Marijan Susenj/PIXSELL
Marijan Susenj/PIXSELL

Ništa od poštenih izbora uz ovakva izborna pravila!

Autor: mr. sc. Edo ZENZEROVIĆ, dipl. inž. elektr.

Na izborima prošle godine preferencijskim glasovima izabrali smo 6 od 143 zastupnika, a bez prohibitivne klauzule izabrali bismo ih 43! Građanima ostaje jedino da prosvjedima izbore Referendum o izbornim pravilima nakon što su SDP i Ustavni sud skandaloznom odlukom spriječili njegovo održavanje

Zbog previsoke prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima izabrali smo 8. studenog prošle godine samo 6 od 143 zastupnika preferencijskim glasovima. Bez prohibitivne klauzule bili bismo izabrali 43. Građanima ostaje jedino da prosvjedom izbore Referendum o izbornim pravilima nakon što su SDP i Ustavni sud skandaloznom odlukom spriječili njegovo održavanje. Prohibitivna klauzula poništava volju birača. Na prijevremenim izborima bez promjene izbornih pravila izborni gubitnici bit će opet hrvatski građani.

U RH nikad nije bilo više od 3.750.000 birača

U Republici Hrvatskoj nikad nije bilo više od tri milijuna i sedamsto i pedeset tisuća birača. Na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine na biračkim mjestima u deset općih izbornih jedinica bilo je registrirano 3.563.397 birača, a 10 % od tog iznosa je 356.340 birača. GIUIO je skupila preko 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje referenduma. To je: preko 50 % od broja dobivenih glasova velikih koalicija na čelu s HDZ-om i SDP-om, 57,37 puta više od broja preferencijskih glasova HSU-a (6.635 glasova), oko 26 puta više od broja birača koji su izabrali 3 zastupnika srpske nacionalne manjine (14.427 birača), najmanje 15,32 puta više od broja birača koji su izabrali osam zastupnika nacionalnih manjina (22.749 birača), 10,55 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata HSS-a ( 36.083 ), 6,06 puta više od dobivenih preferencijskih glasova devet izabranih zastupnika HNS-a (62.864), 4,92 puta više od dobivenih preferencijskih glasova 14 zastupnika HL-a, HNS-a i HSU-a iz općih izbornih jedinica (77.354 birača ), najmanje 3,8 puta više od broja birača koji su glasovali za 22 zastupnika: nacionalnih manjina, HNS-a,HSU-a i HL-a ( 100.093 birača ) i 2,90 puta više od : HNS-a, HSU-a i HSS-a članova “Narodne koalicije” te 78.196 više od broja dobivenih glasova MOST-a nezavisnih lista.

HNS-u su D’Hondtova metoda raspodjele mandata i previsoka prohibitivna klauzula za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima te glasači SDP-a osigurali 9, HSU-a 2 i Hrvatskim laburistima 3 mjesta u osmom sazivu Hrvatskog sabora, a ne povjerenje građana na izborima 8. studenog 2015. godine. Tu činjenicu: Vesna Pusić, Ivan Vrdoljak; Goran Beus Richembergh i Silvano Hrelja ne respektiraju. Jedini im je cilj bio da održe na vlasti  Kukuriku koaliciju do kraja mandata bez obzira na katastrofalne posljedice koje je diktatura Zorana Milanovića ostavila na Hrvatsku.

Prohibitivna klauzula i „pakao“ u Hrvatskoj

Ponovno kreću u osvajanje vlasti s “Narodnom koalicijom” u koju se uključio HSS pod vodstvom Krešimira Beljaka. Kakva je to Narodna koalicija čiji su članovi grubom manipulacijom brojem birača spriječili Referendum o izbornim pravilima? HSS je podržavao GIUIO za promjenu izbornog zakonodavstva, a sada se priklonio diktatoru Zoranu Milanoviću, koji je stvorio sadašnji “pakao” U Hrvatskoj. Tko je prizvao pakao u paklu će i završiti!

Previsoka prohibitivna klauzula od 10 posto za uvažavanje preferencijskih glasova kandidatima omogućila je da saborsko mjesto s manje od 2 posto dobivenih preferencijskih glasova dobiju: Igor Dragovan i Irena Petrijevčanin Vuksanović u prvoj izbornoj jedinici, Gordana Sobol u drugoj izbornoj jedinici, Marija Puh i Tomislav Končevski u trećoj izbornoj jedinici, Marija Ilić u petoj izbornoj jedinici, Ivo Jelušić i Zoran Vasić u šestoj izbornoj jedinici, Nada Turina Đurić i Tomislav Saucha u sedmoj izbornoj jedinici, Ana Komparić Devčić i Tanja Vrbat Grgić u osmoj izbornoj jedinici te Milivoj Špika i Darko Parić u desetoj izbornoj jedinici. Prohibitivna klauzula za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima omogućila je da saborsko mjesto dobiju: Davorin Mlakar, Darinko Kosor i Margareta Mađerić u prvoj izbornoj jedinici, Andrija Mikulić i Dario Hrebak u drugoj izbornoj jedinici, Ladislav Ilčić u trećoj izbornoj jedinici, Damir Tomić, Ivan Tepeš i Ivan Radić u četvrtoj izbornoj jedinici, Pero Ćorić, Marija Budimir i Ivica Mišić u petoj izbornoj jedinici, Juro Martinović u šestoj izbornoj jedinici, Željko Fiolić i Josip Katalinić u sedmoj izbornoj jedinici, Anton Kliman, Giovanni Sponza i Tulio Demetlika u osmoj izbornoj jedinici, Ivan Klarin i Sabina Glasovac u devetoj izbornoj jedinici te u desetoj izbornoj jedinici: Petar Škorić, Sanja Putica i Mario Klobučić. Preferencijskim glasovima su izabrani u Hrvatski sabor uglavnom medijski povlašteni političari: Anka Mrak Taritaš i Predrag Štromar iz HNS-a, Dražen Barišić i Željko Glasnović iz HDZ-a, Ivan Kirin iz HSP- AS i Božo Petrov iz MOST-a od 143 zastupnika odnosno manje od 4,2 posto. Bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova bili bismo izabrali 43 zastupnika. Kod razmjernog izbornog sustava s preferencijskim glasovanjem stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima, a na unutarstranačkim izborima bi trebale preferencijskim glasovanjem odrediti redoslijed na izbornim listama. Na unutarstranačkim izborima mogli bi nastupiti svi članovi stranaka koji su skupili 100 pravovaljanih potpisa potpore birača. Na općim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru birači bi glasovali samo za stranke. Na taj bismo način izbjegli nepraktične zbirne izborne liste, olakšali obradu izbornih rezultata, spriječili strančarenje i trgovinu mandatima te smanjili troškove izbora. Prijevremene izbore treba odgoditi i omogućiti građanima Referendum o izbornim pravilima. Najavljeno preslagivanje ima svrhe ukoliko se Referendumom promjene izborna pravila i nakon godinu dana provedu prijevremeni izbori. Po postojećim izbornim pravilima postoji mogućnost da se izbori ne budu mogli provesti ukoliko se prijavi preveliki broj lista kandidata. U prvoj izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je 39 izbornih lista. Za tiskati imena i prezimena 576 kandidata i naziva lista treba 12 stranica A4 formata. Teoretski se može prijaviti preko 155 lista kandidata, odnosno preko 2.170 kandidata. Za popisati imena i prezimena svih kandidata trebalo bi više od 48 stranica formata A4. Kako provesti izbore gospodo saborski zastupnici, bivši i sadašnji ministri, članovi DIP-a i ustavni sudci?

Broj dobivenih preferencijskih glasova koalicijskih partnera SDP-a

IZB. JED. HNS HSU HRV. LAB. A-HSS
I. 6.928 316
II. 8.639 1.563 449 667
III. 37,527 476 816
IV. 13.119 4.494 285
V. 1.120 1.301 527
VI. 2.780 337 511
VII. 3.326 450
VIII. 1.930 6.164 3.738
IX. 2.855 117
X. 5.783 1.206
Ukupno 84.007 11.363 10.535 1.519
Z 9 2 3

Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 107.424 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.485 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan. Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru. Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5.870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8.077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1.762, Matija Posavec 18.122, Marija Puh 432, Božica Makar 432, Štefanija damjanović, i Predrag Štromar 16.790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.077 i Stjepan Ćuraj 4.464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2.127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.039 i Marko Boras Mandić 2.287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat, IX. izb. jed. Klement Bašić 2.651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1.005 i Srdjan Gjurković 4.778 glasova. Kandidati HSU dobili su: I.izb. jed. Goradana Pažur 316, II. izb. jed. Željko Šemper 997, i Višnja Fortuna 566, V. izb. jed. Marija Ilić 471 i Marinko Lukenda 830, VI. izb. jed. Ljeposava Barta 337, VIII. izb. jed. Silvano Hrelja 6.164 i X. izb. jed. Veselko Gabričević 492 i Luce Gvozden 714 glasova. Kandidati Hrvatskih Laburista dobili su: II. izb. jed. Darko Tetec 449, III. izb. jed. Tomislav Končevski 816,

IV. izb. jed. Jaroslav Pecnik 3.673 i Ana Rimac 821, VI. Ivica Rendulić 511, VIII. Nansi Tireli 3.366 i Gordana Vukoša 372 glasa.

Kandidati A-HSS-a su dobili: II. izb. jed. Stanko Grčić 667, IV. izb. jed. Ivo Begović 285, VII. izb. jed. Alojz Horvat 450 i IX. izb. jed. Anđelko Parčina 117 glasova. Izabrani kandidati dobili su: HNS 62.864, HSU 6.635 i Hrvatski laburisti 7.855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77.354 glasa. Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 posto omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru. Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo samo 5 zastupnika od 140 zastupnika koje smo birali u 10 općih izbornih jedinica dobivenim preferencijskim glasovima birača. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici, a HSU i Hrvatski laburisti u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešli izborni prag. Jedan od sedam izbornih načela GIUIO-a bio je samostalni nastup stranaka na izborima za Hrvatski sabor.

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od ± 5 % od 2007. godine. Ustavni sud je 10. prosinca 2010. godine upozorio Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor na nejednakost glasa birača po izbornim jedinicama, ali ni HDZ niti SDP nisu htjeli izmijeniti izborne jedinice iako je 380.649 potpisnika peticije za održavanje Referenduma tražilo.

Broj dobivenih preferencijskih glasova koalicijskih partnera HDZ-a

I. J. HSS HSP-AS HRAST HSLS HČSP HDS ZDS BUZ
I. 787 972 2.505
II. 12.048 2.226
III. 3.208 3.183 936 1.873
IV. 5.396 1.558
V. 4.640 1.358 1.026 1.843
VI. 4.423 671 1.900
VII. 3.744 889 324
VIII. 4.402 1.642 710
IX. 1.837 1.986 1.983
X. 5.103 3.947 131
Ukupno 36.083 10.864 8.806 7.567 5.103 5.790 1.873 1.165
Z 1 3 1 1 1 1

I.J. = izborna jedinica i Z =broj dobivenih zastupnika. Koalicijski partneri HDZ-a iz Domoljubne koalicije dobili su ukupno 78.009 preferencijskih glasova. HDZ je dobio 673.458 glasa. HDZ je dobio 37.005 glasova više od SDP-a. Glasovi koje je dobio MOST su uglavnom glasovi birača desne opcije nezadovoljnih ponašanjem HDZ-a, HSS-a, HSP-a i drugih brojnih stranaka nastalih brojnim podjelama HSS-ovaca i HSP-ovaca na više marginalnih stranaka.

Broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata HSS-a: I. izb. jed. Anđela Crikveni 787, II. izb. jed. Branko Hrg 7.864, Darko Koren 2.978 i Dinko Pipak 1.206, III. izb. jed. Vlasta Hubicki 3.208, IV. Ana Marija Petin 5.396, V. izb. jed. Davor Vlaović 4.640, VI. izb. jed. Davor Kožić 1.584 i Željko Lenart 2.839, VII. izb. jed. Ivan Baršić 2.395 i Milan Kolman 1.349, i IX. Irena Devčić 1.837 glsasova. Ukupno kandidati HSS-a su dobili 36.083 preferencijska glasa, a samo jednog zastupnika. Broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata HSP-AS: IV. izb. jed. Ivan Tepeš 1.558, V. izb. jed. Pero Ćorić 1.358, VI. izb. jed. Vlatka Vukelić 671, VII. izb. jed. Željko Bokulić 889, VIII. izb. jed. Ivan Kirin 4.402 i IX. izb. jed. Rudolf Dvorski 1.986 glasova. Ukupno su kandidati HSP-AS dobili 10.864 preferencijska glasa.

Kandidati HRAST-a dobili su: I. izb. jed. Nevenka Jelačić 972, III. izb. jed. Ladislav Ilčić 2.930 i Hrvoje Šlezak 253, V. izb. jed. Stipo Lemešić 1.026, VIII. izb. jed. Dario Konta 1.642 i IX. izb. jed. Hrvoje Zekanović 1.983 preferencijska glasa. Kandidati HSLS-a su dobili: I. izb. jed. Darinko Kosor 2.505, II. izb. jed. Dario Hrebak 2.226, III. izb. jed. Dragica Ratković 936 i VI. izb. jed. Josip Budimir 960 i Marija Starčević 940 preferencijskih glasova. Ukupno su kandidati HSLS-a dobili 7.567 glasova. Kandidat HČSP-a Luka Podrug u X. izb. jed. je dobio 5.103 glasa. Kandidati HDS-a dobili su: V. izb. jed. Davor Miličević 1.843 i X. Goran Dodig 3.947 preferencijskih glasova. Kandidat ZDS-a u III. izb. jed. Stanko Belina je dobio 1.873 preferencijska glasa. Kandidati BUZ-a su dobili: VII. izb. jed. Dražen Štiglić 324, VIII. izb. jed. Branka Malnar 710 i X. izb. jed. Milivoj Špika 131 preferencijski glas. Ukupno su kandidati BUZ-a dobili 1.165 preferencijskih glasova. Mirjam Krevatin iz udruge Blokirani u VIII. izb. jed. je dobila 758 preferencijskih glasova. Milivoj Špika iz BUZ-a, Ivan Tepeš i Pero Ćorić iz HSP-AS, Darinko Kosor iz HSLS-a te Ladislav Ilčić iz HRAST-a ne bi bili izabrani u Hrvatski sabor da nije bilo prohibitivne klauzule od 10 posto za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.

Autor: mr. sc. Edo ZENZEROVIĆ, dipl. inž. elektr.

ZADNJE VIJESTI