Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

Na favorita Bernardića ‘udarit će’  i Ranko Ostojić i Orsat Miljenić!

Autor: dnevno.hr

Po mišljenju brojnih relevantnih političkih krugova  izbori za novog predsjednika SDP-a dolaze u vrijeme najvećeg stranačkog raslojavanja otkako je stranku napustio utemeljitelj i njezin prvi predsjednik - Ivica Račan. Od te 2007. godine SDP je vodio Zoran Milanović, koji je tri puta pobjeđivao u utrci za predsjednika, a stranku je ostavio toliko devastiranom da će budućem šefu trebati dosta vremena, truda i sreće da poveže potrgane niti 

Ako se po jutru dan poznaje, onda se, sukladno toj narodnoj poslovici, i po broju skupljenih potpisa za kandidaturu za predsjednika SDP-a može prepoznati favorit, a to je nedvojbeno Davor Bernardić, predsjednik zagrebačkog SDP-a i potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine. Njegovih 10.500 potpisa postali su trn u oku nekim protukandidatima, a  najžučljiviji je po tom pitanju bio saborski zastupnik SDP-a Ivan Klarin, koji podržava Orsata Miljenića u utrci za šefa stranke i koji je podnio prigovor Središnjoj izbornoj komisiji SDP-a zbog sumnji u vjerodostojnost potpisa koje je Bernardić predao. Bernardića odnosno ljude iz njegova stožera optužuju da šalju provokatore na tuđe skupove, te da nisu dopuštali prikupljanje potpisa u nekim mjesnim organizacijama u Zagrebu. Bernardić se, kažu njegovi ljuti stranački konkurenti, pogotovo oni iz izbornog stožera Orsata Miljenića, okružio osvetoljubivim ljudima te će u slučaju pobjede početi čistke. Iz  Bernardićeva stožera odgovaraju u stilu, tko gubi ima pravo i ljutiti se, te se pitaju i zašto netko misli da osoba koja je u stranci pola godine, misli se na Orsata Miljenića, može skupiti 5.200 potpisa, a netko tko je u SDP-u od 1998. godine ne može 10.500. No, nisu samo Miljenić i njegovi stranački sljedbenici i podupiratelji, poput gospodina Klarina, pogođeni impozantnom cifrom od 10.500 prikupljenih potpisa za Bernardićevu predsjedničku kandidaturu. I SDP-ov veteran i Milanovićev najvjerniji suradnik i prijatelj Ranko Ostojić, prigodom predaje svoje kandidature i svojih potpisa, bocnuo je Bernardića na način da je novinarima izjavio kako je on prikupio nešto manje od 20.000 potpisa. Ustvari je prikupio 4.500 potpisa, nešto manje od novopečenog SDP-ovca Orsata Miljenića.

Najveće stranačko raslojavanje  od Račanove smrti

Inače, uz Davora Bernardića, Orsata Miljenića i Ranka Ostojića svoje su potpise  predali i ostali kandidati za predsjednika SDP-a – Karolina Leaković, Vesna Škulić, Tonino Picula, Gordana Sobol i Domagoj Hajduković. Dušan Polovina jedini nije uspio prikupiti dovoljan broj potpisa. A po mišljenju brojnih relevantnih političkih krugova  ovi izbori za novog predsjednika SDP-a dolaze u vrijeme najvećeg stranačkog raslojavanja otkako je SDP napustio utemeljitelj i njezin prvi predsjednik – pokojni Ivica Račan. Od te 2007. godine SDP je sve do sada  vodio Zoran Milanović, koji je tri puta pobjeđivao u utrci za predsjednika, a stranku je ostavio toliko devastiranom da će budućem predsjedniku trebati dosta vremena, truda i sreće da poveže potrgane niti. A sama činjenica da se za novog predsjednika stranke natječe osam kandidata nije odraz demokratizacije stranke, nego dubokog raslojavanja za koje je najzaslužniji dosadašnji predsjednik Zoran Milanović, koji se za vrijeme svoje vladavine  ponašao u stilu poznate izreke – poslije mene (nas) neka bude opći potop – koja se pripisuje Madame de Pompadour, ljubavnici francuskog kralja  Luju XV. Zasigurno će se posljedice toga potopa osjećati još neko vrijeme i nakon što stranka dobije novog predsjednika, a do 19. studenoga, kada će se održati prvi krug izbora, ljuta borba na terenu će se nastaviti nesmiljenom žestinom. Mogu se očekivati i nove optužbe na račun nekih kandidata za prljavo igranje, a pouzdani izvori tvrde da  prava prljava kampanja tek slijedi. Ako nijedan kandidat ne pobijedi u prvom krugu 19. studenoga, a teško da će se to dogoditi, počinje, drže mnogi u SDP-u, pravi rat jer su ulozi preveliki. U taj rat uključuju se i pozadinske snage SDP-a te neki bivši članovi stranke, od kojih je najmarkantnije ime Slavka Linića, koji ni do danas, kažu insajderi, nije prebolio svoje izbacivanje iz stranke od strane Zorana Milanovića. To njegovo izbacivanje nije prežalila ni Linićeva odana suradnica Zinka Bardić, inače  bivša Milanovićeva spin doktorica, koja je napustila kabinet tadašnjeg premijera Milanovića onog trenutka kad je Linić bio prisiljen otići iz  Banskih dvora. :

Pozadinske igre za šefa SDP-ova prijestolja

Svi oni danas vide i svoju prigodu za reaktiviranjem svojih političkih ambicija unutar SDP-a pa će svoje znanje, iskustvo a i, upućeni tvrde, vrijednu dokumentaciju koju su odnijeli sa sobom napuštajući i stranku i tadašnju vladu staviti u službu onog kandidata za kojeg procijene da bi mogao dobiti izbore i sukladno tome angažirati ih i svom najužem timu. Zinka Bardić je sudjelovala u brojnim SDP-ovim kampanjama, a insajderi tvrde da je bila i utjecajna prigodom donošenja brojnih važnih odluka u stranci, ali i u Vladi dok je u Banskim dvorima bila Milanovićeva desna ruka. Neki će reći da je, navodno, njezino lobiranje i presudilo  da se Zoran Milanović obračuna s bivšim „prijateljem Milanom“, koji je potom, u aferi Agram, na neko vrijeme fotelju čelnog čovjeka Grada Zagreba zamijenio remetinečkim sužanjstvom.

Zinka Bardić, kao uostalom i mnogi drugi članovi partije, svoj uzlet može zahvaliti upravo stranačkom angažmanu i svojoj blizini  najužem stranačkom vrhu. Stoga i nije čudno što  mnogi od njih, ne samo Linić  i Bardićka, u narednim izborima za predsjednika SDP-a i vide svoju prigodu za jačim stranačkim pozicioniranjem i eventualnim povratkom na stare putove slave. Što se pak Zinke Bardić tiče, mnogi i u stranci ali i izvan nje smatraju da je ona mnogo više naštetila SDP-u negoli mu je donijela dobroga. A kome će, u slučaju svog ponovnog stranačkog reaktiviranja, naštetiti u izbornoj kampanji za sada je teško predvidjeti. Ono što je sigurno jest da će početi pregrupiranje i da će se žestoko lobirati za potporu onih kandidata koji ne uđu u drugi krug.

Borba milanovićevaca i antimilanovićevaca

I dok neki u stranci drže da Bernardić ima velikih šansi i u drugom krugu, posebice ako na svoju stranu privuče nekog jakog igrača iz trenutačno protivničkog stožera, ima i onih koji vjeruju da Bernardić može pobijediti jedino u prvom krugu – nikako drukčije. Jer u drugom krugu svi bi se mogli urotiti protiv njega i dati svoje glasove onom drugom kandidatu, smatraju pojedini članovi stranke iz drugih izbornih stožera, od kojih su najglasniji pristaše Orsata Miljenića. Ipak takve njihove prognoze mogu biti samo sanak pusti, jer isto se govorilo i za Zorana Milanovića kada je u utrku za predsjednika SDP-a nakon Račanove smrti 2007.  ušao ne samo kao najmlađi kandidat, nego i kao autsajder. A onda je pomeo svoju konkurenciju. U tom kontekstu potpuno je razumljivo da iz stožera jednog Orsata Miljenića stižu najžešće optužbe na račun Bernardića, jer, objektivno, kakve šanse u srazu s mladim Bernardićem može imati čovjek koji je bio  aktivno involviran i u tzv. lex Perković, kojim se pokušalo zaštiti Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Ni šanse dosadašnjeg Milanovićevog najodanijeg suradnika Ranka Ostojića  da postane predsjednik SDP-a nisu baš uvjerljive, jer ako se SDP-ovo članstvo  želi riješiti Milanovićeve ostavštine nelogično je da se za nasljednika bira njegovog najodanijeg  suradnika i prijatelja koji je do sada bespogovorno provodio politiku svoga šefa stranka. Baš kao i Orsat Miljenić.

Za razliku od njih, Bernardić je jedini imao petlju biti u stalnom sukobu s Milanovićem, koji se pak nije usudio obračunati s njim na način kako je to učinio sa Slavkom Linićem. Što se pak Tonina Picule tiče, on je svoju šansu da se nametne kao najozbiljniji favorit na predstojećim izborima za šefa SDP-a prokockao onoga trenutka kada je izjavio da bi on u slučaju da pobijedi na izborima stranku vodio iz Bruxellesa. Dakle, kako stvari sada stoje, Bernardić jest favorit ovih izbora, ali ne treba smetnuti s uma da se do prvog kruga izbora koji će se održati 19. studenoga još štošta može dogoditi, posebno ako „nečastivi“ umiješa svoje prste. Pod pojmom „nečastivi“ misli se na razna podmetanja, izvlačenje prljavog rublja i brojne druge već isprobane metode međustranačkog obračunavanja u borbi za vrh SDP-a.

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI