Patrik Macek/PIXSELL

Neslavni 14. izvanredni kongres SKJ – događaj koji je označio početak kraja Jugoslavije

Autor: Dražen Krajcar

Za govornicu dolazi Ivica Račan, koji je bio na čelu hrvatskog izaslanstva, i izjavljuje: „Mi (izaslanstvo SKH) ne možemo prihvatiti Jugoslavensku partiju bez Slovenaca“

Neslavni kraj 14. Izvanrednog kongresa Saveza komunista Jugoslavije u Beogradu označio je početak kraja komunističke Jugoslavije. Kongres je održan od 20. do 22. siječnja 1990. godine, a na njemu su sudjelovali izaslanici komunističkih partija svih jugoslavenskih republika, kao i komunističko partijsko izaslanstvo vojske Jugoslavije. Sam Kongres sazvan je u napetoj atmosferi kada se u bivšoj državi razmahao srpski nacionalizam uz neskrivenu potporu Saveza komunista Srbije na čelu sa njenim predsjednikom Slobodanom Miloševićem.

Tijekom zasjedanja prvo je došlo do oštrog sukoba srpskog i slovenskog izaslanstva. Naime, Srbi su se zauzimali za uvođenje principa „jedan čovek – jedan glas“, tj. za unitarnu Jugoslaviju i majorizaciju Srba kao najbrojnijeg naroda. Slovenci su, međutim, predlagali konfederaliziranje partije i države, čime bi se nakon 45 godina jednoumlja omogućila kakva takva demokratizacija društva i veća prava naroda i građana.

Uz višestranačke izbore, Slovenci su zahtijevali da totalitarna Jugoslavija i komunistički režim izbaci iz zakonodavstva odredbu o takozvanom verbalnom deliktu, da se zabrani mučenje političkih zatvorenika, kao i politička suđenja.

Poslije dva dana rada i oštrih verbalnih sukoba, izaslanstvo Slovenije napustilo je, 22. siječnja navečer, kongresnu dvoranu centra “Sava”, praćeni ironičnim pljeskom srpskih predstavnika. Na poticaj Slobodana Langa, tada za govornicu dolazi Ivica Račan, koji je bio na čelu hrvatskog izaslanstva, i izjavljuje: „mi (izaslanstvo SKH) ne možemo prihvatiti Jugoslavensku partiju bez Slovenaca“ nakon čega i hrvatsko izaslanstvo napušta Kongres, što je označilo kraj vladavine Saveza Komunista Jugoslavije.

Ubrzo su se hrvatskom stavu pridružila i izaslanstva Makedonije te Bosne i Hercegovine, pa predsjedatelj kongresa Momir Bulatović određuje petnaestominutnu stanku, no do nastavka rada kongresa nije nikada došlo. On je formalno zaključen 30. svibnja, ali bez izaslanstava iz Slovenije, Hrvatske i Makedonije, tako da o zbog njegova okrnjena sastava nije moguće govoriti o legitimnom nastavku kongresa.

Ovime je, nakon 45 godina, prekinuta vladavina SKJ, totalitarne partije koja je u smrt odnijela desetine tisuća života i umnogome unazadila moralno, materijalno, demokratski i na svaki drugi način narode Jugoslavije. Bio je to početak raspada jednog sistema koji je trajao gotovo pola stoljeća, a sve je završilo u krvavom ratu režiranom upravo od struktura koje su vodile Jugoslaviju.

14. kongres Saveza komunista Jugoslavije bio je jedan od ključnih događaja u raspadu Jugoslavije. Srpski nacionalisti nisu htjeli odstupiti ni milimetra, jer je plan Velike Srbije već postojao i zarazio sve segmente tadašnje Srbije i društva, bilo vladajuće komunističke bilo one nekomunističke. Postojao je opći konsenzus o potrebi objedinjavanja svih tzv. srpskih zemalja u jednu državnu. Odlazak slovenskih i hrvatskih komunista za velikosrbe bio je samo povod da se većom žestinom obore na partijska rukovodstva ovih republika, pa su se mogle redovito čuti nebuloze o „ustaškim komunistima iz Hrvatske’“ pogrde i etikete na račun Ivice Račana, Stipe Šuvara i drugih komunista iz naše zemlje, kao i otvoreni pozivi na ubijanja, progone, logore svega što je hrvatsko.




Autor:Dražen Krajcar
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.