Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

‘Ponovnim odabirom Butkovića za ministra prometa premijer je ‘pucao sebi u koljeno’ i uvrijedio Hrvate’

Autor: Željko Marušić, prometni stručnjak

Nagrada za kaos u najvažnijem ministarstvu, koji uništava temeljne resurse i živote te maltretira građane i turiste, ugrožava nacionalne interese.

Postavljanje Olega Butkovića, dosadašnjeg ministra prometa, na istu funkciju u novoj mega-vladi, veliko je, preveliko razočaranje za sve koji su polagali nade u smjer koji je novom vladom najavio Andrej Plenković.

Novi je premijer time ne samo ‘pucao sebi u koljeno’ prije nego je počeo ozbiljno raditi, nego uvelike kompromitirao mogućnosti gospodarskog oporavka, unapređenja turizma i smanjenja zabrinjavajuće smrtnosti na cestama, uvrijedivši pritom hrvatske građane, među kojima su ne deseci, nego stotine stručnijih, kompetentnijih i odgovornijih za tu funkciju od prvorazrednog nacionalnog interesa.

Sjetimo se golemih prometnih gužvi, kaosa, svakog produljenog vikenda protekle turističke sezone, uvelike izazvanih nestručnošću, nespremnošću i anarhijom u resornom ministarstvu, koje su neprocjenjivo oštetile turizam te smanjile mogućnosti buduće zarade. Negativno čelno kadroviranje u resornom ministarstvu ne obećava poboljšanja za sljedeću sezonu, za koju bismo se već trebali početi pripremati.

Strašan niz tragičnih nesreća proteklih tjedana, koji je, osim na nedostatak temeljitog, optimiziranog i nešabloniziranog nadzora cestovnog prometa, nestručnost, neodgovornost i izvjesnu korumpiranost pravosudnog sustava, ukazao na poznate i pogibeljne manjkavosti preskupo izgrađene prometne infrastrukture te previsoku cestarinu i štetan sustav naplate, koji poništava velik dio mogućeg sigurnosnog učinka autocesta na cjelokupni cestovni sustav, događao se uz potpunu pasivnost, gotovo ignoranciju resornog ministarstva.

Hrvatska je 2015. završila sa 82 poginula u cestovnim prometnim nesrećama na milijun stanovnika, 61 posto više od prosjeka EU (51), premda smo od 2000. u cestovnu prometnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u, uložili više od bilo koje druge zemlje na svijetu.

Statistički desetak posto bolji rezultat u 2016., koji je još uvijek lošiji nego u 2014., zasluga je partikularnog djelovanja MUP-a, malog generacijskog unapređenja voznog parka (premda statističkog starenja, zbog pogrešne fiskalne politike) i bitne statističke pogreške.

Naime, broj stanovnika u Hrvatskoj osjetno je manji od službenog, a iseljeni su iz prometno najaktivnijeg dijela građana, pa je struktura stanovništva, smanjenog udjela aktivnih vozača, objektivno prometno sigurnija i statistički nerelevantna.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja kod kojih se sigurnošću, protočnošću i učinkovitošću cestovnog prometnog sustava ne upravlja iz resornog ministarstva. Nestručnost i pasivnost, gotovo nezainteresiranost ministarstva prometa, temeljem iskustava iz prošle vlade, bez presedana je u svijetu.

Negativno čelno kadroviranje najvažnijeg hrvatskog ministarstva, koje bi trebalo biti generator gospodarskog i turističkog razvitka, potaknuti demografsku obnovu te građanima i turistima omogućiti siguran, ugodan i povoljan transport, naglašava nužnost žurnog osnivanja nevladine Hrvatske agencije za cestovni promet.

Glavni bi joj zadatak bio, kao u većini razvijenih zemalja svijeta, postaviti temeljne i stručne kriterije organiziranja, upravljanja, funkcioniranja i kontroliranja cestovnog prometnog sustava, koje bi trebali ispunjavati, odnosno provoditi u resornim ministarstvima.

Autor: Željko Marušić, prometni stručnjak

ZADNJE VIJESTI