišnje.

Čini se tako da se Unijom (od koje nikakvu korist zasad nismo pretjerano osjetili) bavi desetak raznih državnih institucija. A podaci pak kazuju da smo do sada iz famoznih fondova izvukli jedva desetak posto predviđenih sredstava.

Mislili ste da je apsurdima kraj? Ne nikako! Jeste li znali da u Hrvatskoj osim Državne geodetske uprave postoji i Hrvatski geodetski institut, Državni zavod za statistiku, Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatski zavod za norme? Ni tu priči nije, imamo i Agenciju za mobilnost i programe EU-a s više od 15 zaposlenih, Hrvatsku akreditacijsku agenciju koja 7,3 milijuna kuna troši na plaće zaposlenih, iako je to sav iznos kojeg dobiva iz proračuna. Aktivna je i Agencija za zaštitu osobnih podataka, te Agencija za zaštitu okoliša, mada imamo ministarstvo koje se za to skrbi. Na listi apsurda su i Agencija za posredovanje, Agencija za zaštitu tržišnog poslovanja, Agencija za vodne putove, Hrvatska agencija za telekomunikacije, Hrvatska garancijska agenciju – i tako unedogled do njih 180.




Kukuriku vlada nije samo sačuvala postojeću strukturu tih državnih parazita, već je osnovala i druge agencije poput Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, a kako se iskazao u privlačenju investitora više je nego jasno. Najtragičniji dio ove ionako tragične priče je taj da niti sama država nema točne podatke koliko agencija, ureda, zavoda i instituta doista isisava proračun, a ne zna se niti koliko doista novca na njih bacamo.

Putevima bivše vlade, po svemu sudeći, nastavit će i ova nova koja traži svoje kadrove. Bizarnostima se tu ne nadzire kraj, jer primjerice Institut za migracije i narodnosti, komunistički relikt osnovan 1984., danas ima ravnatelja i Upravno vijeće s pet članova, te Znanstveno vijeće sa 17 članova. Zadaća mu je, sic!, “poticati komparativno proučavanje migracija, manjina i etičnost, ali i unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti”. Zanimljivo, ako zovete tu instituciju telefon zvoni, ali na njega se nikada nitko ne javlja.

Kada govorimo o agencijama i zavodima treba govoriti i o konkretnim imenima te njihovim plaćama. Tako primjerice plaća Irene Jukić, ravnateljice Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, iznosi oko 30.500,00 kuna bruto. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić prima 25.200,00 kuna bruto. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećko Vuković prima plaću od 24.700,00 kuna bruto, a njegov kolega iz Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Srđan Vlaović 24.400,00 kuna. Na listi je i v.d. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ranko Stevanović s plaćom od 24.497,00 kuna, koji je na toj funkciji nedavno zamijenio Tamaru Poljičanin. Agenciju za investicije i konkurentnost vodi Damir Novinić – za plaću od 24.390,00 kuna. Donedavni ravnatelj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bio je Ante Pezo, a sad je na toj dužnosti v.d. ravnatelj Ivan Macanić – za plaću od oko 24.300,00 kuna, dok se ne raspiše natječaj za novog ravnatelja.




Tatjana Prenđa Trupec upravljala je Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i za to mjesečno dobivala 23.800,98 kuna. Nadalje, za plaću od oko 23.500,38 kuna radi ravnatelj Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Darko Liović, a za plaću od 23.280,18 kuna radi Marija Vukobratić iz Hrvatske poljoprivredne agencije. U Agenciji za zaštitu osobnih podataka šefuje Anto Rajkovača za plaću od oko 22.960,34 kune, dok Leksikografski zavod Miroslav Krleža vodi bivši ministar kulture Antun Vujić za plaću od 23.200,00 kuna.

Spomenuti treba i Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a na čelu koje sjedi Nataša Mikuš Žigman za plaću od 21.900,32 kune, Agencija za javno-privatno partnerstvo u rukama je Damira Juričića čija je plaća 21.840,00 kuna. I Hrvatski zavod za hitnu medicinu jedan je od onih koje financiramo, a njime upravlja Maja Grba-Bujević čija je plaća oko 21.598,38 kuna. I Agencija za znanost i visoko obrazovanje na čelu ima damu, odnosno Jasminku Havranek čija je bruto plaća 21.376,61 kunu. Ljiljana Blažević iz Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara plaćena je s 19.700,62 kune mjesečno. Tihomir Babić iz Hrvatske akreditacijske agencije plaćen je s 19.992,47 kuna, a u Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu šefica je Carmen Hadžić-Kostrenčić, čija je plaća 19.700,00 kuna. Mile Živčić prvi je čovjek Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a za taj posao plaća mu iznosi 19.600,00 kuna. Ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Lidija Hrastić Novak plaćena je 19.770,74 kune mjesečno. Hrvatski restauratorski zavod za svojeg ravnatelja Marija Brauna mjesečno izdvaja 19.426,36 kuna, dok Hrvatski zavod za prostorni razvoj vodi Irena Matković s plaćom od 19.339,53 kune. Ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište je Blaženka Mičević, čija je plaća 19.668,68 kuna, a Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU-a na čijem je čelu Neven Šprlje za svog šefa izdvaja 19.160,88 kuna mjesečno. Agencijom za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada upravlja Alen Kučinić za plaću od 18.800,00 kuna. Ankica Paun Jarallah iz HZZ-a mora se zadovoljiti s 19.026,97 kuna. Ravnateljica Agencije za regionalni razvoj RH Ines Kos prima plaću od 18.470,90 kuna, a šef Agencije za obalni linijski pomorski promet Ivan Franičević 18.700,25 kuna. U Lijepoj našoj postoji i Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, a njen ravnatelj Zoran Ostović mjesečno prima 18.150,00 kuna. Tu je i Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, čiji ravnatelj Damir Poljak prima plaću od 17.900,00 kuna. Agenciju za mobilnost i programe EU-a vodi Mihaela Adamović Radolfi čija je plaća 17.750,00 kuna. Plaća Matije Frankovića, ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, iznosi 18.111,14 kuna, dok ravnatelj Hrvatskog zavoda za norme Miran Škerl prima plaću od 17.500,00 kuna. Na čelu Agencije za sigurnost željezničkog prometa od veljače prošle godine je Želimir Delač, a plaća mu je 8.000,00 kuna. Vladimira Brezak, bivša ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, primala je 17.400,00 kuna mjesečno. Prvi čovjek Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je Slavko Čukelj, a plaća mu je oko 17.513,00 kuna. Agenciju za opremu pod tlakom vodi Đurđica Vukovarac, s plaćom od 16.820,70 kuna. V.d. ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša je Rene Vukelić, a ako je suditi po njegovom prethodniku Nevenu Voći plaća bi mu mogla iznositi oko 15.000,00 kuna. Hrvatska agencija za hranu na čelu ima šeficu Mirjanu Matušić-Pišll s plaćom od 16.600,56 kuna. I na koncu spomenimo još Agenciju za vodne putove, čiji šef Zrinko Zvocak prima plaću od 16.000,00 kuna.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.