Goran Stanzl/PIXSELL/Goran Stanzl/PIXSELL/Zarko Basic/PIXSELL

Ne srljajte opet u maglu uvodeći Jokićevu reformu, šteta za Hrvatsku bila bi strašna

Autor: Damir Kramarić

”Ne srljajte ponovno u maglu! Posljedice za Hrvatsku mogla bi biti razorne –   baš poput onih koje su se dogodile nakon 1918. godine”, ovako nekako mogla bi se sažeti glavna poruka s velikog stručnog skupa – o mogućim posljedicama uvođenja ‘Jokićeve’ kurikularne reforme u hrvatske škole – održanoga u četvrtak navečer u Zagrebu.

Velika dvorana Europskog doma, u kojoj je predstavljena knjiga ‘Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikularnoj reformi – kritike i vizije’ (Crvena knjiga), bila je dupkom puna (mnogi su stajali), no na skup – koji je privukao nekoliko stotina ljudi – nije došao niti jedan novinar mainstream medija.

Zašto medijska blokada?

”Došla je ekipa Hrvatske televizije, no netko ih je nazvao i povukao s događaja! Uzeli su kamere i otišli. Očito je riječ o snažnoj kampanji, odnosno, o medijskoj blokadi predstavljanja ove knjige te zaustavljanja svake kritike na račun Jokićevog CKR-a”, istaknuo je u razgovoru za Dnevno.hr profesor i akademik dr. sc. Vladimir Paar, predsjednik Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU te jedan od organizatora skupa u Europskom domu.

Dodao je da su, osim mnoštva građana te brojnih stručnjaka, na predstavljanje knjige došli i izaslanici premijera Plenkovića, odnosno, državni tajnici Hrvoje Šlezak i Matko Glunčić te predsjednica Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Vesna Bedeković…

Ministrica Divjak nije se pojavila. Kao ni Boris Jokić.

Iz svega je, smatra Paar, očita polarizacija unutar hrvatske političke scene oko ovog pitanja. ”Bila je to vrlo čudna situacija. Ispalo je da HTV ne zanima što stručnjaci imaju za reći o reformi koja se uvodi – unatoč upozorenjima da će dovesti do velikog pada kvalitete u nastavi”, ističe Paar, a njegova zapažanja potvrdio nam je i profesor dr. sc. Nevio Šetić, koji je moderirao predstavljanje ‘Crvene knjige’.

I Šetić smatra da je zastrašujuće što Hrvatska televizija i drugi glavni mediji nisu došli izvijestiti o tome što 120 različitih, no vrlo relevantnih hrvatskih stručnjaka, ima za reći o predloženoj reformi te što misle kakve bi promjene valjalo učiniti.

Profesor Paar i profesor Šetić kažu da su svi govornici iznosili isključivo stručne, a ne ideološke ili političke argumente, a Paar dodaje da je poanta cijele rasprave bila da će kurikularna reforma – kakvu u škole namjerava uvesti ministrica Divjak – dovesti do pogoršanja, a ne poboljšanja stanja u hrvatskom obrazovanju!

Reforma je propala u SAD i Njemačkoj

”Prije 30 do 40 godina ova je metodologija isprobana u školama u nekim dijelovima SAD-a i u Njemačkoj. Vidjelo se da ne funkcionira pa je brzo odbačena kao neprovediva. Pobunili su se roditelji, učenici, profesori, gospodarstvenici, jer su uvidjeli da su učinci puno lošiji od dotadašnjih. Ovo ne tvrdim ja, već recenzenti, dakle, oni koji znaju sve o tome. Jedan od njih je i dekan na jednom fakultetu u New Yerseyu, inače Zagrepčanin porijeklom. On se čudi da Hrvatska hoće uvesti odavno odbačenu metodologiju. Istaknuo je da je kod njih dokazano da to ne funkcionira! U pismu koje je uputio Znanstvenom vijeću HAZU naveo je da je plakao kada je pročitao prijedlog ‘Cjelovite kurikularne reforme’.

Ostali stručnjaci najviše primjedbi iznijeli su na loše obrađeno STEM područje. Kada bismo uveli reformu, koju sada zagovara i ministrica Divjak, za posljedicu bi imali smanjenje broja inženjera, liječnika, stručnjaka iz prirodoslovnih znanosti, što bi dovelo do dramatičnog gospodarskog zaostajanja Hrvatske. Mi ne znamo je li nam ovo podmetnuto, odnosno, radi li se ovdje o diverziji protiv Hrvatske. Ne želimo ni spekulirati o tome. Samo iznosimo stručne argumente, a na politici je da odluči želi li doista u škole uvesti promašenu i neprovedivu kurikularnu reformu”, podvlači akademik Paar.

Objašnjava zatim da je pogrešno govoriti da se netko iz političkih razloga usprotivio reformi po recepturi Borisa Jokića. Napominje da i on osobno, kao i svi ostali stručnjaci koji su radili recenzije CKR-a, inzistiraju na stručnim argumentima, a nimalo na politici, vrijednosnim stavovima ili ideologiji.

Hrvatski kurikulum

”Da ne bi ispalo da samo kritiziramo, ponudili smo i alternativu. Radi se o hrvatskom kurikulumu utemeljenom na dobrim iskustvima zemalja Srednje Europe, odnosno, Njemačke, Austrije pa i Slovenije (Hrvatsko srednjouropska kurikularna reforma obrazovanja – HSKRO). Mi tvrdimo da je Hrvatska dio Srednje Europe i to je temelj. Ne bi se išlo u improvizaciju, već bismo nadogradili kurikule koji su se pokazali odličnima u primjeni u spomenutim zemljama”, zaključuje ugledni fizičar te jedan od najplodnijih hrvatskih znanstvenika, koji je govoreći u Europskom domu postavio i brojna pitanja, koja su na kraju ostala neodgovorena.

”Smijemo li pola milijuna hrvatskih učenika dovesti u nepovoljnu situaciju, sa štetnim posljedicama u budućnosti kada će znanje i primjena znanja postati odlučujući čimbenik životnog standarda i pojedinca i zemlje? Nisu li upravo ti stručni argumenti, a ne svjetonazorsko-političke razlike, glavni uzrok da ‘reforma stoji dvije godine’? Tko će preuzeti odgovornost za predvidiv negativni ishod nametanja obrazovne reforme koja bi vodila u pogoršanje obrazovanja?”, upitao se Paar pa nastavio riječima da je ‘u nekim aspektima prijedlog CKR-a u suglasju s ranijom Hrvatsko srednjouropskom kurikularnom reformom obrazovanja (HSKRO), kao primjerice, u potrebi rasterećenja gradiva pretjeranih enciklopedijskih podataka i činjenica, potrebi većeg poticanja na kreativno i inovacijsko mišljenje, na učeničke projekte, na terensku nastavu i na veću interdisciplinarnost.

”Međutim, u nekim važnim aspektima postoji bitna razlika. Recenzenti smatraju da u tim aspektima CKR nije prihvatljiv i da bi vodio do pogoršanja školstva. Ključni pokazatelj u kritičkoj evaluaciji prijedloga CKR je 120 kritičkih stručnih recenzija prijedloga CKR, iz kojih se uočava desetak bitnih stručnih argumenata protiv CKR-a. Ovdje navedimo samo neke.

Predloženi CKR nije provediv u školskoj praksi, jer je metodologija izrade CKR kurikuluma neodgovarajuća. Nema opravdanja da se s takvom neprovedivom metodom eksperimentira na hrvatskim učenicima. Već zbog tog nedostatka, veliki dio postojećega CKR kurikuluma treba pisati iznova.

Recenzenti upozoravaju da CKR kurikulum sadrži niz pogrešaka, nerazumijevanja, nejasnoća i tvrdnji u suprotnosti sa znanstvenim činjenicama. Kao osnovnu orijentaciju za suvremeno strukovno obrazovanje CKR ne stavlja u središte model dualnog obrazovanja, kakvo je razvijeno u Njemačkoj i Austriji. Hrvatska gospodarska komora i HSKRO već od ranije predlažu razvoj dualnog obrazovanja po tom uspješnom dualnom modelu.

CKR zanemaruje značajna nova otkrića neuroznanosti na području postupnog razvoja kognitivnih sposobnosti učenika tijekom odrastanja, kao i uloge emocionalne inteligencije u procesu učenja. Koncept HSKRO uzima u obzir te neuroznanstvene faktore.

Digitalna demencija

Recenzenti upozoravaju: umjesto da se kurikulum rastereti preširokog opsega i “bubanja” enciklopedijskog znanja, CKR čak uvodi dodatna opterećenja za učenike iz matematike, tehničkog odgoja, povijesti… Neki bitni sadržaji su ispušteni ili nisu definirani, a neki nevažni sadržaji dodani, neki zahtjevi kurikuluma daleko su iznad razine kognitivnih mogućnosti učenika, itd.  Koncept HSKRO vodi računa da opseg opterećenja učenika bude u razumnim granicama.

CKR ignorira upozorenja eksperata u svijetu (poput kompjutorskih eksperata iz same “silicijske doline” i Bill Gatesa, kao i neuroznanstvenika) da, iako je digitalna tehnologija vrlo važna i uporabljiva u raznim nastavnim predmetima, ne smije se pri izvođenju nastave pretjerati uporabom kompjutorske tehnologije, jer prevelika uporaba digitalne tehnologije pri učenju i u svakodnevici vodi do smanjivanja intelektualnih sposobnosti učenika pa čak i do svojevrsne “digitalne demencije”.  U HSKRO konceptu, predloženo je umjereno povećanje zastupljenosti informatike i uvođenje mikroračunala i korištenje Pythona, počevši od dječjeg vrtića, na način primjeren uzrastu.

Recenzenti upozoravaju da u okviru postojećeg nastavnog plana (broj predmeta i satnica) nije moguće kvalitetno reformirati kurikulum, a ta greška je učinjena u CKR-u. U HSKRO konceptu nastavni plan bi trebalo postupno mijenjati. Upozoravaju i da  CKR zanemaruje važnu ulogu odgoja. Koncept HSKRO uključuje odgojne i socijalizirajuće sadržaje integrirane u nastavu svih predmeta, slično kao u ranijem kurikulu HNOS.

Brojni recenzenti tvrde da CKR ne posvećuje potrebnu pažnju kulturnoj baštini i nacionalnom identitetu, što je suprotno obrazovnom trendu u srednjoeuropskim zemljama. To je naročito naglašeno za kurikulume hrvatskog jezika i povijesti koji su po ocjeni recenzenata neprihvatljivi. Nasuprot tome, HSKRO koncept naglašava važnost orijentacije kurikuluma na nematerijalnu baštinu, slično kao što je to učinjeno u drugim zemljama Europske Unije.

Zaključak? Štetno!

U zaključku, stručne recenzije pokazuju da bi pokušaj uvođenja predloženog CKR-a u škole bio neuspješan, sa štetnim posljedicama za učenike.

Sada je potrebno u stručno i znanstveno utemeljenom dijalogu usporediti ova dva različita koncepta i njihove (ne)primjerenosti, prije ulaženja u eksperiment s učeničkom populacijom. No, s ostvarenjem preduvjeta za reformu treba početi odmah, u ovoj školskoj godini. S nekim bitnim aspektima treba započeti odmah: rasterećivanje udžbenika i nastavnih sadržaja pretjeranih podataka, intenziviranje projektne nastave, poboljšanje statusa učitelja i nastavnika, intenzivne mjere za stručno usavršavanje učitelja i nastavnika, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavni poziv, ravnomjerno opremanje svih školskih kabineta, jačanje odgojne uloge škole, smanjivanje administrativnog normiranja u školi te oslobađanje šireg prostora za kreativnost učitelja i nastavnika”, zaključio je urednik ‘Crvene knjige’, dr. sc. Vladimir Paar.

I ostali govornici u Europskom domu iznijeli su slične stavove.

Autor: Damir Kramarić