Dusko Marusic/PIXSELL

‘NAMJERNO PRAZNE PROSTOR’: Milijuni kuna poticaja lažnim stočarima, a KAZNE LJUDIMA KOJI BERU KESTENJE!

Autor: Damir Kramarić

U vrijeme dok država Hrvatska rasipa na desetke milijuna kuna kroz poticaje lažnim stočarima – odnosno, onima koji su zakupili državne pašnjake na kojima uopće ne drže stoku (o čemu smo pisali u tekstu ‘JAKOVININO MASLO: ‘Kralj pašnjaka iz Zagreba’ na prevaru dobio milijune kuna poticaja…!) – ista ta država kažnjava siromašne građane koji ne plate dozvolu za branje kestenja ili gljiva!

Na ovu skandaloznu činjenicu javnost je podsjetio profesor Ivan Lovrinović, nakon razgovora s građanima Hrvatske Kostajnice.

”Jučer mi se ljudi, koji skupljaju i peku kesten, žale da moraju prije ulaska u šumu po kesten za tjedan platiti 150 kuna. Tako i za gljive i ostale plodove. Zamislite tu državu koja ljude u ovom kraju – koji je devastiran i demografski i gospodarski – na ovaj način osiromašuje. Umjesto da u ovakvim krajevima njima plaća 150 kuna da rade, skupljaju plodove i ostanu na svojim ognjištima ona ih dodatno pritišće da odlaze. Bezumno! S druge strane, milijuni i milijarde državi nisu problem, koje je ona opraštala i razbacivala i razbacuje. Obećao sam im da ću pokrenuti slijedeći tjedan izmjenu Zakona o hrvatskim šumama da se ta bedastoća izbaci”, napisao je saborski zastupnik u objavi na Facebooku.

Tragom te informacije, ali i tragom činjenica objaveljenih u našoj temi o prevarama na poticajima za stočarstvo, pokušali smo istražiti tko je odgovoran za masovno i besramno otimanje od siromašnih građana iz demografski najugroženijih sredina, ali i za pogodovanje bogatim pojedincima povezanim s političkim moćnicima.

Pretražujući internet, doznali smo da je naplata branja gljiva i kestenja uvedena 2012. godine, za Vlade Zorana Milanovića, u vrijeme dok je ministar poljoprivrede bio Tihomir Jakovina. Zanimljivo je da naplata branja kestenja nije i jedini takav gaf koji se može povezati uz Jakovinu. Hrvatske su šume, osim naplate branja šumskih plodova, dvije godine kasnije počele naplaćivati i izlete u šume!

Na stranicama Hrvatskih šuma objavljen je tada cjenik za korištenje šuma i šumskih zemljišta za rekreaciju i izlete. I tada je, da podjetimo, resor poljoprivrede vodio SDP-ov Jakovina, dok je na čelu Hrvatskih šuma bio njegov prijatelj Ivan Pavelić.

Uz Pavelića su se, prisjetimo se, također vezivali skandali, a posljednji je bio njegovo ustrajavanje na isplati milijunskih bonusa ‘zbog dobrog poslovanja Hrvatskih šuma’!

Zbog neisplate bonusa za razdoblje od 2012. do 2015., Pavelić je, da podsjetimo, podigao tužbu.

”Ivan Pavelić je zatražio isplatu bonusa od 2,2 milijuna kuna, a članovi uprave, Marija Vekić i Ivan Ištok, imaju pravo na još po 1,5 milijuna kuna.

Ukupno je troje članova trebalo dobiti 5,2 milijuna kuna bonusa, ali je bivši ministar Davor Romić to privremeno stopirao. Ugovore koji im omogućuju isplate bonusa u razlici dobiti tvrtke kad su je preuzeli osigurao im je bivši SDP-ov ministar Tihomir Jakovina. On i Pavelić su inače u prijateljskim odnosima, a Jakovinu je priča s isplatom bonusa stajala mjesta na izbornoj listi SDP-a”, pisao je 24 sata u studenom 2016. godine.

I dok je nova vlast s razlogom ukinula bonuse direktorima Hrvatskih šuma, koje im je namjestio ‘grobar hrvatske poljoprivrede’, Tihomir Jakovine, odredba o naplaćivanju branja kestenja i gljiva nije do danas ukinuta.

”Bilo bi zanimljivo doznati koliko su prihoda ubrali u Hrvatskim šumama od naplaćivanja tih dozvola. Uvjeren sam da na tome ostvaruju zanemariv prihod. Deru, dakle, sirotinju da bi zaradili par desetaka tisuća kuna, a milijarde rasipaju opraštajući dugove ‘svojim’ poduzetnicima! I sve preko naših leđa”, primjećuje Ivan Lovrinović u razgovoru za Dnevno.hr

Dodaje potom kako se ne može oteti dojmu da netko sve to radi s namjerom da bi istjerao i ono malo stanovništva koji su ostali u područjima od posebne državne skrbi!

”Naplaćivanje branja kestenja i gljiva treba pod hitno ukinuti! Jer kada lugar uhvati nekoga da bere kestenje bez dozvole, naplati mu globu od nekoliko tisuća kuna! U Saboru ću pokrenuti izmjene tih pravila i zakona po hitnoj proceduri”, naglašava Lovrinović.

A na pitanje kako komentira dodjeljivanje milijunskih poticaja ljudima koji se poljoprivredom uopće ne bave, odnosno činjenice opisane u priči: ‘Jakovinino maslo…‘, profesor financija i saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku rekao je da to najbolje pokazuje koliko je duboko razvijen sustav interesne povezanosti politike i podobnih poduzetnika, odnosno klijentelizma i korupcije.

”Pravosuđe uopće ne sankcionira takve malverzacije. To je potvrda da je sustav duboko nepravedan. Poljoprivredni poticaji trebali bi biti namijenjeni lokalnom stanovništvu, kako bi ti ljudi ostali na zemlji. No, kod nas milijuni kuna poticaja završavaju kod nekolicine podobnih poduzetnika, od kojih se neki nikada nisu bavili poljoprivedom. Posljedica je to dvadesetogodišnje vladavine na dug, te korupcije i klijentelizma. U pravu je, stoga, gospodin Zdravko Mršić kada u intervjuu za Dnevno naglašava da nove političke stranke i svi slobodnomisleći pojedinci trebaju pod hitno djelovati na okupljanju i spašavanju naroda od nestajanja. Prvi korak u tom smjeru je – kazati istinu o onome što se događa u Hrvatskoj”, zaključuje profesor Ivan Lovrinović.

Štiti li DORH kazneno prijavljene političke podobnike?

Premda smo iz više nezavisnih izvora te iz Ministarstva poljoprivrede dobili potvrdu informacije  o prevarantima koji iz proračuna RH, odnosno EU, dobivaju desetke milijuna kuna poticaja za stočarstvo na zakupljenom državnom zemljištu i premda imamo pouzdanu informaciju da su vlasnik i direktor tvrtke Real Beef kazneno prijavljeni, u DORH-u već tjednima ne odgovaraju na naša vrlo konkretna pitanja s tim u vezi.

Uredništvo Dnevno.hr u posjedu je, naime, kopije kaznene prijave podnesene zamjenici Glavnog državnog odjetnika, Andrei Šurini Morton, protiv tvrtke Real Beef i odgovornih osoba Vedrana Ravlića, vlasnika te Claude Jambrušića, direktora zbog kaznenih djela prevare i zloporabe, a u vezi nezakonito primljenih poticaja (19 milijuna kuna poticaja za tvrtku Real Beef).

No, iako smo u našem upitu naveli sve konkretne detalje iz te kaznene prijave, baš onako kako nas je glasnogovornica DORH-a i savjetovala, odgovori Državnog odvjetništva ne stižu ni 11 dana nakon što smo im upit poslali!

Takva (ne)suradnja odgovornih osoba u Državnom odvjetništvu nedvojbeno potiče sumnje da DORH štiti kazneno prijavljene pojedince povezane s političkim moćnicima iz pojedinh političkih stranaka! Pogotovo stoga što smo i u prošlosti svjedočili sličnom nedjelovanju institucija, kada su u pitanju pojedinci povezani s političarima.

Evo na koja konkretna pitanja iz DORH-a uporno ne odgovaraju:

”Možete li potvrditi je li u kolovozu ove godine podignuta anonimna kaznena prijava protiv tvrtke “Real Beef” d.o.o. i odgovornih osoba Vedran Ravlić i Claude Jambrušić?  Prijava je, koliko nam je poznato, upućena zamjenici državne odvjetnice Andrei Šurina Marton, Gajeva 30a i to 9. kolovoza 2017., dok su o svemu izviješteni i ŽDO, USKOK, te policija.

Jesu li u toj prijavi gore navedene odgovorne osobe prijavljene za kaznena djela prevare i zloporabe, na osnovu čega su protupravno dobili sredstva od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju?

Stoji li informacija da su kaznenu prijavu anonimno podnijeli mještani sela Ježević, Garjak, Kolani i grada Vrlike te je li u prijavi navedeno da pašnjaci u području Peruče i Dinare nisu nikada korišteni za ispašu stoke, niti su koncesionari dolazili na to područje, premda su dobivali ogromne iznose poticaja?

Postupa li Državno odvjetništvo po navedenoj kaznenoj prijavi i u kojoj fazi postupanja je navedeni predmet?”, upitali smo još 28. rujna Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, kao i glasnogovornicu DORH-a.

Odgovore do objavljivanja ovog teksta nismo dobili, premda smo Martinu Mihodrin, glasnogovornicu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zamolili da provjeri zašto odgovori na konkretna pitanja o posve određenoj kaznenoj prijave danima ne stižu i premda je ona obećala da će provjeriti o čemu se radi…

 

Hrvatske šume: Svatko treba platiti dozvolu za branje šumskih plodova!

Od Hrvatskih šuma zatražili smo potom odgovore na sljedeća pitanja: ”Koliki su godišnji prihodi Hrvatskih šuma od naplate dozvola za branje gljiva, kestenja i drugih šumskih plodova? Od kada Hrvatske šume naplaćuju te dozvole, koliko stoji branje plodova u šumi, a kolika je kazna za one koji ne plate dozvolu a odu brati kestenje ili gljive…?

Kako komentiraju činjenicu da država daje desetke milijuna kuna poticaja prevarantima iz Zagreba koji su od Hrvatskih šuma jeftino zakupili državnu zemlju, a koji se na zakupljenom krškom terenu uopće ne bave stočarstvom, dok u isto vrijeme naplaćuju ulaz u šumu sirotinji u krajevima koji ionako izumiru?”

Nepotpune odgovore Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma (ne odgovaraju kolike su kazne, koliki prihodi, zašto se naplaćuje branje kestena…) prenosimo ovdje u cijelosti.

”Prema Pravilniku o sporednim šumskim proizvodima, među koje spadaju i gljive (Čl. 3, st. 2. – Proizvodi koji služe kao hrana za ljude, a to su: šumski plodovi (pitomi kesten, pitomi orah, lješnjak, divlje jabuke i kruške, oskoruše, merale, maginja, rašeljka, dudinja, mogranj, krušćica, rogači, pinjoli, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, maline, drenjine, trnine i dr.), jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike, gljive, žabe, pčelarenje i dr.), prije pristupa sakupljanju ili korištenju sporednih šumskih proizvoda svaka građanska ili pravna osoba mora ishoditi od organizacijskih jedinica “Hrvatskih šuma” dozvolu ili ugovorom regulirati mogućnost korištenja sporednih šumskih proizvoda (dakle, za osobne potrebe dozvola, a za komercijalne potrebe ugovor plus dozvola Ministarstva za zaštitu okoliša, ukoliko je riječ o zaštićenim vrstama).

Cijene za branje gljiva iznose 10 kn + PDV (dnevna karta), 50 kn +PDV (tjedna karta) te 100 kn + PDV (mjesečna karta).  Uz to se tad ne naplaćuje nikakva dodatna cijena po kg.

Osnovni cilj HŠ d.o.o.  nije zaraditi od gljivarenja, nego zaštititi staništa i prilikom ishođenja dozvola upoznati berače s važnim uputama za zaštitu šumskog tla i šumskog podmlatka.

Tako čl. 19 Pravilnika propisuje sljedeće:

Branje gljiva može se vršiti pod slijedećim uvjetima:

– da se prilikom branja gljiva ne oštećuju i ne odnose miceliji. Radi toga gljive je potrebno brati oprezno odsjeći je nožem, neposredno iznad zemlje;

– da se ne beru i ne oštećuju stari, crvljivi primjerci gljiva, kako bi oni na istom mjestu otrusili svoje spore;

– da se ne beru nedorasli primjerci gljiva;

– da se prilikom branja gljiva koje rastu u skupinama vrši odabir, tj. da se ostavlja nekoliko primjeraka gljiva radi rasipanja spora i održavanja vrste;

– da se ne beru gljive u blizini prometnica i onečišćenih mjesta;

– gljive koje se ne beru ne smiju se oštećivati.

S obzirom da je Ministarstvo poljoprivrede zaduženo za zakup šumskog zemljišta, upit na treće pitanje uputite nadležnim službama Ministarstva”, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.

 

Autor: Damir Kramarić