Petar Glebov/PIXSELL
Petar Glebov/PIXSELL

‘Silvano Hrelja je stranačkim novcem kupio vikendicu u Vrbovskom’

Autor: Iva MEĐUGORAC/ 7 Dnevno/14. listopada 2016.

Financije i unutarstranačka netrepeljivost nagrizli su idilu u HSU-u kojim još od 2003. upravlja Silvano Hrelja. Ništa bolje nije ni među mlađim živozidašima gdje sukobi između parova Varga-Runtić i Palfi-Sinčić nisu ni blizu kraju. Istodobno, apsurdnoj situaciji javnost je imala prilike svjedočiti i u najstarijoj hrvatskoj stranci HSS-u, gdje i dalje traje rat na relaciji Beljak – Petir. Trenutačno potpuno rasulo vlada i među pravašima HSP-a AS, koji su nakon što su se razišli s HDZ-om, na parlamentarnim izborima doživjeli potpuni potop.

Male stranke koje su trebale predstavljati svojevrstan hrvatski treći put, u potpunom su rasulu, a unutarstranački izbori, nezadovoljstvo rezultatima postignutim u parlamentarnim izborima, jagma za novcem koji pripada njihovim izabranim zastupnicima, ali i za stranačkim donacijama, posvađali su na prvi pogled bliske kolege i suradnike.

Tako su financije, ali i unutarstranačka netrepeljivost nagrizli idilu u HSU-u o kojem se u javnosti veoma rijetko govori, a koji se zahvaljujući Narodnoj koaliciji domogao sabornice. Silvano Hrelja još od 2003. upravlja tom strankom, iako se rijetko tko može sjetiti nekog konkretnog poteza kojega su poduzeli za spas siromašnih hrvatskih umirovljenika. No, problemi oko kojih se u stranci lome koplja druge su prirode.

Naš sugovornik blizak HSU-a, prstom upire u Hrelju navodeći da on provodi samovolju zbog koje su ostali bez jednoga od dvaju saborskih zastupnika. Šef Hrelja, objašnjava naš izvor, provodi samovolju nad Statutom stranke, ali i financijama jer prisvaja stranačke donacije kao da su njegove privatne, i to posve netransparentno.

Kako to funkcionira pojasnio nam je na primjeru iz 2009. kada je, navodno, od 50 tisuća kuna stranačkoga novca kojega nije uknjižio, Hrelja kupio vikendicu u Vrbovskom. Donaciju je, navodno, zatražio u travnju te godine na sastanku sa županijskom organizacijom brodsko-posavskom, a spomenuti iznos prikupljen je kroz 20-ak dana, te mu ga je donator predao u jednom zagrebačkom restoranu. Za to vrijeme, svjedoči naš izvor, drugi donator sjedio je za drugim stolom svjedočeći primopredaji.

Nakon toga Hrelja se s jednim od donatora zaputio u Vrbovsko, ne bi li mu pokazao teren za vikendicu – radilo se o imanju “Jablan”. Teren je kasnije upisan na njegova šogora kako bi se izbjeglo spominjanje Hrelje. Nakon što je pribavljena sva dokumentacija, započela je gradnja koja je, kazuje izvor, ubrzo stopirana jer je jedan od donatora spoznao za što je ulupan njegov novac. Gradnja vikendice je potom stala, jer je Hrelja ostao bez novca za materijal, a potraživanja od donatora za povratom njegova novca su nastavljena telefonom, SMS-ovima, te dolascima u stranku. No, unatoč obećanju o povratu investiranih sredstava, novac do danas nije vraćen.

Silvano Hrelja je HSU

Priča o spornoj donaciji nije jedini uteg među penzionerima, već i brojke. Kako kaže naš izvor, osim osipanja glasova, stranci prijeti i – osipanje članstva. Kada je riječ o parlamentarnim izborima, naš se izvor poziva na broj osvojenih mandata pa tako kazuje kako je njegova stranka 2003. godine postala parlamentarna sa tri zastupnika u Saboru, dok su 2007. dobili jednoga zastupnika, a sada ih pak imaju dvojicu od kojih se jedan oteo. Naime, broj zastupnika je dogovoren unaprijed, kada se dogovarala Narodna koalicija, tako da rezultat izbora ne odražava stvarno stanje stvari jer kandidati su na rujanskim izborima zajedno osvojili oko 11.000 glasova, od čega je njih pet tisuća osvojio bivši predsjednik Stipe Mesić.

Te 2003., kada su postali parlamentarna opcija, brojali su 28.000 članova, a danas ih, prema kazivanju našega sugovornika, imaju samo 6000. Opadanje broja članstva kao i pad popularnosti među biračima pripisuju se Hrelji koji je iz stranke otjerao svakoga tko je imao svoje mišljenje, dok je bivšeg predsjednika Jordana, uz protjerivanje još i lažno optužio za primanja donacija. Hrelja je, iznosi nadalje naš sugovornik, sve podredio osobnom interesu – on bira, imenuje, razrješava, osniva i raspušta organizacije jer je tako najjednostavnije nekoga isključiti iz stranke.

Na izborima za EP, stranka je osvojila manje glasova, no što ima članova, a posljednji potres doživjela je prije nekoliko dana kada ih je napustio Kažimir Varda, koji se priklonio Bloku umirovljenika zajedno, a time i klubu Milana Bandića. Međutim, predsjednik stranke ne mari za rasulo, već se bori isključivo za vlastiti opstanak.

Doduše, odlazak Varde i nije neki značajan gubitak, a njegov postupak se mogao i očekivati, sudeći prema njegovoj raskošnoj biografiji. Naime, premda je trenutno član Bloka umirovljenika zajedno, u kojega je prešao iz HSU-a, i ranije je Varda olako mijenjao političke dresove pa je nekoć bio član HDZ-a, ali to je samo početak njegove prilično neuravnotežene političke karijere.

Kada je već bio u HDZ-u, Varda je tih 90-ih godina bio i pomoćnih ministra gospodarstva, potom i ravnatelj robnih zaliha, a kasnije je bio gradski vijećnik iste stranke u zagrebačkoj skupštini. S HDZ-om se rastao 2002. kada je na čelo stranke došao Sanader, te je prešao u Pašalićev Hrvatski blok čiji je kandidat bio na lokalnim izborima 2005. godine. Kada tamo nije polučio nikakav značajan rezultat, priključio se  Hreljinim umirovljenicima. Na predsjedničkim izborima Varda je agitirao za Ivu Josipovića, a na ovim je izborima, uz Hrelju je bio jedini član te stranke koji se domogao Sabora sa 456 osvojenih glasova.

Anomalije poput ove rezultat su nerada i samovolje, a vrhunac nasilja nad Statutom odvija se, navodno, zadnjih nekoliko dana, jer predsjednik Hrelja svjestan nezadovoljstva koje tinja, suprotno Statutu odbija održati unutarstranačke izbore služeći se prijetnjama i ucjenama kuvertiranima na adrese županijskih organizacija. Ipak, odluke kakve donosi, ne mogu ignorirati obvezu za održavanjem izborne skupštine jer je to protuustavno, obzirom da Statut donosi Skupština, kao najveće stranačko tijelo. Svjestan toga, Hrelja, navodno, i dalje inzistira da Županijske organizacije donesu odluku koja će mu ići u prilog.

Da u stranci uistinu bukti, pokazuje i glasnogovornik Jurica Galešić koji je u razgovoru za naš tjednik rekao kako govori u ime svojega šefa, ali i u ime svoje stranke. Prema njegovom kazivanju, saborski zastupnik Varda nije ih napustio, a priča o kupnji vikendice za njega je staro i neutemeljeno podmetanje, koje oštro demantira:

“O tome kada će se točno u našoj stranci održati izbori odlučit će stranački odbori, a kandidati HSU-a, prema mojoj računici, osvojili su na ovim parlamentarnim izborima oko 15.000 glasova. Kakvo je stanje bilo na ranijim izborima, ne mogu govoriti jer tada nije bilo preferencijalnih glasova, a na izbore smo izlazili na listi Kukuriku koalicije, pa nije moguće znati koliko smo glasova osvojili. No, niti priča o osipanju članova nije točna; nisu nas napustili ugledni članovi; nekoć smo imali oko 25 tisuća članova, a danas oko 10.800. Poruke poput ovih, dio su unutarstranačkog podmetanja”, zaključio ne naš sugovornik ne želeći definirati tko kome u ovoj priči podmeće.

Problemi i u Živom zidu

Situacija nalik ovoj među umirovljenicima, snašla je i nešto mlađu ekipu okupljenu oko Živog zida. Na stanje u stranci referirao se njihov osebujni saborski zastupnik i dosadašnji supredsjednik Ivan Pernar, reagirajući na medijske napise o osnivanju nove stranke Jedina opcija:

“Ljudi pitaju o novoj stranci, a ja se pitam zašto mediji ne govore o tome da sav novac nastaje kao kredit, a da novac za kamatu istovremeno ne postoji, pa se krediti niti ne mogu vratiti. Onog trena kada mediji progovore o financijskom sustavu koji masakrira našu zemlju, ja ću govoriti o novoj stranci. Zar je bitnija nova stranka od toga da su država i narod u dužničkom ropstvu? Međutim, kao što znate, nikada nisam bio na njihovoj liniji pa ću govoriti ono što smatram bitnim, a ne ono što mediji smatraju bitnim. Neću dozvoliti žutoj štampi da diktira o čemu ću pričati”.

No, prema medijskim napisima, nova stranka doista je postavljena na noge na skupštini na kojoj se okupilo oko 180 članova, a Jedina opcija naziv je stranke koji aludira i na ime koalicije u kojoj je Živi zid izašao na izbore, na kojima su zajedno osvojili osam zastupničkih mandata. .Ministarstvo uprave ranije je odbilo prvi pokušaj registriranja stranke Živi zid Ivan Sinčić, zbog prevelike sličnosti s aktualnim Živim zidom.

Istodobno oporbene opcije u stranci prepričavaju kako policija ispituje ozbiljne optužbe da su Pernar, Vladimira Palfi i Sinčić preuzeli vlast u Živom zidu krivotvoreći potpise ostalih članova. Ukoliko se to pokaže točnim, trojka bi mogla kazneno odgovarati, a vjeruje se i da se žele odvojiti iz stranke na čijim su krilima ušli u sabornicu kako bi osigurali da novac koji se iz proračuna odvaja za stranku dođe na račun njihove nove opcije. Riječ je o oko milijun kuna godišnje, koji će stranka dobivati. U to nisu uključene plaće zastupnika koje proračun isplaćuje na njihove osobne račune.

I Živozidaš Hrvoje Runtić iznio je u svojim javnim istupima veoma ozbiljne optužbe na račun stranačkih kolega, ali i stranke Promijenimo Hrvatsku, kojom upravlja Ivan Lovrinović, navodeći da su mu nudili mito u zamjenu da zažmiri na financiranje iz crnih fondova. On i njegova partnerica Mihaela Varga, inače su u zadnje vrijeme otvoreno kritizirali vodstvo Živog zida. Optuživali su trojac Pernar- Palfi-Sinčić da je preuzeo stranku i vodi je potpuno samovoljno.

Sve je kulminiralo potpunim apsurdom: Sinčić je pozvao birače u Slavoniji da ne glasaju za Runtića iako je on supredsjednik stranke, nego za drugog kandidata – Tihomira Lukanića, koji je donator stranke.

Očito da sukobi između para Varga-Runtić i Palfi-Sinčić nisu ni blizu kraju. Kako god bilo, Runtić je saborski zastupnik, za to će dobivati plaću, a ako izađe iz Živog zida, do konstituiranja Sabora i novac za svoj rad. No, treba podsjetiti da policija još uvijek ispituje jesu li Sinčić, Pernar i Palfi prije gotovo godinu dana nezakonto preuzeli stranku.

U međuvremenu je saborski zastupnik iz Udruge Franak, Goran Aleksić, koji je u sabornicu ušao u koaliciji sa Živim zidom, osnovao svoju stranku nazvavši je Strankom narodnog i građanskog aktivizma.

Što se događa sa HSS-om?

Apsurdnoj situaciji javnost je imala prilike svjedočiti i u HSS-u, stranci koja je pet saborskih mandata osvojila zahvaljujući dogovoru postignutom prilikom formiranja Narodne koalicije. U to je vrijeme šef Krešo Beljak odašiljao otrovne strelice na HDZ-ovu adresu nazivajući stranku i članstvo imenima kakva bi bolje odgovaralo kakvom uličnom obračunu, a ne političkoj pozornici. No, kada je vidio da je ”vrag odnio šalu”, te da se u stranci sprema puč protiv njega, kojega je trebala predvoditi njegova omražena kolegica i najpoznatija HSS-ovka Marijana Petir, šef Krešo se predomislio u posljednjem trenutku, te su njegovi zastupnici pristali svoje potpise dati budućem premijeru Andreju Plenkoviću i to, kako su prvotno tvrdili, samo u prvih sto dana.

No, dok je on podupirao Plenkovića, istodobno je diskretno udaljavao Petir iz stranke, te dio njoj lojalnih članova strahuje da je poznata europarlamentarka na korak do izbacivanja. Ozbiljnosti situacije svjesna je i sama Petir, koja je javnosti nedavno uputila posljednje upozorenje kojim aludira na postupanja predsjednika Beljaka, tvrdeći da on nastavlja sa čistkama kako bi zaštitio vlastitu fotelju prije stranačkih izbora i to tako da uklanja svoje konkurente na izborima za predsjednika stranke.

“Na telefonskoj sjednici predsjedništva, Krešo Beljak raspustio je pet županijskih organizacija HSS-a: Sisačko-moslavačku, Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Splitsko-dalmatinsku i Zadarsku. Beljak je prethodno suspendirao čelnike tih organizacija – Marijanu Petir, Darka Korena, Dinka Piraka, Momira Karina i Zdravka Šarića – potom ih je pokušao smijeniti s čelnih mjesta županijskih organizacija, no za to nije prikupio dovoljno potpisa jer članstvo podržava njih, a ne njega. Potom je otišao korak dalje i raspustio cijele županijske organizacije koje čine jednu trećinu ukupnog članstva HSS-a. Članstvo se pita, hoće li Beljak uskoro raspustiti i cijeli HSS, jer sve je više onih koji smatraju da je Beljaku cilj uništiti stranku radi osobnih interesa i da je ovo klasični primjer neprijateljskog preuzimanja najstarije stranke u Hrvata. Nadzorni odbor i Časni sud do sada se nisu očitovali po predstavkama koje su im mnogi članovi HSS-a dostavili još prošlog mjeseca, u kojima traže da se zaustavi protustatutarno i protuzakonito vođenje HSS-a”, priopćila nam je Petir, a na njeno priopćenje do okončanja ovoga teksta Beljak se nije javno očitovao.

Previranja i u HSP-u AS

Ćorić: Ne priznajem suspenziju

Prije nekoliko dana održana je sjednica Glavnog stana, čiji je predsjednik Tomislav Vlajnić upoznao javnost sa suspenzijom glavnog tajnika Pere Ćorića, navodeći za taj potez čitav niz argumenata

Nakon što su se razišli s HDZ-om, pravaši okupljeni oko HSP-a AS, na parlamentarnim izborima doživjeli su ozbiljan potop, zbog čega je sa čela stranke odstupio predsjednik Ivan Tepeš, a njegovu funkciju privremeno je, do unutarstranačkih izbora, preuzeo Hrvoje Niče. Međutim, prije nekoliko dana održana je sjednica Glavnog stana, čiji je predsjednik Tomislav Vlajnić upoznao javnost sa suspenzijom glavnog tajnika Pere Ćorića, navodeći za taj potez čitav niz argumenata.

Tako, među ostalim, tvrdi kako je Tepeš bio tek Ćorićev pijun, a da je Ćorić nazivao članove Predsjedništva šakom jada koji ne vrijede lule duhana, pijancima, neradnicima i političkim nulama. Također, napominje Vlajnić, Ćorić je koristio stranačke financije kao da su njegove privatne, a istodobno je iz stranke izbacivao neistomišljenike i sve one koji su imali hrabrosti suprotstaviti se njegovoj samovolji. Prijavili su stranku Dorhu i Poreznoj upravi, te se stavili na raspolaganje Ministarstvu uprave, a iz zapisnika s druge sjednice Glavnog stana stranke održane 7. listopada u Slavonskom Brodu, vidljivo je da je Ćorić grubo prekršio Statut i Etički kodeks.

Glavni stan je zatim proglasio i tu sjednicu Predsjedništva – poništenom, te je ovlastio Ministarstvo uprave za daljnje postupanje. Ćoriću se prigovara i što si je “uzeo za pravo” da nakon ostavke Ivana Tepeša na mjestu predsjednika, “u trenutku kada u stranci nemamo niti njegovih zamjenika”, pokuša voditi sastanak Predsjedništva, a to su mogli samo predsjednik i njegovi dopredsjednici – Antun Toni Žagar, Ivo Šimunović, Dario Marenić ili Željko Bokulić.

Osim Tepeša koji je povukao konzekvence za pravaško “padanje na koljena”, stranka smatra i da Pero Ćorić snosi “ogromnu političku odgovornost”, jer je “potpuno uzurpirao vlast u stranci i samovoljno, bez konzultiranja Predsjedništva i Glavnog stana, kršeći Statut i opće akte, donosio samovoljne i pogrešne odluke koje su rezultirale ovako lošim izbornim rezultatima”.

Upitali smo i Ćorića da prokomentira optužbe na njegov račun, ali i spomenutu suspenziju, te smo dobili prilično zbunjujući odgovor:

“Vi govorite o nečemu na čemu se skupilo pet, šest nezadovoljnika, pa to ne bih ni komentirao. Mi smo to predali odvjetnicima koji moraju štititi našu materijalnu i nematerijalnu imovinu. Prema tome, ekipa koja sebe naziva Glavni stan, nije Glavni stan. To su ljudi koji su protuzakonito postupili, pa ja i nemam što priznavati njihove odluke. Tamo se ne spominje niti tko je bio nazočan, niti o čemu se točno radilo.

To je sve, dakle, rekla, kazala nakon suspenzije doktora Vlajnića koji je sam izjavio da nije više član stranke. Nas će zaštititi odvjetnički ured, a Ministarstvu uprave dostavili smo naše zapisnike, te očekujemo da oni dostave svoj, pa ćemo zatražiti pravnim putem zaštitu stranačkoga imena, jer ga netko zlorabi. Mi imamo pozitivno mišljenje revizije i nije istina da sam samovoljno prekinuo pregovore s HDZ-om, niti sam ikoga samovoljno izbacivao, niti sam trošio stranački novac.

Čovjek koji me optužuje, zajedno je s nama donosio sve stranačke odluke, tako da je meni sve to smiješno. Uostalom, to su osobe na koje mi ne računamo zbog njihova ponašanja, a već su i udaljene iz stranke. Jedan od njih, Dario Marenić, hvali se Jadrankom Sloković koja mu daje savjete, a on se veoma nekulturno i nekorektno ponašao prema našim mladim članicama hvatajući se za svoju muškost i upravo zato je suspendiran”, zaključio je Ćorić.

I dalje samo obećanja naših političkih elita

Oni nisu tu radi nas, već radi sebe…

Metkovski psihijatar Petrov reforme ne kani provoditi na debeloj političkoj koži, iako su na tome inzistirali u svojim famoznim jamstvima radi kojih su se, navodno, razvukli pregovori s HDZ-om, pa će se tako novom zakonskom regulativom sprječavati samo ekstremni slučajevi

Oni nisu tu radi nas, već radi sebe, mogao bi biti zajednički slogan svih hrvatskih političara kojeg smo svi mi negdje u podsvijesti duboko svjesni, ali im unatoč tome uvijek iznova dajemo neku novu priliku, vjerujući frazama kojima nam nude bolje sutra, a od kojih u konačnici prosperitet ostvaruju isključivo političke elite. Nova je to dimenzije političke znanosti, kakva u svijetu nije zabilježena, a na kojoj će se i dalje inzistirati unatoč reformistima iz Mosta koji su spretno i diskretno zaobišli davno izrečeno obećanje o rezanju zastupničkih primanja i povlastica.

Metkovski psihijatar Petrov reforme ne kani provoditi na debeloj političkoj koži, iako su na tome inzistirali u svojim famoznim jamstvima radi kojih su se, navodno, razvukli pregovori s HDZ-om, pa će se tako novom zakonskom regulativom sprječavati samo ekstremni slučajevi, kao što je onaj SDP-ove Biljane Gaće koja je u Sabor ušla kratko, kao zamjena ministra, da bi potom još godinu dana za to primala naknadu.

Saborski zastupnik će Mostovom reformom morati odsjediti u sabornici godinu dana, da bi još godinu dana mogao primati plaću; oni koji rade između tri mjeseca i godine dana dobivati će plaću pola godine nakon što odu, a povlastica se ukida isključivo za one koji u Saboru provedu tri mjeseca.

Zastupnička plaća trebala je ovisiti o redovitom dolasku u Sabor, ali ni ta ideja neće se primjenjivati u potpunosti, već će zastupnik koji petkom ne dođe na glasovanje biti kažnjen kaznom od 500 kuna, što je smiješan iznos, znade li se da im plaća u prosjeku iznosi oko 15 tisuća kuna. Uz plaću i dalje će dobivati 1500 kuna zastupničkog paušala, ali i naknade za odvojeni život, plaćen stan u Zagrebu, putne troškove, dnevnice i putovanja.

Na snazi ostaje i odredba koja je ovih dana izazvala raskol u mnogim manjim parlamentarnim opcijama, a prema kojoj stranke za svakoga zastupnika pojedinačno dobivaju 32 tisuće kuna, dok je po zastupnici taj iznos veći za deset posto.

 

 

 

 

Autor: Iva MEĐUGORAC/ 7 Dnevno/14. listopada 2016.

ZADNJE VIJESTI