Markov trg
Markov trg

Odvjetnik Miljević o slučaju koji je postao noćna mora DORH-a

Autor: Dnevno.hr

Slučaj koji je bio na sva zvona najavljivan kao obračun s korupcijom i kriminalom, čini se, da polako razotkriva neke druge probleme u radu državnih organa

U emisiji Markov trg otvorena je tema pravosudne ‘zone sumraka’ koja se događa u radu Državnog odvjetništva i njegove produljene ruke USKOK-a.
Kamere redakcije emisije Markov trg tri su godine pratile ročišta u slučaju HPB Bankomat koji se polako pretvara u noćnu moru Državnog odvjetništva. Slučaj koji je bio na sva zvona najavljivan kao obračun s korupcijom i kriminalom, čini se, da polako razotkriva neke druge probleme u radu državnih organa. Odvjetnik Veljko Miljević kao vrsni pravni stručnjak teško je nalazio objašnjenja koja bi tim postupcima USKOK-a dala potrebnu vjerodostojnost čuvara pravnog poretka.

U prvom je prilogu otvorena tema prava uvida u spis i manipulacija koje se ograničavanjem tog prava događaju.

‘Ovo je neuobičajena situacija. Dokazi na kojima se temelji optužnica DORH radi gradaciju s čime će izaći na glavnu raspravu. Sadržaj uskočkog spisa i spisa koje formira sudsko vijeće se ne moraju poklapati. Načelo ravnopravnosti stranaka je teško provesti. Ovdje sud očito smatra da je pravo obrane zakinuto ako obrana ne zna koji su dokumenti u spisu. Ali nema koristi od presude koja je na silu iznuđena, koja nije posljedica poštivane procedure, jer svako kršenje procedure otvara prostor za žalbu pa time i rušenje prvostupanjske presude’, smatra Miljević.

U emisiji je pročitan dio odgovora Ministarstva pravosuđa na poziv za sudjelovanje u emisiji:

‘Slijedom navedenog, proizlazi da je Ministarstvo pravosuđa uredno postupalo po predstavkama podnositelja grupacije Fantasyland sukladno zakonskim ovlastima u okvirima kojih smo ispitali postoje li elementi neosnovanog odugovlačenja postupanja. Postupci koji se vode pred sudom i državnim odvjetništvom provode se u skladu sa posebnim propisima te u odnosu na iste Ministarstvo pravosuđa kao tijelo izvršne vlasti nema ovlasti ispitivati njihovu pravilnost i zakonitost, a sve iz razloga kako ne bi bila ugrožena samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koju jamči odredba članka 117. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/07, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14), dok se nezadovoljstvo odlukama koje donose tijela u postupku može izraziti podnošenjem pravnog lijeka ili mogućnošću preuzimanja kaznenog progona.’

S obzirom da se radi o slučaju koji traje već sedam godina, u Markovom trgu postavilo se pitanje kako je moguće braniti takav slučaj i u njemu ne vidjeti problem odugovlačenja. Zašto Ministarstvo pere ruke od slučaja i poziva se na neovisnost pravosudne vlasti, zar je neovisnost važnija od pravde?

‘Pravo na pravično suđenje, a to uključuje suđenje u razumnom roku. Sporo pravosuđe nije pravično. Ovdje se Ministarstvo poziva na Montesquiea i na trodiobu vlasti, ali nismo više u dobu Montesquiea, nešto je napredovalo u toj trodiobi. Ministarstvo treba kontrolirati rad pravosuđa. Ovakav stav da postoje redovni pravni lijekovi je smiješan. Ne razumijem zašto je sud uplašen i dozvoljava da procesi traju ovako dugo jer kakva je to pravda koja se postigne nakon deset godina. Taj stav Ministarstva da se ne može miješati u rad pravosuđa je neprihvatljiv jer pravosuđenje mora biti brzo u protivnom to onda nije ni pravo ni pravda. Dugotrajno suđenje ne može biti znak neovisnosti pravosuđa’, smatra Miljević.

U drugom prilog govori se o nedostajanju popisa pismena, dokumentacije, gdje nema rednih brojeva u spisu USKOK-a.

‘Popis prava obrane je omogućavanje uvida u predmet. Pravo obrane je da poznaje sve što se nalazi u spisu tužitelja’, pojasnio je Miljević.

U trećem prilogu sud nalaže USKOK-u da dostavi sudu cijeli spis i dijelove spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis. USKOK izjavljuje da je sve dostavljeno. U četvrtom prilogu prikazan je zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović kako predaje sudskom vijeću Službenu bilješku USKOK-a, iako je ista trebala biti sastavni dio spisa kada se odlučivalo o optužnici USKOK-a pred Županijskim sudom. Proizlazi da se Saša Manojlović ispred USKOK-a na ročištu 2015. lažno očitova kada je rekao, kako je pokazano u prethodnom trećem prilogu, da je USKOK dostavio cjelokupnu dokumentaciju.

Znači USKOK na prikazanom ročištu demantira sam sebe, odnosno ono što je izjavio na ročištu prikazanom u prethodnom prilogu, zaključak je u emisiji.

‘Ako su rekli – dostavili smo sve, pa onda nekoliko mjeseci kasnije -nismo dostavili sve, govori da sami sebe demantiraju. Ovdje se ne slažu objektivne činjenice  s vještačenjima. Sadržaj službene zabilješke ne odgovara istini. Vještak govori da je to dogovor njega i USKOK-a, a po ovome što ste pokazali ispada da je to vještačenje bilo gotovo iako Službenoj bilješci stoji drugačije. Za vještačenje bankarskih stvari uzima se netko tko je u to upućen, međutim uzeti za vještaka Predsjednika uprave jedne banke da vještači drugu banku, teško je reći, ali može otvoriti prostor za prigovor o sukobu interesa, kako je to tu netko i prigovorio’, izjavio je Miljević.

U petom prilogu prikazana je vrlo žestoka prepirka. Službena bilješka o izradi vještačenja iz 2010. godine nije bila dostavljena Sudu kao dio spisa USKOK-a. Postavljeno je pitanje kako su mogli dizati optužnicu bez tog vještačenja? Vještak Ante Blažević govori da su to Margin krediti, a zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović ga prekida i stišava odmahivanjem ruke ‘ma dajte’. Odvjetnik Mate Matić pita gdje su ti dokumenti bili do sada, a sutkinja Jasna Gališić upozorava Sašu Manojlovića da ne filozofira kada postavlja pitanje je li on svjedok ili tužitelj.

‘Prvo je bila kategorička izjava da je sve dostavljeno u spis pa je onda jedna službena izjava naknadno dostavljena pa ovdje vidimo još neke materijale koji se naknadno ubacuju. Potom se zamjenik ravnatelja USKOK-a i njegov vještak ne slažu oko margin kredita. Očito postoje dijelovi koji nisu nigdje zavedeni, kao što primjećuje jedan optuženi. To da je nešto u arhivi ne može biti odgovor. Ovdje ima puno propusta, možda tehničke naravi, a možda i nešto gore. Očito ova vještačenja nisu provedena po zakonu. Povjerenje građana u pravosuđe je važno. Forma, procedura je uvjet za pravdu i u konačnici slobodu građana. Izbor vještaka je strahovito osjetljivo pitanje jer vještaci sude, a sud presuđuje, vještak mora biti besprijekorna osoba, a to izgleda ovdje nije bio slučaj’, zaključio je Miljević.

Autor: Dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI